DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 88 ~ Đruitvene vSesti. Molba. Pošto nam iizprkos opetovane molbe u broju XIL i I. o. 1. — koju upravismo na p. n. g. drugove još uvjek manjkaju zatraženi podatci o mjestnih tržnili ciena gorivih drva za Krapinu, Zlatar, Koprivnicu, Vinkovci, Viroviticu, Osiek, Zemnn, Požegu, Pakrac^ Novu Gradišku, Kostajnicu, Bakar, Belovar, Kumu, Sisak, Ogulin^ Djakovo i Karlovac, to ovime i opet ponavljamo odnosnu molbu, moleć gospodu drugove, da nam odnosne podatke — svaki iz svojeg okolišja — 5im prije (po vrsti drva i razredu kakvoće) — na dopisnici upravljenoj na osobu urednika o. L saobćiti izvole. Iz Dalmacijedobro će nam doći takove viesti! Sjednica lapravljajućega odbora šumarskoga družtva. Upravljajući odbor držao je na dne 30. prosinca 1885., pod predsjedništvom gosp. predsjednika M. pl. Dursta, te u prisutnosti p. n. g. odbornikali Mije Vrbanića, Josipa Ettingera, Ante Soretića, V. Kero3konyiaj E, Fišbacba, F. Kersterčanka — redovitu odborsku sjednicu — u kojoj bude osim, više administrativnih predmeta, me d j u ini m uglav ljena takodjer i predstavka na visoku kr. zemalj. vladu —´ odnoseću se na resoluciju IX, glavne skupštine, tićnće se izdanja zakona i uredovnog naputka za urbarnu obćinsku upravu u Hrvatsko j i Slavonij i — doČim bi sastavak predstavke u predmetu — ustrojenja Šumarskog disciplinarnog senata i izdanja odnosne naredbe — povjerena članovom odbora p, n. g. Miji Verbani<5u i E. Fišbachu. Isto tako bude zaključeno — slušateljem III. šum. teĆaja kr. Šumarskog učilišta u Ki´iževcih — šiljati bezplatno ,,Šumarski list." Troškovi za brošuru. „Nacrt osnove novog šumskog zakona." Kao što to jur p. n. g. članovom poznato, obratio se je upravljajući odbor još na dne 14. travnja 1885. br. 88, na visoku kr. zemaljsku vladu posebnom predstavkom, da visokoista blagoizvoli Šumarskom đružtvu naknaditi troškove tiska brošure: „Nacrt osnove šumskoga zakona" što no ga družtvo svoje vrieme dalo tiskati, ter visokoj vladi i visokom saboru podnielo, te koji su troškovi dosta znatni — na rečenu predstavku izdana je na dne 7. studena 1885, br. 16730 — sliedeća visoka odluka: U riešenju tamošnjih predstavkab od 14. travnja i 17. listopada 1885, br. 88 i 222 odpisuje se upravIjajućem odboru u pogledu tražene naknade troškovab za tisak nacrta osnove šumarskoga zakona, da se toj molbi nemože udovoljiti sbog pomanjkanja razpoložive dotacije. Sto se pako samoga nacrta upitne osnove tiče, to će glede istoga sliediti svoj e vriemeno riešenj e. Skroman upit. Članak 20, zakona ob imovnih obćinah u hrv.-slav. votij. krajini od 15. lipnja 187S. medju ostalim doslovce sadržaje: „Imenovanje može bivati, samo pod istimi uvjeti; što su propisani za naimenovanje činovnikah krajiške zemaljske uprave. Ista zakonska ustanova ostala je i zakonom od 11. srpnja 1881. (kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju njeke ustanove zakona gori spomenutog) u podpunoj krieposti. Kr. porezni nadzornik u Zagrebu svojom rješitbom br. 22658/11, M. č, od 29. studena t. g. tumači po jasnom slovu §, 28. opazka 2. c. uredovne sbirke zakonah i propisah ob izravnih porezib poglavje V. o odmjerivanju tecivarine IV. razreda, da je. samo državno-činovnička plača za trajanja 12-mjesečnoga uztezanja erar. odredbine od poreza ojjroštena, te pošto činovnici imovnih obćina u tu kategoriju podnipošto nespadaju, toga radi đa se istim odpis poreza kao državnim činovnikom za trajanja ]iztezauja odredbine u zajedničku mirovinsku zakladu nedozvoljava. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 89 — . §.28 , opazka 2, c. višjespomenute uredovne sbirke x>oglavja V. glasi: „lia trajanja 12-mjesečnog u;itezanja erar. odredbme prosta je od x-"^*´*^^^»´ *^´"* žavno-činovnička plaća u dnevnički razred uespadajućib brzojavnik naredjenikah i u obće svake u državnoj službi stojeće osobe." Tomu dosljedno nameće se pitanje, — kako u tom pogledu stoji sa imovnoobeinskimi Činovnici? Erarska odredbina pripada mirovinskoj zakladi državnih činovnika, a odredbiue po §. 7, zakona od 11. srpnja 1881. goripomenutog, — pripadaju mirovinskoj žsakladi imovno-obćiuskih činovnika, koji doduše nenose naslov „državni^^ uo po uvodno ponienutom zakonskom 20. Članku imenovanje im može bivati samo pod istimi uvjeti, što su pi´opisaui za naimenovanje činovnika krajiške zemaljske uprave, — Zar ovo potonje činovničtvo nije državno? Ako je, — to im je i plaća za trajanja 12-mjesečnog uztezanja odredbine od poi*eza prosta — a onda bi se po jasnom slovu zakona pomenutog 20. Članka te i slične pogodnosti imale protezati i na Činovničtvo imovnih obćina. Da li je tako? — k. Predstavka upravljajućeg odbora vis. kr. zem. vladi^ u predmetu izdanja zakona za uredjenje šumarske uprave urbanih. šum.sko-imovnih obćina. Upravljajući odbor družtva, upravio je na dne 18. sieČnja t. g. vis. zem, vladi sliedeću predstavku: „U smislu jednoglasnoga zaključka devete glavne skupštine brv.-slav. šumarskoga đružtva, obdržane na dne 16. studenoga 1885. u gradu Zagrebu, časti se podpisano predsjeđničtvo družtva, na ime upravljajućeg odboi-a, visokoj kr, zemalj. vladi, podnieti sliedeću predstavku na blagovoljno uvaženje. U kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji zapremaju danas, t. z. urbarno-imovno-obćinske Šume, oko 450.000 katastralnih ralih, Površje tih šuma joŠ se sveudilj povećava dovršivanjem u tečaju se nalazećih urbarskih i segregacionaluih parnica, — Time i opet raste i sama obćenarodna važnost tih šuma u koliko to već nebiva i usljed samoga baš očevidnoga nestajanja mnogobrojnih osebujnih seljačkih Šuma, kojih povrŠje upi-avo rapidno nestaje; — usljed razdiobe zadruga — parcelacija seljačkoga posjeda, — odnosno i samog umnožanja pučanstva i time skopčanim umnožanjem potrebe težatnih zemalja ta jim važnost postaje sve veća i veća. Vidno nestajanje t. z. seljačkih šuma uz preotimanje krčenja šuma i pi-etvorbe šumištah u ine težatne zemlje — umnožanje pučanstva — razdiobe zadruga — i s tim u savezu stojeće umnoženje kućišta i ognjišta — kao i žalibože preotimajuće osiromašivanje seljačkog naroda — mnogih krajevih naše domovine — uz ukoreujeno u našeg naroda nehajstvo prema šumi — „koja raste — dok mi spavamo" -— te mnoge ine okolnosti — uzrokom su, da te t. z. urbarne obćinske šume — sve to vise propadaju — dapače mnoge njih ne samo, što su posve opustošene i ogolječene — te u šiprake pretvorene — već u obće niti obraštene nisu. — Haranjem ovim, pako ne samo, da padaju vriednosti — kao i prihodi tih Šuma , nu nestajanjem njihovim — i njih vriednostJ — nestaje žalibože i jedna najhitnijih podloga naših urharnih imovnih obćina u obće -— a po tom i samog narodnog blagostanja. Hrvatsko-slavonsko Šumai-sko družtvo — uvažujuć žalostne te činjenice, predočilo je već u svojoj predstavci, podnesenoj visokoistoj na dne 8. veljače 1888. godine žalostno stanje tih šuma i Štetonost tih odnošaja — bez da je ipak od onda — isto učinjeno, da se veliko to narodno blago od razsula spasi, a to i jest glavni razlog, da je deveta glavna družtvena skupština jednodušno usvojila resoluciju, da se upravljajući odbor družtva Čim skorije obrati na vis. k r. zemalj. vladu prepokornom predstavkom, abog izdanja zakona, tičuceg se uredjenja gospodarstva i uprave t. z. urbano-imovnih obćinskih Šuma u Hrvatskoj i Slavoniji, Zadovoljujući dakle upravljajući odbor — gori rečenomu jednodušnomu zaključku Šumarske skupštine, podnaša eto visokoistoj u svoj pokornosti nazočnu predstavku — a tomu shodno časti se podpisano pi-edsjedniČtvo na ime upravljajućeg odbora šumarskoga družtva podjedno izjaviti, da hrvatsko-slavonsko šumarsko družtvo, u a |