DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 114 — troškova, valjana u prvom redu samo za one naše šume, u kojih osim uredjenja i uzdržavanja više manje skupocjenih prometila, unovčenje šumskih proizvoda ponajpače djelatnost šumarskoga osoblja absorbira, ali se i opet tim neizključuje mogućnost, da neobteretimo i u onih šumah, koje su gledom na unovčivost drva povoljno situirane, sječevni prihod, sa svimi onimi troškovi, koji za uzgoj i unapredjenje unovčivosti služe. 2. Kulturni troškovi. Polag Presslerove nauke o čistom prihodu, moramo, (želeć ustanoviti prihodnu vriednost tla) izdatke, koje kod svake vrsti šumskoga uzgoja u većoj ili manjoj mjeri imademo, obračunati na njihovu konačnu vriednost, za vrieme odgovarajuće dobi obhodnje. Kod ustanovljivanja ovih troškova, nesmijemo zaboraviti i na to, da se pod kulturnimi troškovi razumjevaju takodjer i svi troškovi naknadnoga poboljšavanja i njege sastojine, u koliko takovi imadu i dalnjem uzgoju sastojine služiti, a riedki su samo oni slučajevi, u kojih usljed takovih radnja takodjer i koji prihod postigavamo, buduć da pri tom u pravilu samo bezvriedni materijal dobivamo. S druge strane opet moraju se te radnje velikom pažnjom i točnošću izvadjati, što opet stoji novaca i vremena. Napose pako kod uzgajanja mješovitih sastojina, koje su temelj racijonalnoga šumogojstva, temelji se docnije stanje istih sastojina, malo ne izključivo na uspjesih uzgoja za mladosti, tako da pri tom proređjivanja donjekle poslednjim stadijem kulturnih radnja smatrati možemo. Točnije bi dakako bilo, kad bismo ove troškove, obzirom na to, da isti istom 10—20 godina nakon osnutka sastojine dotiču, same za se, naposebce proračunavali. Nu pošto u praksi težko točnošću ustanoviti ovaj odsjek vremena, a s druge strane i opet kod predpomladjivanja često t. z. predkulturne troškove imadosmo, to se jednostavnijega računa radi, obično svi pred, glavni i naknadni kulturni troškovi, zajedno sa troškovi njege zaračunavanju, te se onda po njih, kako to jur u skrižaljci II. izvedeno, proračuna konačna vriednost, odgovarajuća dobi obhodnje, ili se pako kulturni troškovi izrazuju u obliku glavnice, kamati koje možemo sadanje kao i buduće opetujuće se kulturne troškove, namiriti. Iz provedenoga primjera u skrižaljci II. proračunava se ta kulturna glavnica uz predmnjevu 80-godišnje obhodne dobe, i izdatka za kulture od 25 for. kod 270 sa 25 X 0-258 + 25 = 31 for. 45 nvč. „ 2570 , 25X0-161+25 = 29 „02 „ „ 370 „ 25 X 0-104 + 25 = 27 „ 60 „ te se pri tom dobiva godišnja renta: kod 270 od (31-45 X 2) : 100 = 63 nvč. „ 2-57„ „ (29-02 X 2-5): 100 = 73 nvč. „ 37„ „ (27-60 X 3) : 100 = 83 nvč. koja se renta na pojedine godine budućega gospodarskoga razdobja i tečaj trajnosti sastojine odnaša: |