DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 92 " Naknadno đonašamo, da je prigodom na dne 20. listopada 1885. obdržavane dražbene prodaje od 16.083 hrastova, iz šuma p e t r o v ar ad i nsk e imovne obi^ine, bio dostalcem za stabla iz sreza „Kaskoviea" IH a. Hirschler et Comp. rz Siska, ponudom od 113.450 for. — srezi „Eaškovica III b. i IVb." pako K. Morovi<5 iz Siska, ponudom od 212-009 for. Prigodom na dne 28. prosinca 1885. kod kr. podžupanije vukova rske , obdržavane prodaje cieloknpne kolikome hvastovilij eerovili i grabovih drva n sumi obćine petrovačke i to: „Mladi lug" i „Trnovec" — uz procjenu za „Mladi lug^^ od 2305 for. za „Trnovac" pako od 1570 for. postignut bi sliedeći uspjeh; stigle sa ukupno 4 ponude, i to: ponuda Pavla Svaka ii Petrovca na 4257 for. ponuda Antuna Bošnjaka iz Vukovara, koji je nudio samo za šumu „Mladi lug" 2701 for, — zatim ponuda Nikole Barna i G-jure Gadnjaja iz Petrovca, na 4100 for. napekon ponuda dostalca trgovca V. Hillera iz Vukovara sa 4375 for. Dne 12. sie6nja obdi-žavana bi kod šumsko-gospodarstvenog ureda II. banske imovne obeine u Petrinji, ponovna pismena dražba, od 1924 komada hrastovih stabala , procienjenih na 4469 for. 80 nov6. a nalazecih se u dvorskoj šumariji u srezu „Karliee" kraj Bešlinca. Na dne 22. siečnja obdržavana bi kod kr. podžupanije u Osieku, drazbena prodaja od 200 komada hrastovih stabala iz šume urbarijalne obćine Kapelna . Na dne 22. seCnja obdržavana bi kod šumsko-gospodarstvenog ureda petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici, pismena ponudbena dražba, od 1091 komada hrastova, i to 980 komada hrastova nalazecih se u lugu „Kablarovcu" sa procienjenom drvnom gromađom od 183 met. za cjepanje 1 4364 met. za gorivo, i 111 komada hrastova nalazecih se u lugu „Lopadinu" sa drvnom gromađom od 20´58 met. za cjepanje i 662 met. za gorivo. Uspjeh tih dražba nije nam saobćen do zaključka lista. Vlastelinstvo ,,Iia k o v p ot o k" (P. Concilia) prodalo je trgovcu g. Eisneru 520 hrastovih stabala za 3000 for. ,,Le Bois", To je naslov najvećeg (francezkog) lista, zastupajućeg specialno interese šumsko-trgovaekih i industrijalnih krugova. List izlazi mjesečno — u Parizu, pod uredničtvom g. L. De la Pinardlera. U posliednje doba donaša taj list, redovito dopise iz Zagreba, odnoseće se na naŠe hrvatsko šumarsko - trgovačke odnošaje. Slične dopise nalazimo takodjer i u drugom francezkom specialno Šumsko-trgovaekom listu „L Echo Porestier" što je svakako znak, da naša šumska trgovina pozornost i najširjih šumsko - trgovačkih krugova u pođpunoj mjeri zaokupljuje, mi ćemo prigodno iz jednog kao i drugog lista, koju i po nas zanimivu u prievodu donieti. Glavna skupštiaa austro-ugarskog družtva šumskili producenta trgovaca i industrijalaca. Dne 24. prosinca obdržavana bi n Beću šesta glavna skupština rečenog družtva pod predsjedničtvom Dr. W. Exnera. Najviše se razpravljalo o mjerah koje bi družtvo imalo na mjerodavnom mjestu poprimiti, za obraniti interesente od prieteće im pogibelji usljed nove njemačke carine, isto tako zaključi skupština, družtvu za buduće podati znaćaj specifićno austrijanskog družtva. Naredbe i zakoni. ITovi zakon za kras u Istri. Istar&ki sabor razpravio i prihvatio je u svojoj sjednici od 7. prosinca p. g. osnovu zakona o pošumljeuju kraških goljeti u Istri, Zakon taj prilično je suglasan s odnosnimi zakoni, koji su u tom pogledu jur u susjednoj Gorici i Kranjskoj u kriepost stavljeni. Kova naredba glede držanja koza. Čuj emo^ daje vis. kr. zem. vlad´a pozvala političke oblasti i kulturna vieća u području gornje Krajine — da podnesu shodne predloge, u predmetu izdanja naredbe, glede svrsi shodnog ograničenja držanja koza i |
ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 93 — uživanja pašnika — koji se pašmci u-slied prekomjernog držanja tih zatornica svake kulture, sve to više u krš pretvaraJH. Naročito se kani tako na put,stati — držanju koza u onih stranab, gdje to s narodno-gospodarstvenog gledište nije absolutno nužduo, te držanju istih u svrhe trgovačke, nadalje pako i n samom uživanju često baš ogromnih pašnika — uvesti njeki red. Mi radostno pozdravljamo tu nakanu — samo nam se <5ini, da se lih administrativnim putem — bez zakona — neće moći polučiti željeni cilj — na tu nas dvojbu barma upućuje izkustvo stečeno u tom pogledu — u susjednoj Kranjskoj, Istri i Gorici. Lovstvo. Pošast zečeva —^ metilj. Od gosp. nadsumara M. ProkiĆa iz Mitrovicc primismo u pogledu u njekih strana zavladavse pošasti zečeva, sliedeću zanimivu : „ U posljednjem broju o., 1. govori se o pošasti zečeva u Kranjskoj i Fraiiceakoj. Ovoga ljeta opazilo se i u ovoj okolici, da njeka bolest mečev e tamani , te se je u prvi mah mislilo, da ih poznata zečja bol zaiire, nu kasnije bje dokazano, da su patili od bolesti zvane „metilj" , jer se kod paranja pronašlo, da su im Čigarice pune metilja bile. Nalazilo se gdje, gdje i mi´tvih zečeva, BU bitno šteta se ipak neox>aža — jer ih i danas u obilju imade." Prjateljem lova. Pišu nam: Imovna obt^ina oguHnska, daje počam od 1. sječuja o. g. u zakup pravo lova za sve svoje šume, na tri godine. U svemu Jzl učeno je 45 dosta obsežnih lovišta, od kojih se svako napose u zakup daje, Zvjerokradiee i sloboda nošenja pušaka. Od kada se u nas u Hrvatskoj stvoriše razna lovačka družtva, koja ne samo Što uz skupe novce u zakup uzeše manje veća lovišta, več i sam lov koliko više goje i divljač plode, te od kada i same naše gospogtije sve to veću njegu i pazku svojim lovištam posvećuju, počelo se i u nas sve to više proganjati i paziti na razne zvjerokradiee, kao i sve one sumnjive posjednike pušaka, koji se nemogu izkazati pravo zašto i u koje im svrhe puška služiti imade, ako ne zato, da kradimice lov love. S druge strane i opet i ova družba nastoji svim mogućim načinom obići stroge ustanove odnoseće se na lov kao i nošenje pušaka Tako se na pr. prečesto sgadja na t. z. družtvenih lovovih, da ni svaki deseti lovac ueposjeduje propisane lovne karte. Čujemo nadalje, da imade čak i takovih zakupnika lovišta, koji se dapače, za da slobodno nose puške, dadu zavjeriti za nadziratelje lova, pudare, lugare i t. đ., a to naravno sve samo zato, da uzmognu svoj štetni zanat drzovitlje Ijerati. Tako znamo slučajeva, gdje si isti seljaci, za neznatne grmake ili pojedina zemljišta, tobož namjestiše svoje lugare, poljare i t. d,, znajući da takovim onda u smislu postojećih zakona pripada pravo nošenja puške, a tim da im je pružena najljepša prilika kriomčarskom lovu. — Znamo nadalje okolica, gdje u pojedinom sohi po pet do deset takovih kojekakvih nadziratelja i pazitelja, koji usljed položene prisege i uredovne potvrde^ dan i noć po tudjili, često uz skupi novac uzakupljenih tovfštili planduju, bez da bi posjednik lovišta bio kadar, nezdravim tim odnoš.´tjem na kraj statJ, ter je uz takove ođnošaje svaki nadzor lovišta skoro nemoguć. Držimo pako, da nam gledom na rečeno netreba dalje razvijati veliku štetnost tih odnošaja po svako racionalno gojenje divljači i uredjenje lovišta. Pitamo pako sada, zar se tim ođnošajem i zbilja nebi moralo i dalo na kraj stati? — Mi držimo da bi. Trebalo bi po našem mnienju samo strožije paziti na lovce , imadu li takovi doista i lovnih karta, a zatim pako držanje t. z. poljara i lugara činiti ovisnim o veličini posjeda, za maJoposJednike tako na pr. svim onim koji imadu manje od 100 ralih u jednom komadu, dozvoliti samo zajedničko zaštitno osoblje, iako da na pr. za kotar od 1000 ralih možda nebi smjelo biti više od 2 poljara ili 2 lugara, ne pako kako to danas, po deset i još k tomu Ijudih koji ni Čitati, ni pisati neumiju," niti inih svojstva javne straže posjeduju. Svakako pako držimo, da bi valjalo pravo nošenja oružja, pod gornjinii uslovi ograničiti. Toliko za sada^ do sgode o tom možda i više. |