DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 98 — prije spomenutih potežkoća, već treba da nastojimo utanačiti one modifikacije. uz lioje bismo naulcu o čistom priiiodu ipak mogli i kod nas udomiti, a da se time neporemete sama obćenito valjana, gospodarstvena načela našega jur uobičajnoga šumarenja. I s toga ćemo u sliedećem nastojati, da to toli životno pitanje svrsi shodno razpravimo, i to načinom koliko moguće popularnijim, i na temelju onih podataka, što no ih bio nedavno u ,Oesterreichische Forstzeitung" umirovljeni šumarski ravnatelj H. Bretschnei der u nizu članaka, pod naslovom: „Die Anwendung der forstlichen Reinertragslehre in der Praxis"* objelodanio, za da se tako podjedno pruži i manje matematično-naučnim drugovom sgoda, upoznati se po šumsko gospodarenje toli važnimi načeli i zasadami „Presslerove nauke o čistom prihodu." Osnovi šumarsko-financijalnoga računa. Poznato je, da se naše novčano računanje osniva na takovu temelju umnažanja glavnice, koji odgovara zbiljnom množenju ukamaćenih glavnica, u stanovitom njekom razdobju. To je pako uzrok, da smo prinuždeni, takodjer i u šumarstvu u račun dolazeće prihode i razhode, istim načinom uračunavati, kako to običajno u obće n trgovačkom životu, naime računajući uz kamate na kamate. Najtežje, a uz to i glavno prieporno pitanje, kod uporabe šumsko-financijalnoga računa, jeste pako pitanje, utanačenja šumskom gospodarstvu odgovarajuće dobitne mjere. Pressler veli, da se ista imade, polag dobitne mjere novčanih glavnica dotične zemlje ustanovljivati. Nu pošto ta dobitna mjera u Njemačkoj 4—5"/o iznaša, to Pressler šumsko-gospodarstvenu dobitnu mjeru ustanovljuje obćenito za manja i spekulativnija privatna gospodarstva sa 4V2´Vo, za veće privatne šumske posjede sa 4%) a za državno šumsko gospodarstvo, uzimajući u obzir, posebne svrhe i ciljeve, kojima državne šume gledom na obću dobrobit služiti imadu, samo. sa 3V2 7o Postupajući analogno tomu omjerivanju dobitne mjere, morala bi se u Austro-Ungariji, gdje običajna dobitna mjera novčanih glavnica (uz pupilarnu sjegurnost) 5—6´^lu iznaša, šumarska dobitna mjera, za manja i spekulativnija privatna gospodarstva sa 5´/2*/oi ^^ korporativne i veće privatne šumske posjede sa S^/p, a za fisikalno šumsko gospodarstvo sa 4V2*´/o ustanoviti. Nu da u istinu tako postupamo t. j . kad bismo doista tako visoke dobitne mjere uračunavali, morali bismo, za postići odgovarajuće ukamaćenje, pri tom bezdvojbeno uništiti same šume, dapače mi bi tako gospodareć i svaki ini na financijalno-gospodarskom temelju osnivajući se šumski uzgoj, onemogućili. * Vidi, „Oesterreichische Foi-stzeitung" br. 53. i sliedede g. 1884. |