DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1886 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 109 — drvlja dobivenoga iz tako mladih šuma, neuputno tu vrst šuma uvadjati, to ova vrst uzgoja nemože odgovarati zahtievom najveće potrajne uharnosti. S ovih nara se razloga, s gledišta privatno-gospodarstvenih — kaniti te vrsti uzgoja, te ćemo ovo doduše vriedno, a u manjih kolikoća takodjer i uporabivo drvo, jedino u većih šumskih gospodarstvih uzgajati, nu i tuj samo kao podredjenu vrst i u smjesi s inimi vrstmi drveća. Za uzgoj mješovitih šuma najbolje odgovaraju jela i smreka, (kako to i našemu primjeru iztaknuti uredjajni razred A. pokazuje) u smjesi za Ustacami, i to tako da se ove posliednje odgoje iz pojedinih nadstojnih, dobro krošnatih i liepoga uzrasta, bukovih, javorovih, jasenovih ih hrastovih stabala. Polag u skrižaljci II. proračunanoga primjera rentabilitetnoga računa, daje ta vrst uzgoja uz visoki uzgoj ariševih šuma najveću rentu šumskoga tla, a pošto ista, od svijuh inih na izbor stojećih vrstih uzgoja, ne samo najvećma i najpodpunije — trajno podržanje snage tla osjegurava, već nam takodjer i takove vrsti razvrstbina drva pruža, koje se u obće u trgovini drvom svako doba traže, a koje budu i u buduće u većih količina, dobru prodju imale, to ova vrst uglavničenja bezdvojbeno najbolje odgovara za uredjenje privatnih gospodarstva. I u našem primjeru moći ćemo s toga jedino ovu vrst uzgoja uzimati u račun, u koliko bo vidimo, prispodabljajući raznolike proračune vriednosti tla, da nam visoko-šumski uzgoj mješovite šume (razmjer smjesi 07 smreka i jela, 0´2 ariš i O´l listnato drvlje) uz financijalnu obhodnu dobu od 80 godina, pruža najveću dubitnu mjeru od S^/o. Ovo ukamaćenje nadalje odgovara u onome predjelu, ukamaćivanju uobičajnom u poljoprivredi, bez industrijalnih poduzeća, kao što i gospodarstvena prihodna vriednost tla od 39 for. po hektar, posvema tamošnjim obstojećim posjedovnim i zemljištnim cienam odgovara. Isto tako omogućuje spomenuta vrst uzgoja takodjer i uporabu postepenoga priebornoga sjeka, uz dulje uporabno iiiti pomladno razdobje, čime se i opet, negledeć na naravi odgovarajuće pomladjivanje sastojina, omogućuje ne samo najveća proizvodnja drvne gromade, uz uzgoj vriednih jačih razvrstbina drva, već nam se time omogućuje podjedno i dalnje povisivanje zemljištne rente; 0 čemu medjutim kasnije još i više. Neima dvojbe, da uz predmnjevu takovoga načina ustanovljivanja našem šumarskom računu, (u svrhe utanačenja dojdućega gospodarenja), za podlogu služeće dobitne mjere, postupasmo strogo polag načelah valjanih u privatnom šumarstvu, ter da uz takov način gospodarenja, uz najveće moguće ukamaćenje u našoj (šumarskoj) obrti radećih glavnica, radimo po temeljnom načelu nauke o čistom prihodu, naime da si uz postignuće najpodpunijih i najuharnijih šumskih oblika, osjeguramo i najveću potrajnu rentu našega šumskoga gospodarstva. Prateć pako te ciljeve dojdućega nam šumarenja, suditi ćemo pravedno i 0 napredcih polučenih na polju inih gospodarskih grana za posliednjih decenija, kaneć se podjedno dosadanjega u obće običajnoga šablonskoga, |