DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 116 — 3. Upravni troškovi. Međju ove trošliove ubraja Pressler sve upravne troškove, a u obće sve one izdatke, koji služe u svrhe unapredjenja i rukovodstva gospodarstva, izuzam troškove kulture i sječe. Kako to već prije govoreći o ustanovljenju troškova sječe spomenusmo, to je uporaba ovoga postupka za naše šumske uzgoje dozvoljena jedino uz stanovite modifikacije, pošto se stanoviti dio tih upravnih troškova odnaša samo na sječivni prihod. Obzirom na to smatraju se izvanrednim! gospodarstvenimi izdatci, samo troškovi državnoga poreza, kao i onaj dio izdataka odpadajući, na vodjenje gospodarstva, čuvanje i kontrolu, koji u razmjerno jednakih godišnjih svota odpada na osnutak, njegu, čuvanje kao i uporabu sastojitia. Kod preračunavanja tih upravnih troškova, valja nam nadalje prije svega na čistu biti u pogledu njihovoga podieljenja na pojedine česti ukupnoga šumišta. Obzirom na to, što se kod nas u Austro-Ungariji, porez od šumskoga posjeda odmjeruje ne samo po vriednosti tla, već i polag vriednosti postojeće normalne zalihe, to nesmijemo ovaj porez na površje jedne šumske cieline jednolično porazdieliti, već imamo isti ustanoviti, napose za svaku sastojinu, primjereno njezinoj stojbinskoj vrstnoći. Kod ustanovljivanja ovih poreza, padajućih na teret pojedinim stojbinam, nesmijemo nadalje a ni nemožeiiio za temelj uzeti onu vrstnoću tla i sastojine, koja joj bi dana od strane katastra, u koliko je bo ova manje više samo obćenitoga znamenovanja, te što ni same čestice vrstnoće, utanačene polag čistoga prihoda, nisu u naravi točno ograničene ili izlučene. Za da ipak uzmognemo kod razdieljivanja ovih poreznih troškova na pojedine sastojine, polag stalnih norma postupati, to im moramo vrstnoće ustanovljivati — na temelju proračunanih mjestnih i vriednostnih skrižaljka prihoda, (sječivnih — od kulturnih troškova prostih bruto prihoda, kakove nam izkazuju prenavedene skrižaljke I. i II.), za raznolike razrede stojbinske vrstnoće, po sliedećem primjeru: Stavimo, da u jednoj 1200 ha. velikoj šumi, iznašaju tekući troškovi poreza, zajedno sa prirezi i nameti polag zadnjega propisa 1850 for. — izdatci uprave ekskluzive troškove odpadajuće na putogradnje, da iznašahu za posliednjih pet godina, popriečno po 1910 for. na godinu, t. j . sveukupni upravni troškovi iznašaju 3760 for. iliti 3 for. 13 nvč. po hektar šume. Razdielba šumišta polag stojbinske vrstnoće jeste pako sliedeća: I. razred. II. razred. III. razred. IV. razred. V. razred. u hektarih 336 420 312 108 24 u postotcih 28 35 26 9 2 Financijalna obhodna doba ustanovljena je sa 80 godina. Polag mjestnih vriednota tla, koje za najlošiju vrstnoću 5—8 for. po kektar iznašaju, pružaju nam prenavedine sastojine 3´% ukamaćeuje uloženih i prometnih glavnica, |