DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 132 — njegovoga pisma u kojemu stoji doslovce ovalco napisano: „. . . . nastojavam u koliko mi je iole moguće poučavati seljake okolnih mjesta, da štite i njeguju šume, a tim se ponajprije odužujem svome zvanju i nauci, koju sam u školi primio", dalo bi se zaključiti, da je ovaj pohadjao, to izmedju prvih šumarskih učilišta u svietu, pošto bi se one njegove rieči „koje sam u školi primio" odnašale na šumarsku školu utemeljenu na Korčuli, jer vjerujem, da se u ono doba nije šumarstvo predavalo u nikakovom drugom učilištu, kao zaseban predmet. Rodoslovno stablo moje porodice dokazuje, da se je isti pisao krstnim imenom Vicko-Ivan i da se je rodio oko godine 1641., dakle je vjerojatno da je mogao biti učenikom rečene škole, jer je imao mogućnost pohadjati ju, jer, kako dokazuje više spomenuti časopis, bila rečena šumarska škola na Korčuli, otvorena oko g. 1646.—1650. Za histeričnu prošlost kao i za noviju povjest i razvitak šumarstva kod nas, neće biti bezkoristno, ako naveden sadržaj sliedećega kratkoga pisma pi possa diminuire la popolazione. — Caiiui, Memoria sull´ importanza đeiboschi sullo stato fisico ed economico dei paesi —. Blvona, Sull´ importanza dei boschi. — Dr. Robcrt Leo, Destruncteurs des Arbres. — Ribbe, Le Provence an point de vere des torrents et des inondations) . Suviše nije osnovana, ako nije i smješna, ona tvrdnja, da su MleSići poharali „preko 2,000.000 (!) ko m ada hrastovine iz Dalmacije" za gradjenje crkve ^Della Salu te", jer, premda nisam arhitekt i strukovnjak u obde u gradjevinah, nu osnivajući se na sliedeća autoretična djela: Gabriely, Grrundzuge des Hochbaues. — Hlttenkofer, Eathauser, Kirchen, Kapellen etc. — Kugler, Geschichte der Baukunst. — Odainy, Architektonik auf histor.- und asthet. Grundlage B. I. — IV. —Stella, Discorso sui boschi dei Friuli — i francezka djela, koji ini popunjavaju moju tehničku biblioteku, kao: Dubosque , Murs de soutenement. — Kinglin, Eesistance des materiaur—mogu ipak kategorično izjaviti, da mi se ne čini ni najmanje istinita ta tvrdnja. Monumentalna crkva u Mletcih „Del l a Sal u te " nije nipošto veća u objamu od one Sv. Marka, koja se smatra izmedju najmonumentalnijih crkva one dobe, te koja se je gradila od g. 978. do g. 1071. t. j. (počeo ju graditi đužda Petar Urseloni I., a dovršio dužda Dominik Selvoni). Za položiti ili točnije pobiti u zemlju đva milijuna hrastovih đebala, treba prostor kakov težko da je imao onda cieli priestolni grad „Se renissime". Polag dosele iztakuutoga, izlazi, da je pisac „Nar. lista" sanjao svoja dokazivanja, te bi se dalo njegovo postupanje karakterisati onom Volterovom: „Ostavit ćemo ovaj sviet glup i pakostan, ni više ni manje, nego što smo ga našli kad unj s prva upadosmo." Ta i g. Baaovac što takvoga ne piše u svojem djelu: „Memoria sullo sradico dei boschi in Dalmazia e dei bisogno di moltiplicerti, Venezia 1792., i knjigi: „Sulla sovorchia siceit´ della Dalmazia per la stirpazione dei boschi e dei biscordimento đelle acque ecc, Venezia 1794.", koji je svakako zasebnih i autoretičuih studija činio kod proučavanja uzroka poharanja dalmatinskih šuma; a da je slučajno gosp. pisac proučio djelo gosp. Adolfa Berengera pod naslovom: „Saggio storico della Legislazione Veneta forestale dal secolo VII. a 1 secolo XIX., Venezia 1862.", to jamčim, da nebi tako uapriečac bio napao, nedužnu možda, Republiku. To iko „isin« ira et studio". Pisac. |