DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 24 <-- 24 --> PDF |
118 U koliko se nadalje, sa strogo teoretičnoga gledišta, takovom poraziDJernom podieljenju upravnih troškova prigovarati dade, to nam je ipak polag izkustva, gledom na naše osebujne, od šumarskih odnošaja sjeverne Njemačke, znatno se razlikujueih odnošaja, jedino takovim postupkom, moguće nauku o čistom prihodu, u praksi provadjati. Sliedećira primjerom nastojat ćemo napokon razjasniti samu metodu, koju upotriebljujemo u praksi kod podieljivanja troškova poreza i gospodarstvenih izdataka, na pojedine sastojine i njihove stojbinske vrstnoće. U skrižaljci IV. vidimo, da je prihodna vriednost tla, jednaka glavnici ustanovljenoj po čistoj zemljištnoj renti, a pošto smo u tom primjeru proračunali čistu zemljištnu rentu polag financijalne obhodne dobe, to dobismo maksimum iste, koji se „gospodarstvenom zemljištnom vriednošću" označuje. U svakom se uredjenom šumskom gospodarstvu ova gospodarstvena zem- Ijištna vriednost (B-u) pomoćju nijestnih skrižaljka drvne gromade i prihodne vriednosti priličnom točnošću ustanovljuje, uzimajući pri tom u obzir, kod obračunavanja troškova austrijanskim narodno - gospodarstvenim, a naročito i šumsko-gospodarstvenim odnošajem, odgovarajuću modifikaciju računanja, to nam sbroj, iz troškova zemljištne, kulturne (K) i upravne glavnice (V + S) pi´edstavlja t. z. gospodarstvenu temeljnu glavnicu (G) koja bje u svrhu proizvodnje drva, kod dobave zemljišta uložena. G + P Ovoj temeljnoj gospodarskoj glavnici odgovarajući godišnji kamati 100 ) predstavljaju nara gospodarstvenu troškovnu rentu, dočim nam konačna vriednost temeljne glavnice t. j . svota dobivena uz predmnjevu financijalne sječivne dobe, iz sbroja činbenika G, i za 1 umanjenoga činbenika konačne vriednosti (skrižaljka I. strana 105. Hempelovog šum. koledara), pi´edstavlja t. z. konačnu vriednost gospodarskih troškova = G (N — 1). Polag primjera, provedenoga u skrižaljci IV., proračunavaju se ovi, kod uredjenja šumskoga gospodarenja po racijonalnih temeljih teorije o čistom prihodu, najvažniji činbenici, (predmnjevajući i opet kulturne troškove sa 25 for. po hektar, odnosno i kulturnu glavnicu (C) sa (25. 0-10o72)= 270 for.) na sliedeći način: Skrižaljka V. Razred stojliinske vrstnoće P r e d ui 0 t r. II. 1 III. IV. V. iznos po hektar u for. a. vr. Gospodarsko vriednosti tla (B-u) 88 (a 20 20 7 235 14G 110 8´) (jospodarska troikovn i renta ´r" f 7-05 187 4,-38 3-30 2-ii5 , IO" Gospodarska troškovna konačna vriednost G (N — 1) 2266 1408 lOGl 819 1804 Svršavajući time ta razmatranja, želimo, da se ovom nipošto novom, nu za uspjeh šumskoga gospodarstva velevažnom naukom, čim točnije upoznajuoni šumari, koji bud s kojih razloga, do sada neimahu prilike s njom se upoznati." F. X. K. |