DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ 45 — iela i smreka. U samoj Švedskoj imade danas vež do 40 tvornica bavećih se proizvodnjom te vrsti ulja, koje Da dan do 40000 litara takovog ulja proizvadjaju. Priliod bosanskih šuma. Čitamo u „Oest.-ung, Handelsblatfc f. Walderzeugijisse" ; Njegova pveui^viš<:Tiost državni ministar financija Kallay, dao je bio u deiegacijab ugarskog sabora, sliedeća razjaSnjenja u pogledu prihodah bosanskih šuma^ a podjedno iztaknuo i to, da vlada namjerava broj Šumarskog osoblja veĆ u najbližje doba pomnožati, što bi imalo posljedicom da se i prodaje drva budu povećale, pri čemu se valjda mislilo redi, da će se u tamošnjih Šumab zaveati racionalnije gospodarenje. Što se samih prihoda bosanskih Šuma tiČe, to takove iznašahu: godine 1882. 185900 for,, za godinu 1882. stavljen bi u proračun prihod od 129.000 fer. unišlo je pako 233.000 for, dakle za 104.000 for. više. Proračun za godinu 1884. iznašaše 200.000 for, u istinu je pako unišlo 364.000 for. — za god. 1885 stavljen bi u izgled prihod od 271.000 for. za 1886. pako 363.000 for. dakle za 1000 for. manje nego li je god. 1884. zbilja unišio. OrnitliologiČna izložba. Bečko omitholožko družtvo priredjuje pod protektoratom Njegove Visosti kraljevića Euđolfa, od 22.—28. ožujka 1886. u Beču. ornitholožku izložbu. Sudeći po programu i priprava biti će izložba ta velezanimiva, UpotrebljeBJe kažnjenika kod radnja na krasu. Čitamo o tome u „Oesterreichische Forstzeltung" sliedeću: „Nedavno se uputi izvjestitelju za kaznione u c. kr. ministarstvu pravde, ininisterijalnom savjetniku Vilimu vitezu Pihsu, deputacija obrtnikah, za da mu predadu spomenicu n predmetu tegoba obrti, sbog upotrebljivanja kažnjenika za obrtne radnje, odnosno tjeranja obrtih u kaznionah. Ovom agodom opazi rečeni izvjestitelj medju inim, kako ministarstvo jur o tom snuje, kako da kažnjenike u druge koristne svrbe upotriebij bez da njihova radnja bude na uštrb obrtničtvu. Tako da ministarstvo medju inim namjerava kažnjenike upotrebljivati i kod radnja oko uredjenja korita bujica, te da su u tom pravcu jur začeli pregovori s odnosnimi oblastmi. — Svakako dobar naum, kojega oživotrenje bi moglo od velike obće narodne koristi postati", Nebi li se slično moglo i kod nas kušati? Otvorenje drvorezbarske škole u lirv. Švlcl. Ove jeseni otvorena je u Švici, blizu Otočca drvorezbarska škola, koja danas već 10 učenika broji. Isto takova Škola otvorena je i u Gospiću. Ogromna lipa. Piše nam prijatelj: Nedaleko Ključa u Bosnoj, kraj puta medju selom Peč i Ključem, na lievom briegu Sane, u mjestu Kamišćaku, nalazi se ogromna stara lipa. Ista imade u visini od 1*3 m. iznad zemlje obseg debla od 7 met., te je posve Šuplja. — U istom okolišu da imade i breza ogromne veličine u debljini od 70 cm. i više. Hrvatsko naravoslovno družtvo. Javljaju, da je visoka kr. zemalj. vlada po tvrdila pravila „Hrvatskoga naravoslovnoga družtva" te će se naskoro držati prva re dovita skupština, u kojoj Će se izabrati ravnateljstvo. Pošto uspjeh družtva ovisi po glavito o broju Članova, zato se umoljavaju svi oni, koji hoće da poditpru napredak družtva, kao i naravoslovnih znanostih, neka se medjutim prijave kod gg. profF- S. Brusine ili dra. G-. Pilara (Zagreb. Demetrova ulica br. 1.). Su.marski aavod u Eulenbergu. Nadovezujuć na odnosnu viest u posliednjem broju 0. 1. iztaknuti nara je, da je odbor moravskog školskog šumarskog družtva, medju ostalim zaključio i to, da se zavod uz pridržanje konviktorskog sustava iz Eulenberga u koje pristnpnije mjesto preseli, te će tako zavod valjda i opet doĆi u grad Aussee, g Na koncu godine 1885. Piše nam prijatelj: Završujući ovaj godišnjak „Šumar, lista^^ nebude možda sgorega — ako iztaknemo, da je ote godine u naših šumah žir prilično urodio — mnogo je bilo i šiške. Bukvice nije bilo. Kestenja bilo je dosti, oraha slabo — isto tako i lješnjaka. — Ljeti bijaše dugotrajna suš^i — a |