DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 112 —


za ođpadke kod izradbe, uzimati još i dalnjih lO^/o u račun za razne normalni
tečaj priraštaja smetajuće upli\e. kao što ćemo i za temelj ustanovljivanja vriednostih,
uzete samo točno ustanovljene ciene sadašnjosti (drva). — Tim ćemo si
stvarati stanovitu pričuvnu glavnicu, za prenavedene slučajeve gubitka u kvalitetu
drva i promjenljivosti ciena.


Kod uračunavanja t. z. šumskih nuzužitaka (lova, ribarije, paše, smolarenja,
kore, sjemenja i t. d.) u koliko se takovi samo na pojedine sastojine ili na
stanovita razdobja protežu (paša, smolarenje. kora i t. d.), morat ćemo njihovu
vriednost prolongirati (računom) do pod konac obhodne dobe, kako to i kod
preračunavanja vriednostib m.edjutomnih užitaka (prihodi pi´oredjivanja i pro-
gale) biva.


Traju li pako nasuprot ovi užitci neprekidno za vrieme ciele obhodne
dobe, kako to i u naših prenavedenih primjerih predpostavljeno (u koliko se
tamo samo prihodi lova i ribarije uzeše n račun), to nam treba samo konačnu
vriednost ove sveudiljne jednake rente, za odgovarajuću obhodnu dobu proračunati,
te takovu pribrojiti odnosnim vriednostim glavnoga užitka (sječivnoga
prihoda) i nuzužitaka.


Š umsko-gospodarski troškovi.


1. Troškovi sječe. Istim načinom, kako se polag navedenoga
ustanovljuje, odbivši troškove žetve (sječe), nečisti prihod, polag izkustva ili
ociene, za svaki pojedini slučaj privrede, bez obzira, da li se isti zbilja ili pako
samo konbinacije radi u obzir uzimlju, imat ćemo, takodjer i u šumarstvu prije
spomenutim prihodom, odgovarajuće troškove točno ustanovljivati, hoćemo li
sam užitni efekt našega šumskoga gospodarenja brojevno omjeriti.
Medju šumsko-gospodarske troškove pako brojimo osim zemljištnih, kulturnih
i upravnih troškova još i troškove sječe (žetve), koji se — u koliko se
tiču obaranja, izradbe i transporta šumskih užitaka, moraju polag Presslera,
odbiti kod računanja u svrhe financijalno - gospodarstvenih iztraživanja, od
glavnih, medjutomnih i nuzužitnih nečistih prihoda.


Kako to već Julio i Robert Miklitz u brošuri: , 0 Presslerovoj nauci o
čistom prihodu", temeljito razložiše, morali bi se medju te troškove sječe, ne
samo troškovi obaranja, izradbe i dostave drva, već takodjer i onaj dio upravnih
troškova uračunati, koji se na sječinu i medjutomne užitke odnašaju, a isto
tako i troškovi potrebiti zagradju, uzdržavanje i spremanje šumskih proizvoda,
na kohko bo ti troškovi često u obće tek omogućuju unovčenje naših proizvoda.
Ovo je pako pitanje za šumsko gospodarstvo u Austro-Ungariji od osobite važnosti,
budući da se ovdje glavna djelatnost šumskoga osoblja koncentrira oko
radnja kod sječe drva, dočim sadnja, uzgoj, njegovanje i čuvanje sastojina
razmjerno manje truda i vremena iziskuje.


Isto tako dolaze na teret sječe drva, takodjer i (često dosta znatni) troškovi
gradnje i uzdržavanja proraetila šumskih, u koliko bo bez ovih u obće ne