DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 122 joj
je boja perja nalična šušnju, a još će manje naći lovac bez pseta ranjenu
šljuku.


2. Lov sa psetom prepeličarom. Kad se ide na šljuke buširati, ima se na
to gledati, da se pseto od lovca ne udalji, da oprezno traži, tako da ga lovac
sveudilj vidjeti i motriti može. Od prepeličara zahtieva se, da ima dobar nos
t. j . da već iz daleka osjeti divljač, da čvrsto i mirno stoji, da na rieč skoči
i dalje ide bez uškanja, a ako je potrebno da trag odmah dalje sliedi. Kad
se psetom šljuke traže, imadu se mirni dani odabrati t. j . kad nije vjetrovito,
već sunčano i liepo, a najbolje je doba od jutra 9 do 4 sata po podne, jer u
to doba šljuke miruju, te im se moći najlaglje približiti.
3. Lov hajkom. Ta vrst lova u obće je u naših predjelih običajno, te se
lovcem najbolje izplati, i negledeć na to, da je hajkom zanimivo loviti, već i
zato što taj lov obično u većem družtvu biva. Za hajkaće uzimlju se djeca,
koja su za taj lov spretna, a i rado se za njekoliko novčića, po cieH dan po
šipracih huškajuć provlače.
Kad se hajkom na šljuke ide, stanu lovci pred šiprak poredani, u razmaku
jedan od drugoga, da šljuka izmedju njih proljetiti nemože, bez da ju
nebi jedan ili drugi lovac zahvatiti mogao. Čim su lovci mjesta zaposjeli, dade
se znak pogonićem. Hajkaši plaše šljuke klepetali ili udaranjem u klipiće upozorujuć
tako lovce kad koju šljuku krenu. Gdje ima dosta šljuka, ondje je lov
taj zanimiv i obavlja se brzo. Oveće sitne šume ili šipraci u kojih se namjerava
goniti, razdjele se u više pai´tija, te se onda u svakoj takovoj posebice goni.


4. Lov u zamke. Ako se znade u kojemu se predjelu šume šljuke rado
zadržavaju, prosjeće se tamo mali prosjek, koj se od granja očisti, uzduž sredine
pospe balegom, a preko prosjeka se na više mjestih svinu ljeskove pritke,
kojih se krajci zahodu u zemlju, a na ove se onda pričvrste zamke od strune.
Svaki dan u rano jutro imadu se zamke pregledati, te uhvaćeno povaditi.
5. Lov mrežom obavlja se u šumah ili giištarom obraslih pašnjacih, gdje
šljuke rado upadaju, a upotriebljuje se za taj lov mreža od debele predje spletena,
20—30 met. duga i 40 cmt. visoka. Za da mreža stubačke na zemlji
stajati može, poveže se ista gori i dolje od 2 do 3 metra za čvrste klipiće,
koji imadu veći biti nego li je širina mreže. Takovih mreža može biti i više
namješteno, tako da se i veći komad šume opasati može. Šljuke trčeć amo
tamo, nasrnu i u mrežu, u koju se ulove viseć; lovac treba da u zoru mrežu
pregleda i ulovljeno povadi.
Da se u nas šljuka od godine do godine sve manje viđja, obće je mnienje
lovaca, a pitamo li se, što li je tome uzrok? to vidimo, da taj prije svega u
sliedećih okolnostih tražiti imamo; što se mnogo čreta izsušuje; što se za selenja,
a naročito u proljeće mnogo šljuka postrielja, dapače one se baš i decimiraju,
što je bilo prije velikih šuma a malo lovaca, dočim danas šuma sve
više nestaje, i to ne samo, da ih se više krči, nu mnoge sitne šume se opet