DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 124 — Ova nam skrižaljka kaže, da nam gori rečeno ukupno šumište od 25.222,g5 jutara predočuje u istinu normalno obraslu šumsku površinu od 17.746.7„ jutara, uz proračunani godišnji etat od 25.109 m*. Sama potrajna i tekuća godišnja potreba pako proračunana je na 101.118 m^, naime 5244 m^ gradjevnoga i 95874 m^ gorivoga drva. Prema izkazom skrižaljke A. pako daje nam zbiljni godišnji etat samo 4100 m^ gradjevnoga a 21009 m^ gorivoga drva, pokazuje se dakle već i sada potrošni godišnji manjak od 1144 m´ gradjevnoga i 74 865 m^ gorivoga drva. Ovaj se manjak ipak danas bar njekim dielom pokriva, i to stranom drvom iz privatnih šuma, stranom sječom drvlja nahodećeg se po pašnjacih, obćinskih grmacih i šikarah, a stranom opet — i to većim dielom — nedozvoljenim prisvajanjem drva iz obližnjih državnih šuma, kao i onih I. i II. banske imovne obćine, ostatak potrebe pako ostaje u obće nepodmiren. Činjenici se toj ipak neimamo ni najmanje čuditi, sjetimo li se samo, kako je u svoje doba kod izlučenja, odnosno razdiobe šuma, potreba proračunana na popriek, uz osnov normalnih odnošaja, kojim ipak bar ovdje jedva traga nalazimo, dapače u koliko i postojahu, mi se od njih sve to više udaljujemo. Koliko pako uz takove odnošaje vriedi sve ma i kako točno proračunavanje, mislim da netrebam još i dalje razglabati. Računajući pako, dolazimo do žalostnoga zaključka, da današnji, zbiljnim odnošajem odgovarajući godišnji etat nemože ovdje podmirivati normalnu potrebu, pa ipak uza sve to ovdašnji seljak — i danas po šumah gazdari — bez cilja i mjere — po volji. Posljedice toga predočuju nam pako ponajbolje one silne goljeti i čistine, koje imovna danas već posjeduje. U ovom okružju imade nadalje danas već sela (i to u području obćine Maje i Kraljevčani) kojih žiteljstvo, u obće već svoje drvne pripadnosti iz imovinskih šuma I. banske imovne podmirivati nemože, jer su sve onuda se nahodeće šume, u pravom smislu rieči već izkrčene. Što se pako čini stimi krčevinami? — pitati će tkogod, zašto se nepošume, zagaje i t. d. ? — Nut, imovna je obćina doista kušala primjereno razpoloživim sredstvom, pošumiti te goljeti, odnosno bar dio istih, a to se i sada još radi, — no koji uspjeh — dok je žir, koji se je danas na jednoj površini zasadio — drugo jutro već bio izrovan ili malo kasnije preoran, a površje žitom zasijano! Uz takove žalostne odnošaje i činjenice pako, svaki se trud izjalovljuje, i pretvara jedino u suhoparne pritužbe. Istina je, takovi se izgrednici kazne, nu koja odtuda hasna, dok pretrpiv kazan Jovo — tjera isti zanat na novo. A zašto? zato jer je ovdašnji narod, naročito onaj na kordunu stanujući, posvema zaljenio, a usljed toga svoje zemlje do zla Boga zanemario, tako da mu danas već za ništa nisu, i s toga ih je zapustio, baciv se na krčenje svježega šumskoga tla, nastavlja svoj nesretno zamišljeni i ubitačni zanat. |