DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — Ta nam skrižaljka najjasnije dokazuje, da šumske štete ovdje godimice preotimlju mah. Nevalja pri tom zaboraviti i na to, da i uz najbolje obranbeno osoblje ipak dosta znatni postotak počinjenih ošteta ostaje zabašuren, pa ipak se eno popriečno godimice 5471 slučaj sbio i prijavio. Odbivši jur razpravijane prijave od ukupnoga broja prijava, to vidimo, da je još sveudilj ostalo koncem prošle godine stranom po političkih oblastih nerazpravljeno (a stranom opet imovna obćina odpućena na put redovite parbe) ukupno 1700 slučajeva. Glavni razlog, s kojega bi imovna obćina na put redovite parbe odpućena, bijaše nastupivša zagoda. Veliki dio izkazanih slučajeva posta bezpredmetnim usljed uzsliedivše smrti obsudjenoga, nepoznatoga boravka krivca ili svjedoka, nepovoljnih imućtvenih odnošaja obsudjenoga itd., čime i opet imovna obćina dosta štetuje. Držim, da sam time dosta obširno predočio stanje šumskih prekršaja ovoga područja, pa ću se sad konačno na kratko obazrieti samo još i na pitanje, kako da se tomu nesretnomu haračenju šuma na put stane? U tom pogledu razvio je tek nedavno „Gospodarski list" u broju 1. od 5. siečnja t. g. svoje nazore u članku: „Pitanje o plotovih." — Pisac navadja, kako nam vidljivo propadaju šume, a zamjenjuju ih pustoši i goljeti, dokazujuć podjedno zle posljedice, koje odtuda po narodno gospodarstvo naše prije ili posije nastati moraju, te dolazi do zaključka, da bi se tomu zlu dalo na put stati obukom i kaznom. Što se kazni tiče, kakova je danas uporabljiva (odkako su dokinute batine Op. ur.), to sam čvrsto uvjeren, da ista ovdje (u I. banskom okružju) pomoći neće. Obuka mogla bi možda više pomoći, nu pita se sada, tko da ju izvadja i kako; na to pitanje pako imale bi nam odgovoriti podružničke, županijske, odnosno okružne skupštine. S moje strane pako još dodajem, da bi kao dalnji uztuk protiva preotimanju šumskih šteta valjalo prije svega pravoužitnike i puk u obće stranom priučiti a i prisiliti na veću štednju goriva, a po mogućnosti i uporabu kamenog ugljena, a nadalje pako uznastojati i oko toga, da se tamo, gdje etat imovinskih šuma nedotiće za pokriće zbiljnih potreba na drvu, takovo nabavi iz drugih strana, a konačno valjalo bi i oko toga uznastojati iz svijuh sila, da se narod već jedared okani zlosretne dosadanje prekomjerne popaše po šuma, za da se lati umnoga i racijonalnoga uzgoja stoke, uzgojem krme, siena itd., te valjanoga obdieljavanja težatne zemlje i podržavanja njene proizvodne snage — gnojenjem — jer radin, te u ratarstvu napredan narod, neće sigurno biti zatornikom šuma. U Glini, koncem siečnja 1886. |