DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 24     <-- 24 -->        PDF

118


U koliko se nadalje, sa strogo teoretičnoga gledišta, takovom poraziDJernom
podieljenju upravnih troškova prigovarati dade, to nam je ipak polag
izkustva, gledom na naše osebujne, od šumarskih odnošaja sjeverne Njemačke,
znatno se razlikujueih odnošaja, jedino takovim postupkom, moguće nauku o
čistom prihodu, u praksi provadjati.


Sliedećira primjerom nastojat ćemo napokon razjasniti samu metodu, koju
upotriebljujemo u praksi kod podieljivanja troškova poreza i gospodarstvenih
izdataka, na pojedine sastojine i njihove stojbinske vrstnoće.


U skrižaljci IV. vidimo, da je prihodna vriednost tla, jednaka glavnici
ustanovljenoj po čistoj zemljištnoj renti, a pošto smo u tom primjeru proračunali
čistu zemljištnu rentu polag financijalne obhodne dobe, to dobismo maksimum
iste, koji se „gospodarstvenom zemljištnom vriednošću" označuje.


U svakom se uredjenom šumskom gospodarstvu ova gospodarstvena zem-
Ijištna vriednost (B-u) pomoćju nijestnih skrižaljka drvne gromade i prihodne
vriednosti priličnom točnošću ustanovljuje, uzimajući pri tom u obzir, kod obračunavanja
troškova austrijanskim narodno - gospodarstvenim, a naročito i
šumsko-gospodarstvenim odnošajem, odgovarajuću modifikaciju računanja, to nam
sbroj, iz troškova zemljištne, kulturne (K) i upravne glavnice (V + S) pi´edstavlja


t. z. gospodarstvenu temeljnu glavnicu (G) koja bje u svrhu proizvodnje drva,
kod dobave
zemljišta uložena.
G + P


Ovoj temeljnoj gospodarskoj glavnici odgovarajući godišnji kamati


100 )
predstavljaju nara gospodarstvenu troškovnu rentu, dočim nam konačna vriednost
temeljne glavnice t. j . svota dobivena uz predmnjevu financijalne sječivne dobe,
iz sbroja činbenika G, i za 1 umanjenoga činbenika konačne vriednosti (skrižaljka
I. strana 105. Hempelovog šum. koledara), pi´edstavlja t. z. konačnu
vriednost gospodarskih troškova = G (N — 1).


Polag primjera, provedenoga u skrižaljci IV., proračunavaju se ovi, kod
uredjenja šumskoga gospodarenja po racijonalnih temeljih teorije o čistom prihodu,
najvažniji činbenici, (predmnjevajući i opet kulturne troškove sa 25 for. po hektar,
odnosno i kulturnu glavnicu (C) sa (25. 0-10o72)= 270 for.) na sliedeći način:


Skrižaljka V.


Razred stojliinske vrstnoće


P r e d ui 0 t
r. II. 1 III. IV. V.


iznos po hektar u for. a. vr.


Gospodarsko vriednosti tla (B-u)
88 (a 20 20 7


235 14G 110 8´)
(jospodarska troikovn i renta ´r" f 7-05 187 4,-38 3-30 2-ii5


, IO"


Gospodarska troškovna konačna vriednost G (N — 1) 2266 1408 lOGl 819


1804


Svršavajući time ta razmatranja, želimo, da se ovom nipošto novom, nu
za uspjeh šumskoga gospodarstva velevažnom naukom, čim točnije upoznajuoni šumari, koji bud s kojih razloga, do sada neimahu prilike s njom se
upoznati." F. X. K.




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 117 —


(Anlage- und Betriebskapitalien), tako da se onda izdatci upravni, u sliedećoj
skrižaljci označenim načinom proračunavaju:


Skrižaljka IV.


Eazred stojbinske vrstnoće
Predmet II. III IV.
iznos u forintih a. vr.


Nečista zemljištna renta (po odbitlsu troškovakultnie) po likt. n 80. godiai
Ova renta dakle iznaša za pojedini razred
sječe i
6-91
2322
5-27
2213
3-95
1232
2-74
296
191
46
Pođieljenj e upravni h troškova .
I Po Uiodifieiranom načinu:
Od poreza u iznosu od 1850 for
Od npravnili troškova, i to: 50 % = 960 for.
ili jednolično podieljeno 960 :1200 = 80 nvč.
po hekt
50"/,, = 960 for. po nečistoj renti
Svota npravnili troškova po hektar iznaša
Dakle po hkt
Ostaje čista zemlj. renta po hkt. od
Daje opet „prihođnu vriedn-)st" po hkt. od. . .
Dakle iznaša sama upravna glavnica
II. Kod jednoličnoga podieljenja sveukupnih upravnih
trošl.ova iznašaju ovi po hkt
S toga cista zeinlj. rent.i, po hektar opet iznaša
Ili. Ko I podieljenja poreznih troškova, polag nečiste
zemlj. rente, uz predmnjevu jednoličnoga podieljenja
ostalih upravnih troškova dobivamo po hkt.
S toga čista zemlj. renta po hkt
IV. Kod podieljenja sveukupnih upravnih troškova,
polag zemlj. nečiste rente, dobivamo pj hkt. . . .
S toga opet čista zemlj. renta ]´0 hkt
Prihodna vrieđnost tla po hektar
703
269
365
1337
3-98
2-93
88
119
3-13
3´78
369
3-22
4-26
2-64
79
670
336
.348
1344
3 22
2-05
62
97
313
214
320
2-07
3-25
202
61
373
250
194
817
2-61
1-34
40
78
313
0.82
2-80
1-15
2-44
1-51
46
90
86
46
222
206
0-68
20
62
313
0-39
2-43
0-31
1-69
4 06
32
14
19
7
40
1-67
0-24
7
50
313
1-22
2-06
014
1-21
0 70
21


Ostali upravni izdatci odnose se doduše prividno jednolično na sve sastojine
jedne te iste šumske cjeline, nu u pravilu ipak stoji i ovdje, kao i kod
svih inih obrtih, činjenica, da količina upravnih troškova u njekom stanovitom
odnošaju prema nečistom prihodu stojati mora. Ovaj je odnošaj u toliko težko
ustanoviti, u koliko se pojedini izdatci, poput onih odnosećih se na uporabu i
njegu sastojine, kao na pr. troškovi za osnutak i čuvanje sastojine, ravnaju
manje više po čistom prihodu. S toga ćemo moći od ovih upravnih troškova
samo jedan dio ustanoviti (onim načinom, kako to kod troškova poreza činismo),
polag čiste zemljištne rente (slobodne od troškova sječe i kulture) dočim se
ostali imadu razdieliti jednolično po stojbinskih razredih. Postotno se razmierje
toga podieljenja, ipak u toliko lahko utanačiti dade, u koliko nam je moguće,
na temelju poznatih mjestnih vriednostih šumskoga tla i tla pašnićkoga, ustanoviti
granice gospodarske vriednosti tla najslabije vrstnoće, a po tome takodjer
i sam omjerni postotak.




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 116 —


3. Upravni troškovi. Međju ove trošliove ubraja Pressler sve
upravne troškove, a u obće sve one izdatke, koji služe u svrhe unapredjenja i
rukovodstva gospodarstva, izuzam troškove kulture i sječe.
Kako to već prije govoreći o ustanovljenju troškova sječe spomenusmo, to
je uporaba ovoga postupka za naše šumske uzgoje dozvoljena jedino uz stanovite
modifikacije, pošto se stanoviti dio tih upravnih troškova odnaša samo na
sječivni prihod.


Obzirom na to smatraju se izvanrednim! gospodarstvenimi izdatci, samo
troškovi državnoga poreza, kao i onaj dio izdataka odpadajući, na vodjenje
gospodarstva, čuvanje i kontrolu, koji u razmjerno jednakih godišnjih svota
odpada na osnutak, njegu, čuvanje kao i uporabu sastojitia.


Kod preračunavanja tih upravnih troškova, valja nam nadalje prije svega
na čistu biti u pogledu njihovoga podieljenja na pojedine česti ukupnoga
šumišta.


Obzirom na to, što se kod nas u Austro-Ungariji, porez od šumskoga posjeda
odmjeruje ne samo po vriednosti tla, već i polag vriednosti postojeće
normalne zalihe, to nesmijemo ovaj porez na površje jedne šumske cieline
jednolično porazdieliti, već imamo isti ustanoviti, napose za svaku sastojinu,
primjereno njezinoj stojbinskoj vrstnoći.


Kod ustanovljivanja ovih poreza, padajućih na teret pojedinim stojbinam,
nesmijemo nadalje a ni nemožeiiio za temelj uzeti onu vrstnoću tla i sastojine,
koja joj bi dana od strane katastra, u koliko je bo ova manje više samo obćenitoga
znamenovanja, te što ni same čestice vrstnoće, utanačene polag čistoga
prihoda, nisu u naravi točno ograničene ili izlučene.


Za da ipak uzmognemo kod razdieljivanja ovih poreznih troškova na pojedine
sastojine, polag stalnih norma postupati, to im moramo vrstnoće ustanovljivati
— na temelju proračunanih mjestnih i vriednostnih skrižaljka prihoda,
(sječivnih — od kulturnih troškova prostih bruto prihoda, kakove nam izkazuju
prenavedene skrižaljke I. i II.), za raznolike razrede stojbinske vrstnoće, po
sliedećem primjeru:


Stavimo, da u jednoj 1200 ha. velikoj šumi, iznašaju tekući troškovi
poreza, zajedno sa prirezi i nameti polag zadnjega propisa 1850 for. — izdatci
uprave ekskluzive troškove odpadajuće na putogradnje, da iznašahu za posliednjih
pet godina, popriečno po 1910 for. na godinu, t. j . sveukupni upravni
troškovi iznašaju 3760 for. iliti 3 for. 13 nvč. po hektar šume.


Razdielba šumišta polag stojbinske vrstnoće jeste pako sliedeća:


I. razred. II. razred. III. razred. IV. razred. V. razred.
u hektarih 336 420 312 108 24
u postotcih 28 35 26 9 2


Financijalna obhodna doba ustanovljena je sa 80 godina. Polag mjestnih
vriednota tla, koje za najlošiju vrstnoću 5—8 for. po kektar iznašaju, pružaju
nam prenavedine sastojine 3´% ukamaćeuje uloženih i prometnih glavnica,




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 21     <-- 21 -->        PDF

115


1 1 1 1 1 1
r H C* »O CO 00
1 0^ -^ l O l O co
´ o o o o o
IA05|S0JJ ifuspof)
o o o o o o
co co co co CO^CO
o o o o o o
pKiiju&.i ini}sif[cn8z Bisi39f;[
r^ ij i (M o -1 T H
CO L^ O p 1^ CO
T-i T-i cOJ
5=
O
T^^ T-H C-O CO 00
oo ´ ^ »O CD CD -^
o -i —´ r-; T H r-;
o
o
03
´ -po-pm
ođ poqu(I liiđnj[Q
uđoi´0 5
isoupatJA iluaBuojf
a
-a
l O (M ^ ´ ^ ^ ^
l O a^ "^i : ^ GO O i
r H CM ^ CD CO O
1-1
CO O) CO CO ´ ^ ^
CO — l O i-H CO GO
TH r-i CM (M os
c
o
lO CO c:. r-( CD CO rM CD
G^ CO l O t 0
0
OD 00 0 0 IO CD HH
CO i-H »O T-i GO CO
TH T-( CM CM CO
e
53
IM
3
rt
a>
x :
e
o
I
Bpoquđ
^ i3So}s:a «3ouđn3]ii foaqg
poquđ lUAioofg
BsiB^izn T(rapa.iŽznTi ?son
i-´* -peuA «uoBno3i ^nAO!jua}j
ijionrii.raAoSpo ti ´npoq
-ud ´ninitiTU^j´ps´n foJgS
o
_a_
>
^^^ tao
^iT
.^ T:;
2
a
^
M
o
i=l
"wr oR
E o
-«-3
o
o
OJ
CCi o ^ t-o co
--rH ^ t>l t ^ t ^ CO
(M ´TiH ^ 00 r-i ´T:H
´ ^ co o^ rNi co r -
O ^ iJi I— t e i O
GN] CO Tji CD CO O
TH
CM CO CD -r+^ a i ´-H
C^ (TO " ^ " ^ 00 fM
T-t
t -^
O 1—1 c o »o
i-H -TfH 00 -^ — O

(M <^
Ir- i-H CD t— CO C i
1-1 G^ G^ ^ CM i-t
-^ CO »ro CM 00 tT´
O CC O^ Ir- CD O
CM ^ TJH CD 00 O
-*:+^ i C t O
CO CD
CO 00 GO O i O i O i
O O O O O O
O 00 i C (M CH; +
TH i-H* ^ " T-i r-1* T-H T-f
a
3
r3
S
O
bc
C3
P H
03
_C
>S
OS
a
cS
bD
O
C
03
t-i
CO r-( O ^ t ^ CO
00 CO CM -^ O 00
T-H CO lO t ~ O (M
O OO O *-CD
CO
l O CD ´-H CO CD ´ ^
T-< (M -^ l O t>- OS
(M CO CD -vH O T-H
CM CO -^ CD 00 CM
i-H
i—´ O O ^ fM O^
1—´ CO l o o t i-c:i f H
1—( CM
TH . o a:> O CO o
f-1—
1 r-( CM 1—1 i-H
O CO >0 -^ CD CO
l O CD T H CO CD -r+i
"-i CM ´ * lO t O
i
l O O ^ 00 (M l O
l O CD CD CD t— t O
O o o o o"
i-H CO CM O 00 00
00 O CM -^ O L-
O 1-* 1—( »-< 1—1 1—
"rt
|T3 -ui^AoSpo ?;qop OTipoqqo
zn M^ara upa f ođ 9I5(H(i
1 I I 1 1 1 p
CT. >0 CO G<1 1-* 1—1
CM fM CM CM fM CM
BA.ip noefe Uli tpnr
-Bp«đpo tAOJiso.n-pođsor) I I 1 1 I I ´ o
PH
O CM -^ CD 00 O
CD t>- 00 O:) O (M
poqu đ Tufflojnfpai^j
a
O lO O O lO o
Cvl C<1 CO CC poiiu đ raA^if)
a l O O O l O l O o
GO CC -^ 1-H GO ´d^
1-1 tM CO * Ttl »O
»o o o o o »o
CO CD ´ ^ — 00 ^
TH .M CO " ^ " ^ l O
BUipor) o o o o o<
I O OD 05 C
ooooo o
t Q ^ t~- CO O) O




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 114 —


troškova, valjana u prvom redu samo za one naše šume, u kojih osim
uredjenja i uzdržavanja više manje skupocjenih prometila, unovčenje šumskih
proizvoda ponajpače djelatnost šumarskoga osoblja absorbira, ali se i opet tim
neizključuje mogućnost, da neobteretimo i u onih šumah, koje su gledom na
unovčivost drva povoljno situirane, sječevni prihod, sa svimi onimi troškovi,
koji za uzgoj i unapredjenje unovčivosti služe.


2. Kulturni troškovi. Polag Presslerove nauke o čistom prihodu,
moramo, (želeć ustanoviti prihodnu vriednost tla) izdatke, koje kod svake vrsti
šumskoga uzgoja u većoj ili manjoj mjeri imademo, obračunati na njihovu
konačnu vriednost, za vrieme odgovarajuće dobi obhodnje.
Kod ustanovljivanja ovih troškova, nesmijemo zaboraviti i na to, da se
pod kulturnimi troškovi razumjevaju takodjer i svi troškovi naknadnoga poboljšavanja
i njege sastojine, u koliko takovi imadu i dalnjem uzgoju sastojine
služiti, a riedki su samo oni slučajevi, u kojih usljed takovih radnja takodjer
i koji prihod postigavamo, buduć da pri tom u pravilu samo bezvriedni materijal
dobivamo. S druge strane opet moraju se te radnje velikom pažnjom i točnošću izvadjati,
što opet stoji novaca i vremena. Napose pako kod uzgajanja mješovitih sastojina,
koje su temelj racijonalnoga šumogojstva, temelji se docnije stanje istih
sastojina, malo ne izključivo na uspjesih uzgoja za mladosti, tako da pri tom
proređjivanja donjekle poslednjim stadijem kulturnih radnja smatrati možemo.


Točnije bi dakako bilo, kad bismo ove troškove, obzirom na to, da isti
istom 10—20 godina nakon osnutka sastojine dotiču, same za se, naposebce
proračunavali. Nu pošto u praksi težko točnošću ustanoviti ovaj odsjek
vremena, a s druge strane i opet kod predpomladjivanja često t. z. predkulturne
troškove imadosmo, to se jednostavnijega računa radi, obično svi pred, glavni
i naknadni kulturni troškovi, zajedno sa troškovi njege zaračunavanju, te
se onda po njih, kako to jur u skrižaljci II. izvedeno, proračuna konačna
vriednost, odgovarajuća dobi obhodnje, ili se pako kulturni troškovi izrazuju u
obliku glavnice, kamati koje možemo sadanje kao i buduće opetujuće se
kulturne troškove, namiriti.


Iz provedenoga primjera u skrižaljci II. proračunava se ta kulturna glavnica
uz predmnjevu 80-godišnje obhodne dobe, i izdatka za kulture od 25 for.


kod 270 sa 25 X 0-258 + 25 = 31 for. 45 nvč.


„ 2570 , 25X0-161+25 = 29 „02 „


„ 370 „ 25 X 0-104 + 25 = 27 „ 60 „


te se pri tom dobiva godišnja renta:


kod 270 od (31-45 X 2) : 100 = 63 nvč.


„ 2-57„ „ (29-02 X 2-5): 100 = 73 nvč.


„ 37„ „ (27-60 X 3) : 100 = 83 nvč.


koja se renta na pojedine godine budućega gospodarskoga razdobja i tečaj trajnosti
sastojine odnaša:




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 113 —


bismo mogli drvo unovčiti. Hoćemo li dakle kod naših šumskih zaračunavanja
postupati strogo po stanovištu privatno-gospodarstvenom, to nesmijemo na nikoji
način, uočujuć osebujnosti velikoga diela naših šuma, ove gospodarstvene troškovne
dielove, odnoseće se na čitavu obhodnu dobu, upisati lih na rovaš dobe
osnutka sastojine, već imamo njimi prije svega obteretiti troškove sječe glavnih
i medjutomnih užitaka.


Ovaj se dio gospodarskih troškova, neda ipak uz veliku raznohčnost šumskogospodarstvenih
okolnostih u Austriji, sveobće valjanim! brojevi ustanoviti, a
s toga ćemo i opet morati iste od slučaja do slučaja proračunavati. Netreba nam
medjutim pri tom postupati bojažljivo, pa zato nam nemože biti ni težko ustanoviti
odnosni odpadajući dio upravnih troškova, u koliko se takovi tiču glavnih
i medjutimnih užitaka.


Mnogo je težje ustanoviti troškove izdane za gradnju i uzdržavanje prometila,
jer se tomu traži i poznavanje vremena, kada takovo sredstvo do uporabe
dolazi, kao što je pri tom neobhodno nuždno i ustanovljenje dobitne
mjere ukamaćenja i amortizacije ovako izdane glavnice. U koliko si nadalje, za
sva naša šumarska poduzeća, naročito pako i gradeC nova šumarska prometila,
moramo financijalni efekt iztražiti i odrediti, to se na slični način mogu
ustanoviti, takodjer i troškovom sječe pribrojiti se imajući troškovi ukamaćenja i
amortizacije.


Za da razumljivije predstavimo način, kako si takovo zaračunanje
samo šumskim užitkom na račun dolazećih upravnih i inih gospodarstvenih
troškova, kod šumskoga uzgoja naših pogorskih šuma, u praktičnoj uporabi predstavljamo,
neka služi sliedeći iz prakse uzeti primjer, kod kojega iznašaju godišnji
izdatci po hektar:


1.
za porez i namete fr.—.66 n.
2.
za upravne troškove „ l.lO „
3.
za uzdržavanje transportnih sredstava, uz ukamaćenje i
amortizaciju troškova prvog osnutka , —-54 „
Ukupno . . fr. 2.30 n.
Od ovih izdataka odpadaju na teret izdataka sječe drva:
60*´/o od upravnih troškova ili fr. —.66 n.
Oni u točki 3. navedeni troškovi sa -. „ —.54 n.


Ukupno . . fr. 1.20 n.
U sliedećem primjeru proračunani su nadalje u stupcih d i e dielovi troškova,
za obhodnu dobu, odgovarajućoj starosti sastojine; koji iznašaju na pr. za g. 1880.


— 1.20 X 80 = 96 for. za 415 + 30 m^, ih kub. metar 22 nvč., nu ovaj se iznos
mora odbiti od prihoda sječe i medjutimnog užitka, i s toga dolazi u račun
umjesto svote 1 f. 62 nč. odnosno 90 nč., samo iznos od 1 f. 40 n. i 68 nč.
Ovoj modifikaciji zaračunavanja gospodarstvenih troškova, obterećujućih
jedino sječivni prihod, neda se po privatno - gospodarstvenih stanovištih prigovoriti
ma sve da i jeste praktična uporaba ovoga načina znrnrnna´anje


8




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 112 —


za ođpadke kod izradbe, uzimati još i dalnjih lO^/o u račun za razne normalni
tečaj priraštaja smetajuće upli\e. kao što ćemo i za temelj ustanovljivanja vriednostih,
uzete samo točno ustanovljene ciene sadašnjosti (drva). — Tim ćemo si
stvarati stanovitu pričuvnu glavnicu, za prenavedene slučajeve gubitka u kvalitetu
drva i promjenljivosti ciena.


Kod uračunavanja t. z. šumskih nuzužitaka (lova, ribarije, paše, smolarenja,
kore, sjemenja i t. d.) u koliko se takovi samo na pojedine sastojine ili na
stanovita razdobja protežu (paša, smolarenje. kora i t. d.), morat ćemo njihovu
vriednost prolongirati (računom) do pod konac obhodne dobe, kako to i kod
preračunavanja vriednostib m.edjutomnih užitaka (prihodi pi´oredjivanja i pro-
gale) biva.


Traju li pako nasuprot ovi užitci neprekidno za vrieme ciele obhodne
dobe, kako to i u naših prenavedenih primjerih predpostavljeno (u koliko se
tamo samo prihodi lova i ribarije uzeše n račun), to nam treba samo konačnu
vriednost ove sveudiljne jednake rente, za odgovarajuću obhodnu dobu proračunati,
te takovu pribrojiti odnosnim vriednostim glavnoga užitka (sječivnoga
prihoda) i nuzužitaka.


Š umsko-gospodarski troškovi.


1. Troškovi sječe. Istim načinom, kako se polag navedenoga
ustanovljuje, odbivši troškove žetve (sječe), nečisti prihod, polag izkustva ili
ociene, za svaki pojedini slučaj privrede, bez obzira, da li se isti zbilja ili pako
samo konbinacije radi u obzir uzimlju, imat ćemo, takodjer i u šumarstvu prije
spomenutim prihodom, odgovarajuće troškove točno ustanovljivati, hoćemo li
sam užitni efekt našega šumskoga gospodarenja brojevno omjeriti.
Medju šumsko-gospodarske troškove pako brojimo osim zemljištnih, kulturnih
i upravnih troškova još i troškove sječe (žetve), koji se — u koliko se
tiču obaranja, izradbe i transporta šumskih užitaka, moraju polag Presslera,
odbiti kod računanja u svrhe financijalno - gospodarstvenih iztraživanja, od
glavnih, medjutomnih i nuzužitnih nečistih prihoda.


Kako to već Julio i Robert Miklitz u brošuri: , 0 Presslerovoj nauci o
čistom prihodu", temeljito razložiše, morali bi se medju te troškove sječe, ne
samo troškovi obaranja, izradbe i dostave drva, već takodjer i onaj dio upravnih
troškova uračunati, koji se na sječinu i medjutomne užitke odnašaju, a isto
tako i troškovi potrebiti zagradju, uzdržavanje i spremanje šumskih proizvoda,
na kohko bo ti troškovi često u obće tek omogućuju unovčenje naših proizvoda.
Ovo je pako pitanje za šumsko gospodarstvo u Austro-Ungariji od osobite važnosti,
budući da se ovdje glavna djelatnost šumskoga osoblja koncentrira oko
radnja kod sječe drva, dočim sadnja, uzgoj, njegovanje i čuvanje sastojina
razmjerno manje truda i vremena iziskuje.


Isto tako dolaze na teret sječe drva, takodjer i (često dosta znatni) troškovi
gradnje i uzdržavanja proraetila šumskih, u koliko bo bez ovih u obće ne




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 111 —


Sam konačni iliti sječivni prihod pako, uzima se u račun u nepromjenjenoj
svojoj vriednosti.


Kod ustanovljivanja konačnih vriednostih prihoda, namiče nam se i opet
pitanje, treba li nam se pri tom obazirati i na možebitno buduće povišenje
vriednosti tih naših dojdućih šumskih prihoda, ili je pako dovoljno, da se zadovoljimo
pri tom računanju popriečnimi vriednostmi (cienami) sadašnjosti, kako to
i u primjeru spomenutom u skrižaljkah I. i II. učinjeno.


Nejma bo dvojbe, da se u istom razmjerju, kako se vriednost inih zem-
Ijištnih proizvoda tečajem gospodarskoga njekoga razdobja povećava, takodjer i
vriednost šumskih proizvoda povećavati mora, pa bismo s toga morali, sa čisto
praktičarskoga stanovišta privatno - gospodarske uprave, takodjer kod ustanovljivanja
rentabiliteta, uzimati u obzir i sve takove eventualne promjene cienah
(rastenje istih), za dobe dospjeća naših proizvoda.


Pri tom valja ipak uzeti obzir na to, da to rastenje vriednostih raznih
zemljištnih proizvoda, ovisno manje više i o samoj mieni vrieđnote novca, koja
ipak kako nas izkustvo uči, tekom vremena takodjer i pasti može, tako da je
obzirom na to težko pronaći đobitnu mjeru za šumske proizvode, koja pri tom
obćem rastenju ciena, i zbilja pravom rastenju samih vriednostih, proizvoda
odgovara.


Sa padanjem vriednosti novca, stoji nadalje u savezu i stanovito rastenje
radničke nagrade, time se pako i opet ne samo izradbeni i kulturni troškovi,
već takodjer i sveukupni ostali izdatci (troškovi) povećavaju, a isto tako znamo,
da i porez, te razni nameti, koji specijalno kod nas polovicu svijuh izdataka
iznašaju, godimice sve veći i veći bivaju.


Uočimo li pako napokon još i tu okolnost, da su nam šume, odnosno i
šumski proizvodi, za dugog razdobja, koje kod šumske obrti vazda u račun
dolaziti mora, toli u kvalitativnom koli kvantitativnom pogledu, izvrženi raznim
elementarnim nepogodam, te da su i ciene istih, usljed mogućih političkih i
socijalnih miena, isto tako kao i ciene inih zemljištnih proizvoda veoma promjenljive
naravi, kao i na tu obstojnost, da nam je tako rekši nemoguće ustanoviti
sjegurno i točno zbiljno povišivanje vriednostih naših proizvoda, to. će nam
biti sjegurno pogodnije, da i u šumskom gospodarstvu računamo sa sjegurnimi
i točnimi brojevi sadašnjosti, nego li da idemo računati s onimi nesjegurne
budućnosti. Dopuštamo medjuto mogućnost takovih slučajeva, u kojih ćemo
morati u obzir uzeti stanovito rastenje ciena naših šumskih proizvoda, na pr.
ako se imamo u bhžjoj budućnosti nadati koje željeznice, prosjecajuće naše šume
ili inih sličnih prometila, novih industrijalnih poduzeća i t. d., nu i u takovih
ćemo slučajevih, kod ustanovljivanja tih budućih (drvnih) vriednostih naših prihoda,
postupati poput obzirna trgovca, koji ustanovljujuć prihode svoje obrti,
vazda uzimlje u račun stanoviti njeki postotak takodjer na račun nepredvidjenih
nesreća i inih u napred neslućenih sgoda.


Te ćemo obzirom na to, kako to i iz priležećih skrižaljka drvne gromade
i prihodne vriednosti razabrati moći, imat vazda izim onih lO^/o, uzetih u račun




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 110 —


jednostavnoga i bezsraisaonoga načina gospodarenja, kojim si mi šumari sami
najveći testimonium paupertatis izdajemo, jer za takovo šumarenje, netreba
sjegurno znanstveno-naobraženiii strukovnjaka.


Konačno budi još spomenuto, na temelju stečenih izkustva, da u pogledu
veličine u šiimarskoj obrti mogućih ukamaćivanjah glavnica, gledom na nijestne
odnošaje i unovčivost drva, sliedeća razmjerja vriede:


: ´ ´ ´ Visoko-šumski uzgoj četinjača.


Veće privatne, korpora


Odiiošaji unoveivosti i proizvodnje drva Manje privatne šume


tivne i dižavne šume


Vrlo povoljni.. 3V2 -4V2
4 post.
4y.,_5V2
5 post
Povoljni 2V2-3V2
3 post,
3>A-4´/2
4 post.
Srednji . ; IV2-2V2
2 post,
2V2-3V2
3 post.
Nepovoljni. . V2-IV2
1 post.
IV2-2V2
2 post.
"´ U kategoriju manjih šumskih posjeda brojimo navlastito sve one manje


šume posebnika, kojih troškovi uprave i čuvanja neiznašaju više od 50 novč.
po hektar.


Šumsko-gospodarski prihodi.


Kod preračunavanja dobitne mjere, sliižeće za podlogu našemu šumskogo.
spodarstvenomu računu, pokazali smo, da nam šumarska prihodna vriednost
tla, ili ovoj prema veličini dobitne mjere odgovarajuća zemljištna renta, pruža
sama najbolje mjerilo, za prosudjenje financijalno-gospodarstvenih efekta šumarenja
na temelju racijonalnom.


Za da Se pako sam postupak rentabilitetnoga računa uzmogne laglje shvačati,
provedosmo u skrižaljki I. i II. primjer osnivajući se na zbiljnih obstojnostih,
primjer koji nam podjedno kaže, da se pod gospodarskim efektom šumskoga uzgoja,
imade razumjevati razlika sadanjih vriednostih svijuh prihoda i njim odgovarajućih
(izdat imajućih) razhoda. Neima nadalje dvojbe, da ćemo, postupajući kod
preračunavanja rentabiliteta, strogo po normah običajnih u običnom trgovačkom
životu (na kojih i Pressler svoju teoriju 0 čistom prihodu temelji) imati
prije svega pronaći (prolongirane) vriednosti sveukupnih čistih prihoda, kojih
se u prvoj obhodnji nadati možemo.


Uz to se imadu, za ustanovljenu dobu obhodnje, opredieliti takodjer i svi
medjutimni i nuzgredni prihodi, kojih se od dotične šume pravom nadati imamo,
polag njihovih za pod konac obhodnje prolongiranih iliti konačnih vriednostih.




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 109 —


drvlja dobivenoga iz tako mladih šuma, neuputno tu vrst šuma uvadjati, to
ova vrst uzgoja nemože odgovarati zahtievom najveće potrajne uharnosti.


S ovih nara se razloga, s gledišta privatno-gospodarstvenih — kaniti te vrsti
uzgoja, te ćemo ovo doduše vriedno, a u manjih kolikoća takodjer i uporabivo
drvo, jedino u većih šumskih gospodarstvih uzgajati, nu i tuj samo kao podredjenu
vrst i u smjesi s inimi vrstmi drveća.


Za uzgoj mješovitih šuma najbolje odgovaraju jela i smreka, (kako to i
našemu primjeru iztaknuti uredjajni razred A. pokazuje) u smjesi za Ustacami,
i to tako da se ove posliednje odgoje iz pojedinih nadstojnih, dobro krošnatih
i liepoga uzrasta, bukovih, javorovih, jasenovih ih hrastovih stabala.


Polag u skrižaljci II. proračunanoga primjera rentabilitetnoga računa, daje
ta vrst uzgoja uz visoki uzgoj ariševih šuma najveću rentu šumskoga tla, a
pošto ista, od svijuh inih na izbor stojećih vrstih uzgoja, ne samo najvećma i
najpodpunije — trajno podržanje snage tla osjegurava, već nam takodjer i
takove vrsti razvrstbina drva pruža, koje se u obće u trgovini drvom svako
doba traže, a koje budu i u buduće u većih količina, dobru prodju imale, to
ova vrst uglavničenja bezdvojbeno najbolje odgovara za uredjenje privatnih
gospodarstva.


I u našem primjeru moći ćemo s toga jedino ovu vrst uzgoja uzimati u
račun, u koliko bo vidimo, prispodabljajući raznolike proračune vriednosti tla,
da nam visoko-šumski uzgoj mješovite šume (razmjer smjesi 07 smreka i jela,
0´2 ariš i O´l listnato drvlje) uz financijalnu obhodnu dobu od 80 godina, pruža
najveću dubitnu mjeru od S^/o.


Ovo ukamaćenje nadalje odgovara u onome predjelu, ukamaćivanju
uobičajnom u poljoprivredi, bez industrijalnih poduzeća, kao što i gospodarstvena
prihodna vriednost tla od 39 for. po hektar, posvema tamošnjim obstojećim
posjedovnim i zemljištnim cienam odgovara.


Isto tako omogućuje spomenuta vrst uzgoja takodjer i uporabu postepenoga
priebornoga sjeka, uz dulje uporabno iiiti pomladno razdobje, čime se i opet,
negledeć na naravi odgovarajuće pomladjivanje sastojina, omogućuje ne samo
najveća proizvodnja drvne gromade, uz uzgoj vriednih jačih razvrstbina drva,
već nam se time omogućuje podjedno i dalnje povisivanje zemljištne rente;
0 čemu medjutim kasnije još i više.


Neima dvojbe, da uz predmnjevu takovoga načina ustanovljivanja našem
šumarskom računu, (u svrhe utanačenja dojdućega gospodarenja), za podlogu
služeće dobitne mjere, postupasmo strogo polag načelah valjanih u privatnom
šumarstvu, ter da uz takov način gospodarenja, uz najveće moguće ukamaćenje
u našoj (šumarskoj) obrti radećih glavnica, radimo po temeljnom načelu nauke o
čistom prihodu, naime da si uz postignuće najpodpunijih i najuharnijih šumskih
oblika, osjeguramo i najveću potrajnu rentu našega šumskoga gospodarstva.


Prateć pako te ciljeve dojdućega nam šumarenja, suditi ćemo pravedno
i 0 napredcih polučenih na polju inih gospodarskih grana za posliednjih
decenija, kaneć se podjedno dosadanjega u obće običajnoga šablonskoga,




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 14     <-- 14 -->        PDF

108


a 0 =« d e f c. h 1 <-! k 1 m nC5


K g 2n


ft


C ´X3 o


6C D3


TS .-3+ CD S a


o 3 o -r


« 1 a


Ti 1 g o


& 5 ^ S ´^ o O OJ o §o JA


s


O


´>^ ćl s 5


se O rt


c^ 1


" S ^ 1





´a
2 ja
ca
o
-a ce J= o
Q
OJ o
« 3
5 "5" H OJ O E
ce on a :2
a-2 a
_a
>
OJ
u for. a. vr.
a t^ o a,
<5 li 2
^3* ^
O
"
3
o
ou for. a. vr.
"3)
r/i
fiO 86 82 726 894 110 784 136 5.76 4 — 1.76 70
70 144 111 1031 1286 141 1145 185 6.19 4.~ 2.19 88
26 80 221 149 1385 1755 180 1575 248 6.35 4.2.85
94
90 318 197 1695 2210 231 1979 329 6.01 4.2.01
80
100 436 260 1949 2645 29.) 2350 433 5.43 4.— 1.43 57
(50
70
91
156
98
139
726
1031
915
1326
147
198
768
1128
163
231
4.71
4.88
4.—
4.0.71
0.88
27
29
3 80 236 193 1385 1814 266 1548 321 4.82 4.0.82
28
90 365 266 1695 2326 358 1968 443 4.44 4.— 0.44 15
100 521 364 1949 2834 480 2354 607 3.88 4 — — —


Mje sovi ta sa s t 0 j i n a.


(0 7 jele i smre^ te, 0´2 ariša, O´l listače).


60 100 68 728 896 82 814 114 7.14 4.— 3.14 157
70 160 80 1035 1275 101) 1175 150 7,80 4.— 3.80 190
2 80 236 116 1402 1754 122 1632 194 8 41 4.— 4.41 220
90 325 148 1712 2185 148 2037 247 8.25 4.— 4.25 212
100 424 187 2014 2625 181 2444 312 7.83 4.— 3.83 191


60 106 82 728 916 110 806 136 5.92 4.— 1.92 77
70 173 111 1035 1319 141 1178 185 6.36 4.— 2.36 94
25 80 263 149 1402 1814 180 1634 248 6.59 4.— 2.59 104
90 374 197 1712 2283 231 2052 329 6.24 4 — 2.24 90
100 511 260 2014 2785 295 2490 433 5.75 4.— 1.75 70


60 112 98 728 938 147 791 163 4.85 4.-0.85 28
70 189 139 1036 1363 198 1165 231 5.04 4.— 1.01 39
3 80 294 193 1402 1889 266 1623 321 5.06 4.— 1.06 39
90 433 266 1712 2411 358 2053 443 4.64 4.— 0.64 21
100 614 364 2014 2992 480 2512 607 4.14 4.— 0 14 5


U ovome raćun i šumarskoga reiitabiliteta — jasno izkazani odnošaji ukamaćivanja
najobičajnijih vrsti uzgoja — podavaju nam sjegurnu podlogu, za utanačenje
financijalnoga efekta, gledom na mogućnost ukaraaćivanja glavnica uz
raznolike dobitne mjere, po kojoj ne samo da ustanovljujemo šumskom gospodarstvu
u istinu odgovarajuću dobitnu mjeru, već nam ista omogućuje podjedno
i normiranje dojduće vrsti uzgoja kao i obhodnje.


Skrižaljka II. dokazuje nam na pr. da ariševe sastojine u 70. godini najveću
zemljištnu rentu davaju. U koliko je ipak, obzirom na štetni upliv čistih i
mješovitih ariševih sastojina na stojbinu, kao i gledom na ograničenu uporabivost




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 13     <-- 13 -->        PDF

107 —


a 0 « d e S h k -1 ra "o


^ si
i i 1


rn -^


o
o o ´>


T3


bS) se


-3 ^ ^ o OJ p 1 o se


i
~^ 3 S >c:>


>S´—´


ZS >c»
OJ p > ^ B o ´S


se 1


´5" " s


se a r* g-« se o


ce o ^ o> o ^


SS
o "5 S se
co a) g


3 = o Q (U S m rfj


se "a
c


II <3 -s >1ii o 3
U for. a. vr. UO for. a vr.


3^ H


Jela.


60 82 68 606 756 82 674 114 5.91 4.— 1.91 95
70 134 80 898 1112 100 1012 150 6.76 4.— 2.75 137
2 80 200 116 1268 1574 122 1462 194 7.48 4.— 3.48 174
90 277 148 1612 2037 148 1889 247 7.65 4.— 3.65 182
100 308 187 1911 2466 181 2285 312 7.32 4.— 5.32 166


60 86 82 606 774 110 664 136 4.88 4.— 0.88 35
70 144 111 898 1153 141 1012 185 5.47 4.— 1.47 59
2-5 80 221 149 1258 1628 180 1448 248 5.84 4.— 1.84 74
90 318 197 1612 2127 231 1896 829 6.76 4.— 1.76 70
100 436 260 1911 2607 295 2312 433 5.34 4.— 1.34 54


60 91 98 606 795 147 648 163 3 98 4.— _. _


70 156 139 898 1193 198 995 231 4.31 4.-0 31 10
3 80 286 193 1258 1687 266 1421 321 4.43 4.-043 14
90 365 266 1612 2243 368 1886 443 4.26 4.-0 26 8


100 521 364 1911 2796 480 2316 607 3.81 4.— — —


Ariš.


60 82 68 777 927 82 845 114 7.41 4.— 3.41 177
70 134 80 1110 1324 100 1224 150 8 16 4.— 4.16 208
2 80 200 116 1471 1787 122 1666 194 8.58 4.-4.58 229
90 277 148 1750 2175 14 8 2027 247 8.21 4.— 4.21 210
100 868 187 2038 2588 181 2407 312 7.71 4.— 3.71 185


60 86 82 777 945 110 835 136 6 14 4.— 2.14 86
70 144 111 1110 1366 141 1224 185 6.62 4.— 2.62 107 i


2-5 80 221 149 1471 1841 180 1661 248 6.70 4,— 2.70 108
´ 90 818 197 1750 2266 231 2034 329 6.19 4.-2.19 87
100 136 260 2033 2729 295 2431 433 5.62 4.— 1.62 65


60 91 98 777 966 147 819 163 5.02 4.— 1.02 31
70 156 139 lllO 1405 198 1207 231 5.22 4.— 1.22 41
3 80 236 198 1471 1900 266 1634 321 5.09 4.— i.oy 40
90 365 266 1750 2381 358 2028 413 4.67 4.— 0.57 19
100 521 364 2033 2918 480 2438 G07 4.02 4.— 0.02 1


g m r e k a


60 82 68 726 876 82 794 114 7.— 4.— 3.-150
70 134 80 1031 1245 100 1145 150 7.63 4.— 363 181
2 80 200 116 1385 1701 122 1579 194 8.13 4.— 4.18 206
90 277 H8 1695 2120 148 1972 247 7.98 4.— 3 98 199
100 368 187 1949 2504 181 2323 312 7.44 4.-3.44 172


1




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 106 —


Po ovih skrižaljka prihoda, kojima nije za temelj uzet nečisti, već zbiljni
cisti prihod drvne gromade, uz zbiljne (bez izradbenih troškova) ciene drva,
možemo preduzeti samo proračunavanje prihodne vriednosti tla, uz predmnjeve
raznih dobitnih mjera, uzimajući ipak pri tom troškove uzgoja i uzdržavanje
šuma u iznosu od 25 for. po hektar, a iznos godišnjih izdataka za upravu,
čuvanje i porez, zatim izdataka za gradnju šumskih puteva i t. d. sa 4 for. po
hektar i godinu.


Prihode te pako, (izuzam sječivog prihoda na drvu), imademo još povećati za
iznos vriednosti nuzužitaka, kao na pr. lova, ribarenja, paše i t. d. dobivajud
pri tom iznos od godišnjih 60 nvč. po hektar.


Ciene šumskoga tla jesu u onome kraju, na koji se podatci u skrižaljci
izvedenoga primjera odnašaju, po hektar, za drugi razred stojbinske vrstnoće,
30—40 for. a vr., u koliko se bo polag u običajne prodajne vriednosti, toliko
takodjer i za tla boljih pašinskih zemalja plaća.


Na temelju netom spomenutih podataka proračunava se onda, prema
raznolikim u obzir dolazećim dobitnim mjeram, prihodna vriednost zemljišta,
(Bodener\vartungswerth) kako nam to sliedeća skrižaljka II. izkazuje.


II.
Skrižaljka mjestnih drvnih gromada i prihodnih vriednosti, za uredjajni
razred A. i II. razred stojbinske vrstnoće.
1^


o-


a .S ^ 1 +
M


P3 l^ V ´5 Hl


rS OJ ´^


C3
3 _„


t; cđ 5^ a
I o


a "


O


OJ o
´S ^


Y O ´O .;zL .2g c


^ OJ .-H


i^ n
0-5


^^


.ts S te M
C5


-€ o j:: W



a u for. a. vr. u for. a. vr.


Bukva.


GO 40 68 507 615 82 533 114 4.67 4.— 0 67 34
70 70 80 768 918 100 818 150 5.45 4.— 1.45 72
80 112 11 (i 1060 l^?88 122 1106 194 6.01 4,— 2 91 100
90 KiO 148 1308 1616 148 1468 247 5.94 4.— 1.84 97
100 215 187 1570 1972 181 1791 312 5.74 4.— 1.74 87


_


60 42 82 507 631 110 521 136 3.83 4.—


TO 75 111 768 9,54 141 813 185 4.40 4.— 0.40 16


80 122 149 1060 1331 180 1151 248 4.64 4 — 0.04 26


90 180 197 1308 1685 231 1454 329 4.42 4.-0.4-2 17


1(0 243 260 1570 2073 295 1778 433 4.11 4.— 0.11 4


00 44 98 607 649 147 502 163 3.08 4.—


70 80 189 768 987 198 789 231 3 41 4.— —


«0 134 193 1060 1387 266 1121 321 3.80 4.— —


90 204 266 1308 1778 358 1420 443 3.21 4. -—


lOo 294 364 1570 2228 480 1748 607 3.88 4.— —




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 11     <-- 11 -->        PDF

105 —


Medjutomni užitci
Postotak prirasta


prihod jedrog drva po hektar prihod vriednosti ukupnog prihoda


na drvu


broj prihod
građja


Trieđiiote vriednote


I. r. II. r.
b.
iB postotci vriednost u mctr. postotak


71-80 30 35 20 45 1-21 37


0-9 0-8


Hl— 90 25 40 20 40 i-3i; 34


0-6 0-8


91 —lUO 20 45 20 35 149 30


0-1 0-4


110


0-3 0-2


120


II.
stojbinske vrstnoće´^).
30 10 — 15 100 0-40 4
6-6 1


31--40 20 5 20 80 0-61 12


4-2 2


41 50 25 15 20 (55 0-83 21


28 T3


51--00 30 25 20 55 1-02 31


2 1-4


61--70 30 30 20 50 1-14 34


1-5 1-4


7 1-
--80 30 35 20 45 1-21 37


1 1


81--90 25 40 20 40 1-36 34


0-8 0-5


91--100 20 45 20 35 1-19 30


0-3 0-8


lol--110


0-4 0-1


111--120 — — —


II.
stojbinske vrstnoće.´)
30 10 __ 100 6
o-co
1-9


6-9


31-40 20 15 80 16


0-78 43 1-9


41— 50 26 15 20 65 25


0-99 3 1-4


51-60 30 25 25 55 35


116 21 1-3


61— 70 30 30 30 50 38


1.26 1-6 13
TI80
30 35 35 45 41


1-35 11 0-8


SI— 90 25 40 40 40 37


1-46 0-8 0-8


91-100 20 45 45 35 32


1-58 0-4 0-8


110


0-4 0-1


120
— —


razreda, 75% II. razreda, u 81. -90. godine 35"/„ I. razreda, OS"/« II. razreda, u 91.—100. godine
45/o I. razreda, 55´Vc II razreda. — Kitjevina nije unovčiva.
´^) Smjes sastojine 70 post. jela i smreka, 20 post. ariša i 10 post. listača, bukve sa
nješto javora, jasena i hrasta umje|ano.
´´) Cinbenici vrieduote jesu: Cisti prihod po jedri metar: a) Glavni užitak: građja


I. razreda 4-90 for., II. razreda 4-20 for., III. razreda 3 for. — Gorivo I. razreda 1 90 for.,
II. razreda 1 40 for. — 6) Nuzužitci: gradja I. razreda 2 80 for., II razreda 2-20 for. —
Gorivo I. razreda 180 for., II. razreda 60 novč. — Razmierje razvrstbine gradje: a) Glavni
užitak u 40. godini 5 post. II. razreda, 95 post. III. razreda, u 50. godini 15 post. II. razreda,
85 post. III. razreda, u 60. godini 15 post. I. razreda, 20 post. II. razreda, 65 post.
III. razreda, u 70. godini i´O post. I. razreda, 25 post. II. razreda, 45 post. III. razreda, u
80. godini 40 post. I. razreda, 30 post. II. razreda, 30 post. III. razreda, u 90. godini 50 post.
I. razreda, 30 post II. razreda, 20 post. III. razreda, u 100. godini 60 post. 1. razreda, 25
post. II. razreda, 16 post. III. razreda, u 110. godini 65 post. 1. razreda, 25 post. II. razreda,
10 post. III. razreda, u 120. godini 70 post. i. razreda, 20 post. 11. razreda, 10 post. Hl. razreda.
— 6) Nuzužitci: u .50. godini 5 post. I. razreda, 95 post. II. razreda, u 51.-60. godino
10 post. I. razreda, 90 post, II. razreda, u 61. —70. godine 20 post. I, razreda, 80 post il.
razreda, u 71.-80. godine 25 post. I. razreda, 75 post. II. razreda, u 81.—90. godine 35 post.
I. razreda, 65 post. U. razreda, u 90.—100. godine 45 post. I. razreda, 55 post. U. razreda.


ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 10     <-- 10 -->        PDF

104 —


G 1


prihod jednog drva po hejitar prihod vriednote


razmerje


prirast


sje-razvrstbina C3 1) S
čivni gradja


´^ -IH


vre-po


prihod I. r. n.r. 2:5 o a


meni priečni


^ ,1S


u jedrih metrih postotci a metrih vriednote


80 23 450 6-6 65 20 15 327 1471 18-4


1-1 0-7


90 23-5 500 5-5 70 15 15 3-50 1750 19-4


4 0-8 07


100 24 540 5-4 75 15 10 3-76 2033 20-3


2-5 0-4 0-3


110 24 565 5-1 75 15 10 3-85 2175 19-8


1-5 0-3 0-2


120 24 580 4-8 75 15 10 3-92 2274 19


Visoka smrekova sastojina
30 6-5 80 2-7 15 85 1-46 117 8-9


8 6-9 1


40 10-5 160 4 5 30 65 1-60 256 6-4


9 4-5 1-8


50 14 250 5 20 40 40 1-91 478 9-6


8-5 3 1-3


60 17 335 6-6 30 35 35 2-17 726 12-1


8 2-2 1-3


70 19 415 5-9 40 30 30 2-48 1031 14-7


7 1-6 1-3


80 20-5 485 6-1 50 25 25 2-85 1385 17-3


6 1-2 0-9


90 22 545 6-1 55 26 20 3-11 1695 18-8


0-9 0.6


100 23 595 6 60 25 15 3-28 1949 19-5


4 0-7 0-6


110 23-5 635 5-8 65 25 10 3-48 2207 201


2-5 0-4 0-5


120 24 660 5-5 70 25 5 3-65 2409 20-1


Mješovita") visoka sa stojina
30 6-5 70 2-3 15 85 1-48 103 3-4


7 6-9 1-8


40 10-5 140 3-5 15 25 60 1-77 248 6-2


8 4 6 18


50 14 220 44 30 35 35 2-11 464 9-3


8 31 1-4


60 17 300 5 40 35 25 2-43 728 12-1


7-5 2-3 1-2


70 19-5 375 5-5 50 30 20 2-76 1035 14-8


7 1-7 1-3


80 21 445 5-6 60 25 15 3-15 1402 17-5


6 1-3 0-7


90 22 505 5-6 65 20 15 3-39 1712 19


1 0-6


100 23 555 5-6 70 20 10 3-63 2014 20-1


4 0-7 0-6


110 23-5 595 5-4 75 20 5 3-85 2290 20-8


2-3 0-4 0-1


120 24 620 5-2 75 20 5 3-88 2406 20-1


III. razreda, u 70. godini 25 post. I. razreda, 35 post. II. razreda, 40 post. III. razreda, u
80. godini 40 post. i. razreda, 30 post. II. razreda, 30 post. III. razreda, u 90. godini 50
post I. razreda, 25 post. II. razreda, 25 post. III. razreda, u 100. godini 60 post. I. razreda,
20 post. II. razreda. 20 post. III. razreda, u 110. godini 65 post. I. razreda, 26 post. II.
razreda, 10 post. III. razreda, u 120. godini 70 post. I. razreda, 20 post II. razreda, 10 post.
III. razreda. — &)Nuzužitci: u 50, godini 5 post. 1. razreda, 95 post. II. razreda, u 91.—100.
godine 45 post I. razreda, 55 post. II. razreda - Kitjevina nije unovčiva.
´) Od činbenika vrieđnosti uzeti su sliedec´i u račun; Ćisti prihod po jedri metar.
a) Glavni užitci: gradja I. razreda 4 80 for., II. razreda 4-10 for., III. razreda 3 for. Gorivo


I. razreda ISO for., JI. razreda MO for. — &) Nuzužitci: gradja I. razreda 2 80 for., II. razreda
2-20 for. — Razmerje razvrstbina gradje: a) Glavni užitci: u 40. godini 57o
II. razreda, 95"/o III. razreda, u 50. godini 15»/o II. razreda, 85°/o III. razreda, u 60. godini
157o I. razreda, 20"/o II. razreda, 65«, o III. razreda, u 70. godini 30% 1. razreda, 25% II.
razreda, 46% III. razreda, u 80. godim 40% I. razreda, S5»/o II. razreda, 25% III. razreda,
u 90. godini 507o I. razreda, 30% II. razreda, 20Vo III. razreda, u 100. godini 60% I. razreda,
250/0 II. razreda. 15% III. razreda, u 110. godini 657o I. razreda, 25% II. razreda,
10% III. razreda, u 120. godini 70% I. razreda, 20»/o II. razreda. lO´Vo III. razreda, b) Nuzužitci:
u 60. godini 5"/o I. razreda, 95% II. razreda, u 51.—60. godine 10% I, razreda, 90%i
II. razreda, u 61.—70. godine 20"/o I. razreda, 807„ II razreda, u 71.-80. godine 25% I.


ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 9     <-- 9 -->        PDF

103 —


drvnih gromada i vriednosti.


Mcdjutomni užitci
Postotak prirasta
prihod jedrog drva po hektar prihod vriednosti ukupnog prihoda


na drvu
gorivo


hroj prihod
gradja
vriednote vriednote


I. r. II. r. b.
,J3 2


postotc i vrieđnost u mctr. postotak


II. stojbinske vrstnoće.^)
30


31—
41—
51 —
(il—
TISI-
91—
40
50
60
70
80
90
100
110
120
10
20
25
25
25
20
15


— — —
— —

— —
5
16
25
85
45

100
100
95
85
75
(55
55

0-60
0-60
0-68
0-85
1-03
1-20
1-3G
6
12
17
21
26
24
20
1-2
6-7
4
2-5
1-7
1-1
0-8
0-6
0-6
0-1
1-3
1-7
1-6
1
0-9
0-8
0-6
II. stojbinske vrstnoće.´)
30
31— 40
41— .50
51— (!0
(51— 70
71— 80
81— 90
91-100
104-110
110-120
10
20
25
30
30
30
25
20

5
15
25
30
35
40
45

16
20
20
20
20
20
20

100
80
65
00
50
45
40
35
0-40
0-61
0-83
1-02
1-14
1-24
1-36
1-49
4
12
21
31
34
37
34
30
7-2
4-6
3-4
2-6
2
1-4
1
0-4
0-5
11
2
1-5
1-4
1-3
1-1
0-7
0-7
0-4
II. stojbinske vrstnoće.*)
30
31—40
41—50
51—60
Gl-7 0
10
20
25
30
30
5
15
25
30
4
15
20
20
20
100
80
66
56
50
0-40
0-61
0-84
1-02
1-14
4
12
21
31
34
5-7
3-6
2-8
1-8
1-3
2-2
2-2
2-2
1-7
1-4


50. godini l,5´´/o II. razreda, 86% III. razreda, u 60. godini 15°/o I. razreda, 20Vo II. razreda,
657n III. razreda, u 70 godini 30% I. razreda, 26% II. razreda, 4.^,´Vo III. razreda, u 80. godini
40% I. razreda, 35"/o II. razreda, 25´´´´o III. razreda, u 90. godini 50% I. razreda, 30%
II. razreda, 20% III. razreda. 6) Nuzužitci: u 50. godini 5% I. razreda, 95% II. razreda,
u 51.-60. godine 10% I. razreda, 90% II. razreda; u 61.-70. godine 20"/o I. razreda, 80%
II. razreda, u 71.—80. godine 2VVo I. razreda, 75% II razreda, u 81.—90. godine 36% I.
razreda, (iS^/o III. razreda, u 91.—100. godine 46% I. razreda, 55% II. razreda. — Kitjevina
t. j . sva debljevina i granjevina izpod 7 cm, u promjeru, neunovčiva je izuzam kolja. Dimenzije
gradje debljevinc kod četinjača: I. razreda oblikovine i gradjevno drvo
od 31 — 60 cm. popriečnog promjera, II. razreda od 21—-30 cm. popriečnog promjera, III. razreda
sa 20 cm. popriečnog promjei;a.
^) Cinbenici vriednote jesu: Cisti prihod po jedri metar: a) Glavni užitci: gradja


I. razreda 510 for , II. razreda 4´40 for., III. razreda 3 for. — Gorivo I razreda 160 for.,
II razreda r20 for — h) Nuzužitci: gradja, I. razreda2´80 for., II. razreda 2´20 for. — Gorivo
I razreda l´-O for., II. razreda 40 novč. — Eazmjerje razvrstbina gradje: a)
Glavni užitci u 40, godini 5 post. II razreda, 95 post. III. razreda, u 50. godini 20 post. II.
razreda, 80 post. Ili. razreda, u 60. godini 15 post. 1. razreda, 25 post. II. razreda, 60 poit.


ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 8     <-- 8 -->        PDF

102


I. Skrižaljka prihoda mjestnih
G 1 a


prihod jedrog drva po hektar´) prihod vrieđnote


razmerje o i>


prirast


sje-ražvrstbina M O


cž OJ C! ´3 ´^


gradja


čivni .L; -a


^ -´"I


vre- po-VQ´S


prihod I. r. II. r.
CG o a,


meni priečni


o ^ u jedrih metrib postotci u metrih vriednoto a^
Visoka bukova sastojina
30 3-5 25 O´S — — 100 2 50 1-7


5 10-5 0-2


40 7-5 75 1-9 — 5 95 205 154 39


7 6-6 0-2


50 11 145 29 10 90 210 306 6-1


7 4 rl


60 14 215 3-6 5 20 75 2-36 507 8-4


6-5 2-7 1-4


70 16 280 4 15 25 60 274 768 10-9


6-5 1-8 1-4


80 17-5 335 4-2 25 30 45 3-16 1060 13-3


4-5 1-3 09


90 18-5 380 4-2 30 85 35 3-44 1808 14-5


4 1 0-8


100 19 420 4-2 36 40 25 3-74 1570 15-7


35 0-8 o-c


110 19-5 455 41 40 40 20 3-98 1809 16-4


3 0-6


120 20 485 4 45 40 15 4-20 2037 17 0-6
Vise La jelova sastojina
30 5-5 65 1-8 — 15 85 1-46 80 2-7


6 7-3 0-9


40 9 115 2-9 6 30 65 1-60 184 4-6


8 5-3 1-8


50 12 195 3-9 20 40 40 1-91 872 7-5


8-5 3-6


60 14-5 280 4-6 30 40 30 2-17 606 10-1


8-6 2-7 1-3


70 17 366 5-2 40 35 25 2 46 898 12-8


8-5 2-1 1-3


80 19 450 5-6 50 30 20 2-80 1258 15-7


7-5 1-5 1


90 21 525 5-8 60 20 20 3 07 1612 17-9


6 1-1 0-6


100 22-5 585 5-9 65 20 15 3-27 1911 19-1


4-5 0-7 0-5


110 23-5 630 5-7 70 20 10 3-45 2176 19-8


3 0-5 0-4


120 24 660 5-5 75 15 10 3-60 2374 19-8


Visoka ariševa sastojina
30 9 95 3-2 15 85 1-26 120 4


7 5-5 2-3


40 14 165 4-1 15 25 60 1-58 261 6-6


7-5 3-8 2-2


50 18 240 4-8 30 35 85 1-96 471 9-4


8 29 2-2


60 ´zO-6 320 6-3 46 80 26 243 777 12-9


7 2 1-6


70 22 390 5-6 55 25 20 2-86 1110 15-9


6 1-4 1-4


´) Kod izkaza drvnih gromada, označeno su samo u istinu unovčive gromađe, u koliko
se od istih jur na ime izrađbenih troškova, gubitka na kori itđ. 20% iznosa odbilo


^) Od činbenika vrieđnosti, uzeti su sliededi u račun: Cisti prihod po jedri
metar. Glavni užitci — Gradja I. razreda 6-30 fr., II. razreda 610 fr. — Gorivo I. razreda
3 for.,II. razreda 2 for. — Nuzužitci: Gorivo I. razreda 2´30 for., II. razreda 60 nvč. —
Razmjerje za gradju sposobnoga drva: U 00. godini 5% I. razreda, 95% II. razreda,
u 70. godini 15 Vo I. razreda, 86% II, razreda, u 80. godini 30% I. razreda, 70% II. razreda,
u 90. godini 45Vo I. razreda. 65Vo II. razreda, u 100. godini 60% I. razreda, 40% II. razreda,


110. godini 70Vo I. razreda, 30% II. razreda, u 120. godini 75% I. razreda, 257o II. razreda.
— Dimenzije gradjevnoga drva: I. razreda oblikovina sa preko 80 cm. u promjeru,
II. razreda oblikovina sa manje od 30 cm. u promjeru. — Kitjcvina t. j . sva debljevina i
granjevina izpod 7 cm. u promjeru, neunovčiva je izim kolja.
*) U obzir dolazeći činbenici vrieđnosti jesu: Cisti prihod po jedri metar: a)
Glavni užitci; gradja I. razreda 4´50 for., II. razreda 4 for., III. razreda 8 fr. — Gorivo drvo


I. razreda 180 for., II. razreda 1"40 for, — &) Nuzužitci: Gradja I. razreda 2 80 for., II.
razreda 2-20 for. — Gorivo I. razreda 1´20 for.. II. razreda 40 novč. — Razmjerje razvrstbina
gradja: a) Glavni užitci: u 40. godini 5% II. razreda, 957o HI. razredi, u


ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 101 izvadjati
od one visoke dobitue mjere običajne u poljoprivrednoj obrti, ma sve
da se zato ipali neizključuje u obće mogućnost uporabe iste u tu svrhu.


Uočimo li pako spomenuto, to dolazimo do zaključka, da usljed nesjegurne
i promjenljive vriednosti novca, kao i pogledom na promjenljivost vriednostih
poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, nismo kadri ni približno ustanoviti
one činbenike, koje potrebujemo, za moći ustanoviti pravu dobitnu mjeru.


To su razlozi, da se nije mogla do sada ustanoviti nikoja stalna i obće
valjana dobitna mjera, a napose se u našoj monarkiji takova ni u buduće neće tako
lasno ustanoviti moći, u koliko bo u nas vladaju prevelike raznoličnosti šumarskih
odnošaja, ma sve da je s druge strane i opet to pitanje baš kod nas
velevažno, pogledom na znatne i vriedne privatne šumske posjede.


Neimajući pako nikojih pravila i sredstava, polag kojih bismo mogli
utanačiti dobitnu mjeru, za u šumah se nahodeće zemljištne i gospodarske
glavnice, moramo u obće u šumarstvu odustati od utanačivanja stalnih dobitnih
mjera, a preostaje nam jedino, da nastojimo, shčnim načinom, kao što je
to uobičajno u običnom trgovačkom životu, gospodareć — u obće u svih granah
našega šumarskoga gospodarstva — polučiti koliko moguće veće ukamaćenje
zemljištne kao i gospodarske glavnice naših šuma.


Obzirom na to potrebno nam je ipak znati, kojim načinom uzgoja
nam je rečeni cilj polučiti, a k tomu i opet moramo prije svega ustanoviti,
(temeljitim i točnim iztraživanjem stojbinskih i uporabnih odnošaja naših šuma),
onaj način uzgoja i obhodnju, kojimi ćemo moći s osobitim obzirom na poboljšanje
stojbinske vrstnoće tla pospješiti proizvodnju, u buduće najcienijih vrsti
i razvrstbina drveća, za da tako onda i m.aksimalnu dobit u šumarstvu uloženih
glavnica polučimo.


Prispodobom izkaza polučenih rezultata takovih iztraživanja, koja se prije
svega imadu oduašati na sastavljanje mjestiiih skrižaljka drvnih gromada, i ustanovljivanja
mjestnih prihodnili vriednostih tla, za raznolike vrsti uzgoja, moći ćemo
onda potrajnu uharnost pojedinih načina uzgoja, a time bar pribhžno ustanoviti i
onu dobitnu mjeru, kojom smo kadri za budućeg uredjenja gospodarstva —
polučiti onu prihodnu vriednost šumskoga tla, koja će biti u razmjerju sa vriednošću
inih težatbeuih zemljišta.


Dainjeg razjašnenja radi, priobćujemo sUedeći izkaz, koji nam na temelju
točnih iztraživanja uredjajnih razreda oveće šumske površine, u obliku skrižaljke
predočuje, zadobljene drvne gromade, vriednosti i prihode, stanovite
njeke šume — drugoga razreda stojbinske vrstnoće.




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 100 —


s toga može pravom zahtievati, i za šumarsku proizvodnju, uporaba manje dobitne
mjere, od one uobičajne u zemlji, i tako nam preostaje jedino još odgovoriti
na pitanje, koje glavnično ukamaćenje da uzmemo obzirom na gori spomenuto,
za temelj računanja u šumarskoj obrti?


Narodno-gospodarstvena nauka nam vsama po sebi nepruža dovoljno fakta
za omjeriti šumsko - gospodarstvenu dobitnu mjeru, jer bi bilo posve krivo, kad
bismo za glavnice uložene u šumarstvu, zahtievali istu onu dobitnu mjeru,
odnosno ukamaćenje, koje zakon utanačuje za inake uzajmljene glavnice na pr.
glavnice sirotinske zaklade.


Lasno bi nam bilo medjutim odgovoriti na gornje pitanje onda, kad bismo


znali u svakom slučaju točno utanačiti veličinu u šumogojstvu uloženih glavnica,
jer bismo tad mogli iz godišnjega čistoga prihoda (P.) i iz vriednosti šume
(predmnjevajući uredjenje na godišnju dobit) (V), proračunati dobitnu mjeru (Z),
po poznatoj jednačbi.


P


Z = ^ . 100


Pošto nam je medjutim riedko kada moguće, u šumarstvu uložene glavnice
ustanoviti, to nam u šumarstvu preostaje samo jošte ustanovljenje đobitne mjere,
polag iznosa ukamaćenja inih srodnih obrti na pr. obrti poljoprivrede, u koliko
boje ova od svijuh obrti najviše slična šumarskoj. Nedvojbeno je medjutim, da i
gospodarska obrt, posjedniku u mnogom pogledu, veću sigurnost pruža, nego
li šumarstvo, u koliko bo za ovo posliednje nepostoje osjeguravanja, te što
elementarne nepogode prirast šume, dakle i kamate u šumi uložene glavnice,
na dulje vremena, a često i posvema obustaviti mogu.


Nasuprot ipak valja uzeti u obzir, da šuma, ako je uređjena na jednaku
godišnju dobit, godimice i prilično jednake prihode vlastniku osjegurava, dočim
su prihodi poljoprivrede, više ovisni od klimatičnih odnošaja pojedinoga ljeta.
Još veću razliku medju poljoprivrednom i šumarskom obrti pako nalazimo u
tom, što gospodarstvo, usljed sve to većma preotimajuće amerikanske
konkurencije, danas jedino još uz gospodarsku industriju dovoljnu rentu daje.
Pošto pako i opet industrijalna poduzeća u nas, usljed žalostnih vladajućih
financijalnih i promjenljivih političkih odnošaja, slabo napredovati mogu, to
moramo i opet nastojati, da nam se glavnice uložene u takova poduzeća, bar
visokimi kamati odštećuju, a pošto to takodjer i za one obrti vriedi, koje pospješuju
poljoprivredu, stoga ni onu (od najmanje S^/o) d(jbitnu mjeru, koja se
u nas za takova poduzeća zaračunava, nemožemo za naše šumarsko uglavničenje
upotriebiti.


Mogao bi nadalje tkogod kazati, da i nama kameni ugljen godimice sve
to veću konkurenciju gorivnom drvu pravi, nu to se ipak — baš samo goriva
ticati može, dočim znamo, da ciene liesa i ostaloga uporabivog a drva nasuprot
sve to većma rastu.


U koliko se nadalje nemogu, sve prednosti i nepogodnosti poljoprivredne i
šumarske obrti, brojevno predstaviti, to nemožemo ni šumarsku dobitnu mjeru




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 99 —


Poznato je bo, da se u nas ža iste crnogoricne šume, koje vrlo povoljno
leže, u pogledu prometa, samo iznimice dobitna mjera od S^/^, a kod listačah
šuma od 27270 uračunavati može.


Vidimo nadalje, da i sam dr. Judeich zahtieva, da se dobitna mjera u
šumarstvu manjom ustanoviti imade, od inake u dotičnoj zemlji uobičajne dobitne
mjere, opravdajući taj svoj zahtjev time, što tvrdi, da se u zemlji uobifiajna
dobitna mjera, samo popriečnom veličinom iste smatrati imade, nipošto
pako minimalnom dobitnom mjerom. Na istom temelju nadalje Judeich zahtieva,
da se baš ta minimalna dobitna mjera — imade kod obračunavanja ukamaćivanja
zemljištnih glavnica, a naročito onih šumskoga gospodarstva, uporabljivati, i to
iz sliedećih razloga:


1. obzirom na veliku sjegurnost uložene glavnice i udobnost, koju šuma
posjedniku pruža;
2. što kod šumarstva moramo računati unapried za veća razdobja, što
kulture sve to veće a po tom vriednije bivaju, a time i same glavnice rastu,
tako da dosljedno tomu i opet možemo isto tako i dobitnu mjeru umanjivati;
.3. što po narodno-gospodarstvenih načelih — vriednost poljskih proizvoda
raste tekom gospodarstvenoga razvitka, dočim istodobno i opet padaju ciene
radnjom i glavnicom proizvedenih dobara, i napokon;


4. što šuma narodnom gospodarstvu donaša i takovih koristi, koji se neizrazuju
brojevno i neposredno.
Nadalje veli Judeich, da se, pogledom na spomenuto, država kod gospodarenja
svojimi šumami, može zadovoljiti i manjom dobitnom mjerom, nego
ini šumoposjednici.


Obzirom na u nas vladajuće okolnosti, imadu netom spomenuti razlozi
(navedeni u prilog manje šumarske dobitne mjere — od one, koja je običajna u
zemlji), ne samo istu, nego donjekle i veću vriednost, u koliko se bo u nas
usljed nesjegurnih i veoma promjenljivih političkih, kao i dosta žalostnih državnofinancijalnih
okolnostih, vriednosti glavnica često mienjaju, tako da od te miene
ni isti privatni papiri izuzeti nisu.


Nedvojbeno je nadalje, da u Austro-Ungariji zemljištni posjed pruža najveću
sjegurnost kod ulaganja većih glavnica, što nam medju ostalim takodjer
dokazuje već i okolnost, da naši prvi glavničari, vazda vole svoju imovinu —
dobavljanjem zemljištnoga posjeda osjegurati, sastojao se taj iz gospodarskih
ili šumarskih zemljišta, zadovoljujući se pri tom, da im uložena glavnica ma
i samo 37" kamate odplaćuje. Zemljištni jim bo posjed donaša uz sve to i
druge udobnosti i vriednosti, ma bile ove baš i samo umišljene, koji se neizrazuju
u brojevih godišnjega prihoda.


Napokon valja još i to u obzir uzeti, da je uporaba uobičajne dobitne
mjere u zemlji, u šumarstvu već i s toga neshodna, što samo uzajmljivanje
glavnica uz zemljištnu hipoteku, nemože dati istu sjegurnost, kao što sama
zemljišta — odnosno njihov posjed. U koliko pako šumski posjed, bar u pravilu,
i kod nas veće jamstvo daje, nego li u tudje ruke položena glavnica, to se




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 98 —


prije spomenutih potežkoća, već treba da nastojimo utanačiti one modifikacije.
uz lioje bismo naulcu o čistom priiiodu ipak mogli i kod nas udomiti, a da se
time neporemete sama obćenito valjana, gospodarstvena načela našega jur
uobičajnoga šumarenja.


I s toga ćemo u sliedećem nastojati, da to toli životno pitanje svrsi
shodno razpravimo, i to načinom koliko moguće popularnijim, i na temelju onih
podataka, što no ih bio nedavno u ,Oesterreichische Forstzeitung" umirovljeni
šumarski ravnatelj H. Bretschnei der u nizu članaka, pod naslovom: „Die
Anwendung der forstlichen Reinertragslehre in der Praxis"*
objelodanio, za da se tako podjedno pruži i manje matematično-naučnim
drugovom sgoda, upoznati se po šumsko gospodarenje toli važnimi načeli i
zasadami „Presslerove nauke o čistom prihodu."


Osnovi šumarsko-financijalnoga računa.


Poznato je, da se naše novčano računanje osniva na takovu temelju umnažanja
glavnice, koji odgovara zbiljnom množenju ukamaćenih glavnica, u stanovitom
njekom razdobju. To je pako uzrok, da smo prinuždeni, takodjer i u šumarstvu
u račun dolazeće prihode i razhode, istim načinom uračunavati, kako
to običajno u obće n trgovačkom životu, naime računajući uz kamate na kamate.


Najtežje, a uz to i glavno prieporno pitanje, kod uporabe šumsko-financijalnoga
računa, jeste pako pitanje, utanačenja šumskom gospodarstvu odgovarajuće
dobitne mjere.


Pressler veli, da se ista imade, polag dobitne mjere novčanih glavnica
dotične zemlje ustanovljivati.


Nu pošto ta dobitna mjera u Njemačkoj 4—5"/o iznaša, to Pressler
šumsko-gospodarstvenu dobitnu mjeru ustanovljuje obćenito za manja i spekulativnija
privatna gospodarstva sa 4V2´Vo, za veće privatne šumske posjede sa
4%) a za državno šumsko gospodarstvo, uzimajući u obzir, posebne svrhe i
ciljeve, kojima državne šume gledom na obću dobrobit služiti imadu, samo.
sa 3V2 7o


Postupajući analogno tomu omjerivanju dobitne mjere, morala bi se u
Austro-Ungariji, gdje običajna dobitna mjera novčanih glavnica (uz pupilarnu
sjegurnost) 5—6´^lu iznaša, šumarska dobitna mjera, za manja i spekulativnija
privatna gospodarstva sa 5´/2*/oi ^^ korporativne i veće privatne šumske posjede
sa S^/p, a za fisikalno šumsko gospodarstvo sa 4V2*´/o ustanoviti.


Nu da u istinu tako postupamo t. j . kad bismo doista tako visoke dobitne
mjere uračunavali, morali bismo, za postići odgovarajuće ukamaćenje, pri tom
bezdvojbeno uništiti same šume, dapače mi bi tako gospodareć i svaki ini na
financijalno-gospodarskom temelju osnivajući se šumski uzgoj, onemogućili.


* Vidi, „Oesterreichische Foi-stzeitung" br. 53. i sliedede g. 1884.


ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 3     <-- 3 -->        PDF

iimiiiliIHil*


Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1886. God. X.


Uporaba nauke o čistom prihodu."^


Uzrok, da se do sada u Austro-Ungariji u obće, a naravno i kod nas,
nauka o čistom prihodu, u šumarskoj praksi, nije onako uvažavala, kako to
sama važnost predmeta zahtieva, biti će dielomice u nepoznavanju i posve
krivoj uporabi iste, a stranom opet i u tome, što se usljed osebujnostih našega
šumskoga gospodarstva, kod samoga uporabljenja te nauke, imamo boriti mnogimi
potežkoćami.


Hoćemo li pako i uzprkos tih obstojnostih, da u nas tu nauku udomimo,
trebat će - nam prije svega nastojati oko odstranjenja ovih potežkoća — pita
se samo, kojim načinom? — Po naših nazorih, postići ćemo taj cilj svakako
jedino svrsi shodnom modifikacijom samih temeljnih zasada te nauke.


Uzrok težke, dapače često i nemoguće uporabe nauke o čistom prihodu
u praksi, nalazimo pako ponajprije u previsokom ukamaćenju naših glavnica.
Ukamaćenje istih bo nestoji u pravom razmjeru sa samom prirastnom vriednosti
naših (visoko - šumskih) sastojina, te ćemo s toga naravno, uporabljujuć
toli visoke dobitne mjere u šumarstvu, morati doći do negativnih rezultata t. j .
mi ćemo raditi gubitkom, iU ćemo pako morati visoko-šumski uzgoj zamieniti sitnošumskim
uzgojem, uz čim moguće kraće obhodne dobe. Nu i time nebismo
postigli cilj, ter bismo tako postupajuć, jedino opravdavali spočitanje protivnika
te nauke, koji tvrde, da se uporabom nauke o čistom prihodu samo pogubno
i štetno gospodari.


Pa ipak je pitanje uporabe nauke o čistom prihodu, kod ustavljivanja
dobitne mjere u šumarstvu i šumarskoj produkciji u Austro-Ungariji, važnije
no u samoj Njemačkoj, u kohko bo su usljed uobičajne višje dobitne mjere i
čisti prihodi naših šuma popriečno manji, od onih njemačkih šuma.


Obzirom na veliku važnost, koju ta nauka, koli u privatnom, toli u narodno-
gospodarstvenom pogledu, uporabljena u različitih grana šumskoga gospodarstva,
imade, nesmijemo se u samom vlastitom interesu dati zastrašiti od


* Opazka . U pogledu tehnifikih i inih strukovnih izraza upućujemo na djelo:
„Osnov i nauk e računanj a vriednost i šuma " od F. Kesterčanka. Zagreb.
1882. Naklada kr. zem. vlade.
7