DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 93 — uživanja pašnika — koji se pašmci u-slied prekomjernog držanja tih zatornica svake kulture, sve to više u krš pretvaraJH. Naročito se kani tako na put,stati — držanju koza u onih stranab, gdje to s narodno-gospodarstvenog gledište nije absolutno nužduo, te držanju istih u svrhe trgovačke, nadalje pako i n samom uživanju često baš ogromnih pašnika — uvesti njeki red. Mi radostno pozdravljamo tu nakanu — samo nam se <5ini, da se lih administrativnim putem — bez zakona — neće moći polučiti željeni cilj — na tu nas dvojbu barma upućuje izkustvo stečeno u tom pogledu — u susjednoj Kranjskoj, Istri i Gorici. Lovstvo. Pošast zečeva —^ metilj. Od gosp. nadsumara M. ProkiĆa iz Mitrovicc primismo u pogledu u njekih strana zavladavse pošasti zečeva, sliedeću zanimivu : „ U posljednjem broju o., 1. govori se o pošasti zečeva u Kranjskoj i Fraiiceakoj. Ovoga ljeta opazilo se i u ovoj okolici, da njeka bolest mečev e tamani , te se je u prvi mah mislilo, da ih poznata zečja bol zaiire, nu kasnije bje dokazano, da su patili od bolesti zvane „metilj" , jer se kod paranja pronašlo, da su im Čigarice pune metilja bile. Nalazilo se gdje, gdje i mi´tvih zečeva, BU bitno šteta se ipak neox>aža — jer ih i danas u obilju imade." Prjateljem lova. Pišu nam: Imovna obt^ina oguHnska, daje počam od 1. sječuja o. g. u zakup pravo lova za sve svoje šume, na tri godine. U svemu Jzl učeno je 45 dosta obsežnih lovišta, od kojih se svako napose u zakup daje, Zvjerokradiee i sloboda nošenja pušaka. Od kada se u nas u Hrvatskoj stvoriše razna lovačka družtva, koja ne samo Što uz skupe novce u zakup uzeše manje veća lovišta, več i sam lov koliko više goje i divljač plode, te od kada i same naše gospogtije sve to veću njegu i pazku svojim lovištam posvećuju, počelo se i u nas sve to više proganjati i paziti na razne zvjerokradiee, kao i sve one sumnjive posjednike pušaka, koji se nemogu izkazati pravo zašto i u koje im svrhe puška služiti imade, ako ne zato, da kradimice lov love. S druge strane i opet i ova družba nastoji svim mogućim načinom obići stroge ustanove odnoseće se na lov kao i nošenje pušaka Tako se na pr. prečesto sgadja na t. z. družtvenih lovovih, da ni svaki deseti lovac ueposjeduje propisane lovne karte. Čujemo nadalje, da imade čak i takovih zakupnika lovišta, koji se dapače, za da slobodno nose puške, dadu zavjeriti za nadziratelje lova, pudare, lugare i t. đ., a to naravno sve samo zato, da uzmognu svoj štetni zanat drzovitlje Ijerati. Tako znamo slučajeva, gdje si isti seljaci, za neznatne grmake ili pojedina zemljišta, tobož namjestiše svoje lugare, poljare i t. d,, znajući da takovim onda u smislu postojećih zakona pripada pravo nošenja puške, a tim da im je pružena najljepša prilika kriomčarskom lovu. — Znamo nadalje okolica, gdje u pojedinom sohi po pet do deset takovih kojekakvih nadziratelja i pazitelja, koji usljed položene prisege i uredovne potvrde^ dan i noć po tudjili, često uz skupi novac uzakupljenih tovfštili planduju, bez da bi posjednik lovišta bio kadar, nezdravim tim odnoš.´tjem na kraj statJ, ter je uz takove ođnošaje svaki nadzor lovišta skoro nemoguć. Držimo pako, da nam gledom na rečeno netreba dalje razvijati veliku štetnost tih odnošaja po svako racionalno gojenje divljači i uredjenje lovišta. Pitamo pako sada, zar se tim ođnošajem i zbilja nebi moralo i dalo na kraj stati? — Mi držimo da bi. Trebalo bi po našem mnienju samo strožije paziti na lovce , imadu li takovi doista i lovnih karta, a zatim pako držanje t. z. poljara i lugara činiti ovisnim o veličini posjeda, za maJoposJednike tako na pr. svim onim koji imadu manje od 100 ralih u jednom komadu, dozvoliti samo zajedničko zaštitno osoblje, iako da na pr. za kotar od 1000 ralih možda nebi smjelo biti više od 2 poljara ili 2 lugara, ne pako kako to danas, po deset i još k tomu Ijudih koji ni Čitati, ni pisati neumiju," niti inih svojstva javne straže posjeduju. Svakako pako držimo, da bi valjalo pravo nošenja oružja, pod gornjinii uslovi ograničiti. Toliko za sada^ do sgode o tom možda i više. |