DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 98 —


prije spomenutih potežkoća, već treba da nastojimo utanačiti one modifikacije.
uz lioje bismo naulcu o čistom priiiodu ipak mogli i kod nas udomiti, a da se
time neporemete sama obćenito valjana, gospodarstvena načela našega jur
uobičajnoga šumarenja.


I s toga ćemo u sliedećem nastojati, da to toli životno pitanje svrsi
shodno razpravimo, i to načinom koliko moguće popularnijim, i na temelju onih
podataka, što no ih bio nedavno u ,Oesterreichische Forstzeitung" umirovljeni
šumarski ravnatelj H. Bretschnei der u nizu članaka, pod naslovom: „Die
Anwendung der forstlichen Reinertragslehre in der Praxis"*
objelodanio, za da se tako podjedno pruži i manje matematično-naučnim
drugovom sgoda, upoznati se po šumsko gospodarenje toli važnimi načeli i
zasadami „Presslerove nauke o čistom prihodu."


Osnovi šumarsko-financijalnoga računa.


Poznato je, da se naše novčano računanje osniva na takovu temelju umnažanja
glavnice, koji odgovara zbiljnom množenju ukamaćenih glavnica, u stanovitom
njekom razdobju. To je pako uzrok, da smo prinuždeni, takodjer i u šumarstvu
u račun dolazeće prihode i razhode, istim načinom uračunavati, kako
to običajno u obće n trgovačkom životu, naime računajući uz kamate na kamate.


Najtežje, a uz to i glavno prieporno pitanje, kod uporabe šumsko-financijalnoga
računa, jeste pako pitanje, utanačenja šumskom gospodarstvu odgovarajuće
dobitne mjere.


Pressler veli, da se ista imade, polag dobitne mjere novčanih glavnica
dotične zemlje ustanovljivati.


Nu pošto ta dobitna mjera u Njemačkoj 4—5"/o iznaša, to Pressler
šumsko-gospodarstvenu dobitnu mjeru ustanovljuje obćenito za manja i spekulativnija
privatna gospodarstva sa 4V2´Vo, za veće privatne šumske posjede sa
4%) a za državno šumsko gospodarstvo, uzimajući u obzir, posebne svrhe i
ciljeve, kojima državne šume gledom na obću dobrobit služiti imadu, samo.
sa 3V2 7o


Postupajući analogno tomu omjerivanju dobitne mjere, morala bi se u
Austro-Ungariji, gdje običajna dobitna mjera novčanih glavnica (uz pupilarnu
sjegurnost) 5—6´^lu iznaša, šumarska dobitna mjera, za manja i spekulativnija
privatna gospodarstva sa 5´/2*/oi ^^ korporativne i veće privatne šumske posjede
sa S^/p, a za fisikalno šumsko gospodarstvo sa 4V2*´/o ustanoviti.


Nu da u istinu tako postupamo t. j . kad bismo doista tako visoke dobitne
mjere uračunavali, morali bismo, za postići odgovarajuće ukamaćenje, pri tom
bezdvojbeno uništiti same šume, dapače mi bi tako gospodareć i svaki ini na
financijalno-gospodarskom temelju osnivajući se šumski uzgoj, onemogućili.


* Vidi, „Oesterreichische Foi-stzeitung" br. 53. i sliedede g. 1884.