DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 25 <-- 25 --> PDF |
119 — Lov na šljuke. Kako se netom opet približuje doba — lova na šljuke — to sam voljan u sljedećem na kratko navesti njekoja gledom na tu vrst lova, navadjajuć pri tom prije svega ono, što bud iz vlastitoga izkustva znadem, bud pako i ono, što od drugib vjerodostojnih lovaca u tom predmetu mogoh sakupiti, a objelodanjujem to, ne toliko pouke radi, koliko nebi li tim druge mladje lovce ponukao na to, da slična opažanja u prirodi nastavljaju. Kako prirodoslovci ustanoviše. nalaze se šljuke udomaćene po cieloj Europi, Aziji, a dielomice i po Afriki, a kako lovci tvrde, imade ih dvije vrsti, i to jedna manja, sa uzkom glavom i tamnijeg perja, koju zovu „plavonogom", a druga, krupnija sa debelom oblom glavom i više izbuljenih očijuh, koju zovu „sovuljkom", mnogi ipak drže, da su te oboje odlike samo jedna vrst, veleć da je ona manja ženskoga a ona krupnija mužkoga spola. Po/nata je stvar, da se spol kod šljuka nemože na oko za stalno kazati, njihovo bo perje nije različito, ali se zato ipak može prilično sjegurno reći, kad se u proljeće u predmračak dvie šljuke u letu naganjaju, da je zadnja mužak, koji ženku vija. Znamo nadalje da mužke grakču, dočim ženke pišće. Kao što kod svih životinja, a posebice i peradi, imadu i kod šljuka, mužke ptice krujjniji glas od ženka. Podje li nam kakovom prilikom za rukom obadvie ustreljiti, to ćemo uviek naći, da je mužka ptica veća, te da imade i svetlije i liepše perje. Seoba šljuka od jednoga mjesta do drugoga biva prilično pravilno. Kad su noći vedre i mjesečne, to su lovci opažali, da u dobi selenja, bilo to sad u proljeće ili jesen, za takove noći više šljuka kreće, nego li za oblačne i burne noći. Došašće šljuka u proljeće u naše strane biva tim ranije, čim prije zima prestane, tako da u tom slučaju možemo prve šljuke već i koncem veljače naći, inače pako dolaze obično tek u prvoj polovici mjeseca ožujka, a ostavljuju nas već koncem istoga mjeseca. Bude li u to doba juga ili jugo-zapadnih vjetrova, to doletaju u većem broju najedanput, dočim kod iztočnoga i sjevernoga vjetra, mnoge zaostaju na putu, — a to biva i onda ako ih kakova mećava ili oluja stigne. U takovih okolnostih prevaljuju veći dio puta noćju, a jer im se približava vrieme leženja, a to ih nuka, da pospješe let u one predjele, kamo namjeravaju stići na obitavanje preko ljeta. Cim su toplije i svjetlije noći, i što docnije proljetno selenje počimlje, tim prije takodjer i nestaje u nas šljuka, tako da ih u naših predjelih dosta puti jedva kroz 14 dana nahadjamo. U jesen t. j . za povratka, dolaze šljuke u naše predjele obično već u prvoj polovici listopada. Ravna se pako to njihovo vraćanje i opet prije svega po vremenu, tako da gdjekoju zaostalu možemo naći još i oko božica, — tako smo na pr. i ove godine, videć to doba više njih. na trgu u Zagrebu, opaziti mogU. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 120 — Zadnje nadošle šljuke obično su tuste, pa zato i putuju polagano i samo po noći, odmarajuć se prigodom oluje i zločestoga vremena. Sto se tiče predjela i mjesta, na koja se šljuke ljube svraćati, dok se kod nas bave, opaženo je, da se najradje zadržavaju u vlažnih šumskiii predjelih, sitnih sastojinah, zatim u hrastovih šumah gdje imade gložike u smjesi, gdje blago hoda, a i u mladih bukovih branjevinah. U proljeće ljube više gusta sunčana mjesta t j . mjesta prama jugu ležeća, u jesen pako vole riedje, uzvišene i suhe šumske predjele. Najvole pako izvorna, vlažna šumska mjesta, gdje im lasno i duboko moći dugački kljun u tlo zabadati, te gljiste i crviće, koji se kljuna dotaknu, poloviti. Rado se drže i u mladih borovih šuma, kao i po jalšicih, a zalete se pojedince i u guste šiprake i živice, tamo ipak gdje se kupina razprostire — te gdje je tlo travurinom obraslo, neprija šljukam. Nakon padše kiše, ili pred zoru zauzinilju mjesta koja su od sunca zasjana. Šljuke imadu u svakom kraju svoja omiljela mjesta, koja redovito pohadjaju kad onim predjelom putuju. Prepeličar si s toga dobro pamti mjesta, gdje je jednom šljuke nalazio, te ga nagon vazda vuće i opet tamo, kad u blizinu mjesta dodje. U prvih danah došašća šljuka, moći ih je naći više na okupu t. j . po 3 do 5 komada zajedno, ođkuda se dade zaključiti, da neputuju u jatih, već u malom broju. Prvoga dana došašća drže se nemirno, valjda, što se nisu odmah na omiljelo mjesto namjerile, a tražeć isto, trče amo tamo i na daleko, (što čine valjda i zato, što su mršavije pak i opreznije nego li potlje kad se nješto uhrane), niti se izprvice tako rado na polet dižu, a i ako se dignu, to se opet za čas spuste na zemlju. Osobito valja iztaknuti, da šljuke, nalazeć se na zemlji, vrlo dobro čuju, tako da se na najmanji šum ili vab pseta odmah poplaše, ma sve da se kod buširanja mnogo neplaše šuškanja, kao što ni onda, ako se na nje puca, kad se na zemlju spuštaju, nu ako smo na nju pucali kad je jednom već opala, to se kod najmanjega šuma opet digne i odleti. Nedvojbeno je, da šljuke imadu dobar vid; a možemo to opaziti osobito onda, kad u proljeće stojimo na zasjedi, na prostom mjestu u svjetlom markiranom odjelu po tom, kako nam mudro izbjegavaju, isto tako je poznatoj, da kad pseto kod buširanja uz lovca stoji, redovito šljuka prije opazi lovca, nego lovac šljuku. Šljuka trči ne malo tako brzo kao i jarebica — o čemu se budemo najbolje uvjerili, ako ju slučajno samo u krilo ranimo, jer će ju tad jedva i pseto na 200 koračaja stići. Danju sjede šljuke obično prilegnute na zemlji, i to utaknutim kljunom u tlo, a samo za prvih dana došašća vidjeti ih je gdje trče bockajuć kljunom amo tamo u tlo. Mjesta, koja si šljuke za vrieme putovanja na boravljenje odaberu, neostavavljaju obično tako dugo, dok imade onuda hrane. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 121 — Veliki upliv ii;i ovakova stalna mjesta koja šljuke ljube, imade svakako kakvoća tla. Gdje je tlo zeleno, travom obraslo, tuj se rado nedrže, već vole mjesta, gdje je stelja usljed vlage već u gnjilež prešla. Šljuku ustrieljiti, kako kada, dosti je lahko, ali opet dosta puta i težko, te stoji više od toga, kako šljuka izpred lovca prhne, osobito da li mu se s vida neskloni u krošnje drveća, prije nego ju na nišan uzeti mogao, što rado čini. Dobar lovac može zadovoljan biti, ako izmedju 10 hitaca 6 šljuka obori. Šljuke, koje nas u jesen poliodjaju, sele se u južne predjele t. j . u Italiju, Siciliju, Korziku, Sardiniju, Španiju, Madeiru i u Algir, gdje prezimuju. Zavisi pako od vremena, kad će stići. Veći dio šljuka, prezimujućih u pomenutiii zcmljah, udari u proljeće na povratku više ili manje istim putem. Putuju tada pako na sjever t. j . u Švedsku, Finlandiju sjevernu Rusiju i druge zemlje, gdje se pare i mlade polegu i odbrane. Mnoge ipak i kod nas, u sjevernih Alpah zaostaju, gdje se takodjer polegu, dapače gdjekoje zaostaju i kod nas u nizinah i brežuljastih listačih šumah, te sam i sam imao već zgodu namjeriti se na gniezdo mladih šljuka, a naši seljaci znadu često u svibnju mlade šljuke pohvatati i na tržišta donieti. Osim navedenoga slučaja, namjerio sam se i prigodom mojega službovanja u okolici Novoga mjesta kod Beča u tamošnjih šumah na više takovih gniezda. Gniezdo šljuke sasma je jednostavno sastavljeno — leži na zemlji, a sastoji se od grančica i šušnja, obično blizu kakvoga stabla ili panja, tako da ga je težko opaziti inače, van da šljuka s njega prhne. Šljuka nosi 4 jaja, ista su nješto veća od golubinjih, te poput purinaca pjegava. Šljuka izleže jaja za 20 dana, ako nije sjegurna radi svojih mladih na ležaju, to se š njimi seli, t. j . mati ih odnese redom (pojedince), stisnuvši ih medju goljenice i leteć tako, na drugo sigurnije mjesto. Tamo gdje se legu mladi i letaju, i to obično pred zoru i u večer, ali nedaju od sebe glasa. Najobičnije vrsti lova na šljuke jesu: 1. Zasjeda u proljeće. Ovaj je način lova poznat svakomu lovcu, a drže ga za najmiliju i najzanimiviju zabavu Čim u proljeće u večer pjev ptica oživ- Ijuje prirodu, počima i vrieme kad se ide na zasjedu šljuka. U tu se svrhu zapute lovci čim sunce zadje, te čim se prve zviezde na ol)zorju pokažu, u pokraj kojega gaja ili pako zauzmu mjesta na šumskih putevih, livada i t. d., a čim započme pjev drozda uz zvuk i brundanje govnovalja, znak je, da let šljuka započimlje. Polet taj traje jedva dobar četvrt sata. Kod jakoga vjetra lete šljuke brzo, tiho i nizko; za tople večeri, a osobito iza tople kiše, lete nizko i polahko, navješčujuć se već iz daleka svojim glasnim graktanjem i pištenjem. Lete pojedince ili po dvije, nu dosta puta i po tri zajedno, (kad dva mužaka ženku vijaju); isto čine i ranom zorom kad se vraćaju s polja i plandišta opet u šumu. U jesen ne glase se šljuke kad na večer lete. Dobro pseto za aportiranje šljuka, nuždno je kod zasjede, jer je ustrieljenu šljuku inače težko naći, pošto |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 122 joj je boja perja nalična šušnju, a još će manje naći lovac bez pseta ranjenu šljuku. 2. Lov sa psetom prepeličarom. Kad se ide na šljuke buširati, ima se na to gledati, da se pseto od lovca ne udalji, da oprezno traži, tako da ga lovac sveudilj vidjeti i motriti može. Od prepeličara zahtieva se, da ima dobar nos t. j . da već iz daleka osjeti divljač, da čvrsto i mirno stoji, da na rieč skoči i dalje ide bez uškanja, a ako je potrebno da trag odmah dalje sliedi. Kad se psetom šljuke traže, imadu se mirni dani odabrati t. j . kad nije vjetrovito, već sunčano i liepo, a najbolje je doba od jutra 9 do 4 sata po podne, jer u to doba šljuke miruju, te im se moći najlaglje približiti. 3. Lov hajkom. Ta vrst lova u obće je u naših predjelih običajno, te se lovcem najbolje izplati, i negledeć na to, da je hajkom zanimivo loviti, već i zato što taj lov obično u većem družtvu biva. Za hajkaće uzimlju se djeca, koja su za taj lov spretna, a i rado se za njekoliko novčića, po cieH dan po šipracih huškajuć provlače. Kad se hajkom na šljuke ide, stanu lovci pred šiprak poredani, u razmaku jedan od drugoga, da šljuka izmedju njih proljetiti nemože, bez da ju nebi jedan ili drugi lovac zahvatiti mogao. Čim su lovci mjesta zaposjeli, dade se znak pogonićem. Hajkaši plaše šljuke klepetali ili udaranjem u klipiće upozorujuć tako lovce kad koju šljuku krenu. Gdje ima dosta šljuka, ondje je lov taj zanimiv i obavlja se brzo. Oveće sitne šume ili šipraci u kojih se namjerava goniti, razdjele se u više pai´tija, te se onda u svakoj takovoj posebice goni. 4. Lov u zamke. Ako se znade u kojemu se predjelu šume šljuke rado zadržavaju, prosjeće se tamo mali prosjek, koj se od granja očisti, uzduž sredine pospe balegom, a preko prosjeka se na više mjestih svinu ljeskove pritke, kojih se krajci zahodu u zemlju, a na ove se onda pričvrste zamke od strune. Svaki dan u rano jutro imadu se zamke pregledati, te uhvaćeno povaditi. 5. Lov mrežom obavlja se u šumah ili giištarom obraslih pašnjacih, gdje šljuke rado upadaju, a upotriebljuje se za taj lov mreža od debele predje spletena, 20—30 met. duga i 40 cmt. visoka. Za da mreža stubačke na zemlji stajati može, poveže se ista gori i dolje od 2 do 3 metra za čvrste klipiće, koji imadu veći biti nego li je širina mreže. Takovih mreža može biti i više namješteno, tako da se i veći komad šume opasati može. Šljuke trčeć amo tamo, nasrnu i u mrežu, u koju se ulove viseć; lovac treba da u zoru mrežu pregleda i ulovljeno povadi. Da se u nas šljuka od godine do godine sve manje viđja, obće je mnienje lovaca, a pitamo li se, što li je tome uzrok? to vidimo, da taj prije svega u sliedećih okolnostih tražiti imamo; što se mnogo čreta izsušuje; što se za selenja, a naročito u proljeće mnogo šljuka postrielja, dapače one se baš i decimiraju, što je bilo prije velikih šuma a malo lovaca, dočim danas šuma sve više nestaje, i to ne samo, da ih se više krči, nu mnoge sitne šume se opet |
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 123 — na visoke obhodnje goje; zatim što su lovačke puške danas izvrstnije, i negledeć na to da se uz to i mnoge druge sprave za lovljenje šljuka rabe, a napokon i to što danas svagdje više lovaca imade, nego ih prije bijaše. U Zagrebu, početkom veljače 1886. J. Ettinger. Šumski prekršaji u šumali područja I. banske imovne obćine. Razpravlja Vinko Benak nadšumar. Pitanje, da li i u koliko će naše imovne obćine biti iz dopitanih im šuma doista kadre potrajno podmirivati godišnje potrebe ovlaštenika na gorivom kao i gradjevnom drvu, sigurno se već mnogomu nas ma i nehotice nametnulo. Razmišljavajući i ja o tome, došao sam do njekih stalnih zaključaka, o kojih ću nižje razpravljati, a naročito me pako na to ponuka činjenica sve to većma preotimajućega oštećivanja šuma. I. banska imovna obćina posjeduje ukupno 2-5222.„^ jutara šumišta. Samo razvrstaiije ovoga posjeda pako predočuje nam sliedeća skrižaljka A. Skrižaljka A. Gospodara t V e n e j e d i n i ( e ovršina u jutrih po lG00n» P ´5° obrasla sasto. inom neobras a kao OJ o Naziv šume ! ^ O od 40 preko <^ ^ ci C c33 = O OJ do 40 o do 80 80 ne5 t» s čistine t^ C o plodno O bl3 fi br . m ´ godišnjom g 1 80 950 716.03 124.3« 12.79 8.37 861.55 715.89 Pogledić 2 80 1.493 812.40 336.(;4 — 30.09 9.81 1.188.94 997.,58 Malagora 3 80 1.138 930.38 141.24 — 45.71 14..58 1.131.91 795 25 Drum 4 100 1.549 499.(12 339.12 88.55 25.73 14.15 967.17 783.17 Mokrički lug ´ 100 9.56 691.10 87.63 220.70 21.,59 16.28 1,036.30 856.61 Šašnica 120 1.708 936.58 352.73 266.93 242.40 30.44 1.829.0S 1.218.14 Pokule « 7 100 1.591 328.8.1 860.77 314.32 157.37 10.13 1.171.43 816.01 Vinica i 8 80 820 386.30 225.90 27.33 9C2 64-i..55 509.24 Kobiljača ´ — 9 100 1.245 882.00 209.27 — 185.82 10.06 1.287.15 914.98 Branjenica — jlO 80 1.142 1.028.8B 127.73 80.00 24.24 1.260.83 1.067.04 Um 11 80 1.201 725.51 184.57 145.35 0 80 10.33 1.016.56 716.83 Bukovaglava 12 120 2.228 626.19 53.89 745.99 74.55 15.68 1.515.30 1.095.43 Trepča 18 100 1.690 790.63 157.05 333.62 1.32 8.85 1.292 07 1.094.79 Jurinabrda 14 40 224 425.36 — — 3.58 2.86 431.79 389.60 Debelakosa 15 100 1.777 .305.30 443.75 381.68 20.88 9.91 1.161.48 858.22 Petrovagora IG 40 541 520.14 34.26 6.84 561.24 405.49 Orlov. Topuske kose — — 17 40 28U 770.36 ~ — .57.13 17.17 844,6(; 624.81 Šašava 18 — — 186.88 — — 752.67 18.13 957 68 89.12 Prolom 19 100 1..378 203.34 4.96 708.90 33 99 2.29 953.48 666.53 Omerovac 20 fiO 403 515.75 77.80 158.19 179.60 8.01 939.35 647.39 Bojna 21 100 714 C3G.28 449.00 232.38 928.91 30.0« 2.276.66 967..52 Vješala 22 100 2.()7(i 1.402.21 85.56 337.67 36.38 27.05 1.888.87 1.616.03 Angjolinakosa 1 Uku pno 25.109 14.319.05 3.712.53 3.934.38 2.952 93 303.26 26.222.05 17.746.70 |