DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 110 — jednostavnoga i bezsraisaonoga načina gospodarenja, kojim si mi šumari sami najveći testimonium paupertatis izdajemo, jer za takovo šumarenje, netreba sjegurno znanstveno-naobraženiii strukovnjaka. Konačno budi još spomenuto, na temelju stečenih izkustva, da u pogledu veličine u šiimarskoj obrti mogućih ukamaćivanjah glavnica, gledom na nijestne odnošaje i unovčivost drva, sliedeća razmjerja vriede: : ´ ´ ´ Visoko-šumski uzgoj četinjača. Veće privatne, korpora Odiiošaji unoveivosti i proizvodnje drva Manje privatne šume tivne i dižavne šume Vrlo povoljni.. 3V2 -4V2 4 post. 4y.,_5V2 5 post Povoljni 2V2-3V2 3 post, 3>A-4´/2 4 post. Srednji . ; IV2-2V2 2 post, 2V2-3V2 3 post. Nepovoljni. . V2-IV2 1 post. IV2-2V2 2 post. "´ U kategoriju manjih šumskih posjeda brojimo navlastito sve one manje šume posebnika, kojih troškovi uprave i čuvanja neiznašaju više od 50 novč. po hektar. Šumsko-gospodarski prihodi. Kod preračunavanja dobitne mjere, sliižeće za podlogu našemu šumskogo. spodarstvenomu računu, pokazali smo, da nam šumarska prihodna vriednost tla, ili ovoj prema veličini dobitne mjere odgovarajuća zemljištna renta, pruža sama najbolje mjerilo, za prosudjenje financijalno-gospodarstvenih efekta šumarenja na temelju racijonalnom. Za da Se pako sam postupak rentabilitetnoga računa uzmogne laglje shvačati, provedosmo u skrižaljki I. i II. primjer osnivajući se na zbiljnih obstojnostih, primjer koji nam podjedno kaže, da se pod gospodarskim efektom šumskoga uzgoja, imade razumjevati razlika sadanjih vriednostih svijuh prihoda i njim odgovarajućih (izdat imajućih) razhoda. Neima nadalje dvojbe, da ćemo, postupajući kod preračunavanja rentabiliteta, strogo po normah običajnih u običnom trgovačkom životu (na kojih i Pressler svoju teoriju 0 čistom prihodu temelji) imati prije svega pronaći (prolongirane) vriednosti sveukupnih čistih prihoda, kojih se u prvoj obhodnji nadati možemo. Uz to se imadu, za ustanovljenu dobu obhodnje, opredieliti takodjer i svi medjutimni i nuzgredni prihodi, kojih se od dotične šume pravom nadati imamo, polag njihovih za pod konac obhodnje prolongiranih iliti konačnih vriednostih. |