DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 5 -- Tako nacrtasmo u glavnom postanak, svrhu i sadanje stanje, te u našem krilu zasnovane dobrotvorne zaklade, da ovime pregnemo, da se svrha te zaklade što prije oživotvori, naime, da se zaklada što prije na zamišljenu svotu od 5000 tor. podigne, a to ovisi o što življem učestvovanju naših sučlanovah. U svrhu podieljivanje podporah pako, razpisati će se jur ove godine u smislu §. 29našili pravilah, oglasi, da dotičnici, koji na podporu te zaklade pravo imadu, takovu zamoliti mogu, jer već sada iznosi onaj dio prispjelih kamatah, koji se u smislu §. 27. porazdieliti može, 63 for. a. vr. Do naših ćlanovah stoji dakle^ da plemenita ta namisao cim prije bude i djelom, i stoga se nadamo, da nijedan družtvenih ćlanovah neće propustiti uslied ovoga razlaganja pristupiti u tu udrugu. Prema toj nadi što življega odziva prilažemo ovomu broju šumarskoga lista poštarsku dopisnicu, glaseću na predsjedništvo hrv.-slav. šumarskoga družtva, pa molimo naše sučlanove, da ju izvole na ledjima izpuniti, podpisati i sa poštarskom biljegom od 2 novČ. providjenu bližnjoj pošti predati. Su d r u zi! Tvrdo smo osvjedočeni, da naše rječi neće pasti na jalovo tlo, već da će dobrotvorna ćud odjeknuti u srdašciSi naših, a da će i tom sgodom zelena struka streg ćovjekoljubja tim vlšje uzdignuti, jer radi za sebe f za svoje! —tajnik. Naredba o šumarskih državnih izpitih, Mjeseca sieČnja god. 1881. donlesmo na strani 49. o. 1. međjn inim viest, da je visoka kr. zemaljska vlada, visokim odpisom od 3. studenoga 1880, br. 24509, pozvala bila ravnateljstvo kr. šumarsko-gospodarskoga učilišta u Križevcih, da sastavi povjerenstvo, koje bi imalo cim prije izraditi osnova za preustrojstvo vladine naredbe od 10. siečnja god. 1850. tičuće se šumarskih državnih izpita. U drugon svezku o. 1. iste godine 1881., ^^ strani 57. i sliedećih pako, nalazimo objelodanjenu već i čitavu osnovu — zajedno sa kratkim obrazloženjem — kako no ju u gori rečenom smislu — po ravnateljstvu križevačkoga zavoda, sazvane povjerenstvo izradi. Kako su osnovu tu izradili — sami tadanji profesoin šumarske struke na zavodu — ona je dašto u mnogome jednostrana — nu zato ju ipak ništa manje, još iste godine, na petoj glavnoj skupštini hrvatsko-slavonskoga šumarskoga družtva — u Krapini — sakupljeni (i to baš mnogobrojno sakupljeni) šumari, nakon svestranoga pretresanja — uz dosti neznatne preinake — u cjelosti ipak, uz sliedeću resoluciju prihvatiše i odobriše. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 6 — Resolucija glasila jest doslovno: ,,SaknpljeBi šumari Hrvatske i Slavonije na petoj glavnoj skupštini hrvatskoslavonskoga šumarskoga družtva zaključuju, na visoku kr. zero. vladu upraviti putem predsjednićtva sliedeću smjernu molbu: 1. Da visoka kr, zemaljska vlada blagoizvoli cim prij e netom prihvaćenu novu naredbu o polaganju šumarskih državnih izpita običajnim putem izdati i u kriepost staviti, 2. U interesu stvari željeti bi nadalje bilo, da vis. kr. zem. vlada osim spomenute naredbe blagoizvoh još i posebni naputak o dužnostih i djelokrugu izpitnoga povjerenstva, koji bi imao naravno strogo odgovarati smislu same naredbe, izdati. 3. Neka visoka kr. zem. vlada shodne mjere odredi, da se do sada postojeći zakon o preustrojstvu kr. šumarskoga učilišta u Križevcih svrsi shodno bar u toliko promjeni, da samo takovi kandidati, koji se mogu izkazati vrhu bar 6 sa dobrim uspjehom svršenih razreda kojega sriednjega učilišta, od t. z. vanredoih slušatelja pako, da se svakako bar trogodišnja praksa zahtjeva, kano preduvjet dolazka na zavod. 4. Smatrajući isto tako važnim, da se mladićem, koji ostavljaju šumarski zavod, bar prilika pruži po malo se praksi priučiti, ter da si isti tim i same preduvjete polaganja gori spomenutoga izpita i sbilja pribaviti uzmognu: to molimo, da bi visoka kr. zem, vlada blagoizvoljela čim prije shodna odrediti dati, da se u Hrvatskoj i Slavoniji primjerni broj šumarsko-vježbeničkih mjesta, i to toli u državnoj službi koli i kod obćina i privatnika ustroji i za abituriente šumarstva kr. šumarskoga učilišta u Križevcih osjegura." Pisac ovih redaka imao je sgode sudjelovati tečajem ukupnoga rada oko zradbe te po šumarskom đružtvu usvojene ter visokoj vladi gornjom resolucijom podnesene osnove — kao što je u obće imao sgode naročito ovo pitanje — svestrano i potanko proučiti — te gledom na sve to može podpunim uvjerenjem očitovati: da hrvatski šumari — do sada kod izradbe ma bilo kojega šumarskoga zakona ih naredbe — nisu sudjelovali većim interesom, uplivom i poznavanjem odnošaja — te većom rigoroznošću, no baš kod izradjivanja rečene osnove. Neima savezne točke ili činjenice u domaćoj našoj šumarskoj praksi, na koju se nebi bio uzeo primjereni obzir, pa se baš i stoga razloga podpunim pravom družtvo naše moglo nadati povoljnom riešenju predmeta od visoke kr. zern. vlade, a to još tim više, što je inicijativa, kako gori spomenusmo, u tom pogledu baš i od same nje proiztekla. Pa ipak tomu nebje tako. — Nije nam naravno ni kraj pomisli, razsudjivati taj fakt, koji će bezdvojbeno imati svojih i to važnih razloga, ali zato ipak nemožemo propustiti, a da ovdje neizrazimo naše duboko uvjerenje, da danas postojeći način obdržavanja kao i obseg tih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 7 — našili t. z. višjih šumarskih državnih izpita, bezuvjetno, i to ^m prije — radikalno preustrojstvo zahtjeva. Naredba od 10. siečnja god. 1850 — onakova, kakova je — nemože nas više zadovoljavati — ni onda, ako ju popunimo naputkom. Naredba, koja još i danas — uz dosadašnji obseg šumarske znanosti i nauke — nečini razlike medju tobož samoukim šumarom, te šumarom, koji je svojih 15 i više godina probavio po raznih učilištih, nestoji sjegurno više u skladu sa duhom vremena. Izpit, koj ima praktičnu sposobnost kandidata za samostalnu šumsku upravu ~ dokazati pri stolu — u sobi — bez pridonašanja svakoga pomagala od strane povjerenstva — danas više ni u nas nemože — ni abiturientom križevaćkoga učilišta — nakon položenoga konačnoga izpita na zavodu — podati bolje osposobljenje od samoga konačnoga izpita. Za izpit, kojim se može po zakonu — steći — sposobnost za sve uredničke službe u državnom šumarstvu — nije dovoljno — da se obdržaje po povjerenstvu — podpunoma i svestrano zadatku doraslom -— rigoroznom — bezpristranom i strogom kako to u nas — već je potrebno, da i sam način obdržavanja izpita, kao i obseg znanja, koje kandidat polazeći takovom izpitu bezuvjetno pridonieti mora — budu u skladu ~ sa svrhom — sa posljedicami izpita samoga i t. d. To će biti valjda i glavni razlozi, zašto se već i u Austriji, a i u Pešti — za sve one kandidate, koji državnu ili u obće javnu šumarsku službu polučiti žele — propisaše i drugi izpiti — a izdaše i nove naredbe polaganja, tako da se naredba od g. 1850. — i u tih zemljah — danas još odnosi jedino na kandidate — reflektirajuće u prvom redu — na privatne šumske službe — a i ovdje nevalja zaboraviti — da je i u tom pogledu naredba malo ne svagdje u mnogom popunjena i pooštrena. Ako dakle danas — malo ne pet godina iza kako je visoka kralj. zem. vlada u načelu sama priznala, da u krieposti stojeća naredba o polaganju t. z. višjih državnih ispita za samostalnu šumarsku upravu, od god. 1850. — potrebuje — duhu vremena — te današnjem stanju šumarskog umjeća i nauke — kao i zahtjevom naše šumarske uprave odgovarajuću reformu — taj predmet iznovice pozornosti mjerodavnih faktora preporučujemo — činismo to, kako to jur naglasismo, prije svega zato — što smo podpunoma uvjereni, da je ta reforma — u interesu našega šumarstva — bezuvjetno od dana na dan sve to nuždnija i potrebnija -- a činismo to napokon i zato — što držimo, da će biti svakako zadaća našega družtva — da i ovo pitanje do sgode opet svrsi shođnim načinom spotakne — odnosno u razpravu uzme — u koliko takovo vrlo važnu kotrigu — u lancu naših šumarsko - upravnih napremica zauzimlje. |