DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 44 — Raznoliko. ]^aeta loqtintur Primismo dopis, u kojemvi ivam prijatelj javlja, da je o. g. u L šumarskom tečaja kr´iževačkoga zavoda uknpiio samo 13 shigatelja sumacaj a i i^medju ovih, da jedna fcre<5ina ueima ni ono malo pređisnaiiia, što se u pravilu i po propisih zavoda od slušatelja predmujeva. Tako da dvojica tih slušatelja imadu jedva dvie gimnazije, a dvojica i opet tri gimnaaije, jedan pako da je jedva navršio 13- godinu, dvojica da su tjelesno skroz nesposobni (jedan nerazvijen i nenaravno malen, drugi grbav) za primitak na takov zavod ! —Prepuštaju(fn samim dmgovom kornentar rečenoga — držimo, da je to najboljim dokazom, po naSem družtvu jur toliko puta naglašene potrebe, reorganizacije učilišta, koje uzprkos 25-godiŠnjeg obstanka te mnogobrojnih stipendija, još sveudilj pod odnošaji, kakovi sa gori spojnenuti, trpjeti mora, jer takovim materijalom jedva da je koji uspjeh moguć. G-lavna skupština hrv.-slav. gospodarskoga đružtva, obđržavana u Zagrebu dne 15. prosinca 1885., razpravljala jest medju ostalim sliedeće predloge i molbe odnosece se na šumarstvo; podružnica bribirska, umolila je skupštinu, da takova podupre njezinu molbu na visoku vladu, da se iž:ašalje u podružnicu bribirsku strukovujak, da razgleda i prouči vododerine, od kojih ondjeŠnje pU(´´anstvo veoma strada, pa da ncini odredbe za uztuk ovim elementarnim nesrećam. Rako u „Nar. Nov. ima izgleda, da 6e mu se vec početkom buduče godine udovoljiti. Podružnica novljanska , pako timoH, da vlada namjesti ondje posebnoga lugara (?) za posao poŠumljenja Krša, a koprirniČka podružnica podnese predlog, da se umoli vis. ;;em. vlada, da (mjogući narodu, koii neima prava drvarije, u imovnih šuma, bezplatno (?!) ili bar jeftinu dobavu gorivih i gradjevnih drvah iz državnih šnmaj koji prcdiog medjutim skupština, kako se to i predmnjevati dalo, prihvatila nije. Mi držimo n obće da predloži bribirske kao i novljanske podružnice, spadaju u prvom redu u resort šumarskoga odsjeka vis. vlade, odnosno u djelokrug odnosnih Šumarskih vještaka. Sa sedme glavne skupštine kranjsko-primorskoga šumarskoga družtva u Idriji. Prigodom rečene skupštine usvojena bi medju inim slJedet´a resolucija: „Der krainisch-kilstenlSndische Forstverein beauftragt den Vereinsaussehus sich mit der Bitte an die k. k. Landesregievung in Laibach zu wenden, dass dieselbe in Anbetracht der Thatsaehe, dass die Ziegen nur in der Nahe von Walduugen gelegenen G-egenden gel:ialten werden und die Ziegenwaldweide an sich schon im § 4. des a. h. "Porstgeset^es euie Waldver-wustung begnindet, ent-\veder im eigenen Wirkungškrei3e e´ue diesbezligliche allgemeine Norrn erlassen, oder sich eventuell geneigt finden moge, die geeigneten Schritte einzuleiteuj um den bosprohenen Uebelstande im legislativen Wege Mr immer abzuhelfen." Ifovi stroj za sjetvu žira. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 49, g. 1885. opisuje nam g. Josip Sacher, vlastelinski šumarski činovnik u Slavoniji, po njemu konstruirani novi stroj za sjetvu žira (Eichelsaatssetzer), koji je u mnogome sličan jur poznatom stroju g. J. Etiingera, a i onom g. V, Mttllera. Uz opis donaša pomenuti list takodjer i potanku sUku rečenog stroja. Dobivanje ulja iz drva. Čitamo u „L´Ecbo Forestier": U novije doba preuze u Švedskoj proizvodnja ulja iz drva. Ulje se to dobiva naročito iz žilja i korjenja posječenog stabalja. Drvo se u tu svrhu na suho destilira. Osim drvnog ulja dobivaju se pri tom još i kao nuzgredni užitci terpontin, kreozot, drvni ugljen, te katran Ovo ulje vrlo je jeftina, a plača se jedna litra po 55 centima, ne eksplodira, al se u običm svetiljka, radi razvijajučeg se dima nemože rabiti. Upotrebljuju pako u tu svrhu rvo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 45 <-- 45 --> PDF |
^ 45 — iela i smreka. U samoj Švedskoj imade danas vež do 40 tvornica bavećih se proizvodnjom te vrsti ulja, koje Da dan do 40000 litara takovog ulja proizvadjaju. Priliod bosanskih šuma. Čitamo u „Oest.-ung, Handelsblatfc f. Walderzeugijisse" ; Njegova pveui^viš<:Tiost državni ministar financija Kallay, dao je bio u deiegacijab ugarskog sabora, sliedeća razjaSnjenja u pogledu prihodah bosanskih šuma^ a podjedno iztaknuo i to, da vlada namjerava broj Šumarskog osoblja veĆ u najbližje doba pomnožati, što bi imalo posljedicom da se i prodaje drva budu povećale, pri čemu se valjda mislilo redi, da će se u tamošnjih Šumab zaveati racionalnije gospodarenje. Što se samih prihoda bosanskih Šuma tiČe, to takove iznašahu: godine 1882. 185900 for,, za godinu 1882. stavljen bi u proračun prihod od 129.000 fer. unišlo je pako 233.000 for, dakle za 104.000 for. više. Proračun za godinu 1884. iznašaše 200.000 for, u istinu je pako unišlo 364.000 for. — za god. 1885 stavljen bi u izgled prihod od 271.000 for. za 1886. pako 363.000 for. dakle za 1000 for. manje nego li je god. 1884. zbilja unišio. OrnitliologiČna izložba. Bečko omitholožko družtvo priredjuje pod protektoratom Njegove Visosti kraljevića Euđolfa, od 22.—28. ožujka 1886. u Beču. ornitholožku izložbu. Sudeći po programu i priprava biti će izložba ta velezanimiva, UpotrebljeBJe kažnjenika kod radnja na krasu. Čitamo o tome u „Oesterreichische Forstzeltung" sliedeću: „Nedavno se uputi izvjestitelju za kaznione u c. kr. ministarstvu pravde, ininisterijalnom savjetniku Vilimu vitezu Pihsu, deputacija obrtnikah, za da mu predadu spomenicu n predmetu tegoba obrti, sbog upotrebljivanja kažnjenika za obrtne radnje, odnosno tjeranja obrtih u kaznionah. Ovom agodom opazi rečeni izvjestitelj medju inim, kako ministarstvo jur o tom snuje, kako da kažnjenike u druge koristne svrbe upotriebij bez da njihova radnja bude na uštrb obrtničtvu. Tako da ministarstvo medju inim namjerava kažnjenike upotrebljivati i kod radnja oko uredjenja korita bujica, te da su u tom pravcu jur začeli pregovori s odnosnimi oblastmi. — Svakako dobar naum, kojega oživotrenje bi moglo od velike obće narodne koristi postati", Nebi li se slično moglo i kod nas kušati? Otvorenje drvorezbarske škole u lirv. Švlcl. Ove jeseni otvorena je u Švici, blizu Otočca drvorezbarska škola, koja danas već 10 učenika broji. Isto takova Škola otvorena je i u Gospiću. Ogromna lipa. Piše nam prijatelj: Nedaleko Ključa u Bosnoj, kraj puta medju selom Peč i Ključem, na lievom briegu Sane, u mjestu Kamišćaku, nalazi se ogromna stara lipa. Ista imade u visini od 1*3 m. iznad zemlje obseg debla od 7 met., te je posve Šuplja. — U istom okolišu da imade i breza ogromne veličine u debljini od 70 cm. i više. Hrvatsko naravoslovno družtvo. Javljaju, da je visoka kr. zemalj. vlada po tvrdila pravila „Hrvatskoga naravoslovnoga družtva" te će se naskoro držati prva re dovita skupština, u kojoj Će se izabrati ravnateljstvo. Pošto uspjeh družtva ovisi po glavito o broju Članova, zato se umoljavaju svi oni, koji hoće da poditpru napredak družtva, kao i naravoslovnih znanostih, neka se medjutim prijave kod gg. profF- S. Brusine ili dra. G-. Pilara (Zagreb. Demetrova ulica br. 1.). Su.marski aavod u Eulenbergu. Nadovezujuć na odnosnu viest u posliednjem broju 0. 1. iztaknuti nara je, da je odbor moravskog školskog šumarskog družtva, medju ostalim zaključio i to, da se zavod uz pridržanje konviktorskog sustava iz Eulenberga u koje pristnpnije mjesto preseli, te će tako zavod valjda i opet doĆi u grad Aussee, g Na koncu godine 1885. Piše nam prijatelj: Završujući ovaj godišnjak „Šumar, lista^^ nebude možda sgorega — ako iztaknemo, da je ote godine u naših šumah žir prilično urodio — mnogo je bilo i šiške. Bukvice nije bilo. Kestenja bilo je dosti, oraha slabo — isto tako i lješnjaka. — Ljeti bijaše dugotrajna suš^i — a |
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 46 <-- 46 --> PDF |
-^ 46 — mjesec listopad i sti-đeni donio nam i opet obilje kiše — a u Posavju i poplava -— tako da su u Slavoniji radnici morali ostaviti i šume — na veliku gtetu trgovaca. — feJjuka bilo je po Hrvatskoj malo, zečeva i srna dosti. Na zagrebačkom trgu bilo je Šljuka još tik pred hozl6! Natječaji i osobne viesti. KatjeČaji. Poglavarstvo obdine kastavske razpisalo je do BI, pro sinca 1885. natječaj za popunjenje mjesta ob Obćitisko upravite Ijstvo u Omi su (Dalmacija), razpisalo je do 10. sie 1886. natjeSaj za mjesto obćinskog Šnmara (nadlugara) sa 600 god. plaće. Sumsko-gospodarstveni ured ogulinske imovne obćine razpisao je do 28, prosinca 1885. natječaj za popunit se imajuće mjesto stalnog šumskog procje nitelja sa 800 for. plaće, 400 for. paušala, 150 for. stanarine i goriva drva. Sumsko-gospodarstveni ured otočke -imovne občine razpisao je natječaj za popunit se imajuče mjesto stalnog šumskog procjenitelja — plaća ista kao kod ogulinske imovne obdine. Kod imovne obćine novosisačk e u Sisku, ima se popuniti mjesto lugara, sa godišnjom plaćom 300 for., te lO^/o nagradom od svib po njemu prijavljenih i pravo moćno presudjenib šumskib kvarova. . Molbenice valja upraviti na kr. povjerenika kr. podžup. tajnika Dragutina Jagića u Sisku, Kod križevačke imovne obćine imadu se popuniti sliedeća mjesta: a) mjesto Šumskoga taksatora sa 800 for, godišnje plaće, 400 for, paušala i 150 for- stanarine, i pravom na uračunanje stegnutih dnevnica zB, putne dane kod putovanja i vanjskog poslovanja. b) više šumarskih pristava, godišnjom plaćom od 360 for. i stanarinom od 60 for. c) mjesto šumarskoga vježbenika, sa godišnjom nagradom od 365 for. d) više sriezkili lugara, godišnjom plaćom 300 for. i stanarinom 60 for. e) dnevnicar a sa dnevnicom od 80 novč. na dan ili po upotrebljivosti mje sečnom nagradom 25 for. Odnosne molbe valja obložene izvornimi svjedočbami, putem predpostavijena oblasti, odnosno putem političke oblasti, do 15. siečnj a 1886. upraviti na šumskogospodarski ured imovne obćine križevačke u Belovaru. Umro. f Dne 16. prosinca umre u Jasenovcu kr, šumar Adolfo Losert. Nesretnik utopio se prigodom lova u savskom „Strugu.´´, a ostavlja za sobom udovicu ^odjenu Zelinka) sa troje nejake djece. Pokojnik bio vrstan strukovnjak i revan Šumar. Šumarske nauke svršio je na c. kr. bivšoj šumarskoj akademiji u Mariabrunnu. Služio je tt Krajini jur od g. 1871. Pokoj mu duši. Imenovanje. Gr. Marko Arčanim^ do sada šumarski vježbenik III. razreda^ kod otočke imovne obćine, promaknut je u I. razred. Gr. Lavoslav Šipek, do sada šumarski vježbenik u bos. Kostajnici, imenovan je šum. vježb. IL razreda kod otočke imovne obćine, a isto tako i g. Luka Guteša, abiturlent kr. šum. učilišta u Krizevcih. G-. Tilim Pere, vježbenik otočke imovne obćine, postao je upraviteljem kotar, šumarije u Kosinju. U državnoj šumskoj upravi uzsliedila su u smislu provedene reorganizacije sliedeća imenovanja odnosno promaknuća: Kod kr. šumarskog ureda u Zagrebu: G. Edo Kossipal, imenovan je ^r, šum. taksatorom, G. Julio Kuzma, kr. kontrolnim nadšumarom. G, Gustav Kraus, kr. računarskim nadšumarQm. — Gg.: Dragutin Damaska, Ivan Hell, Edo Pohl, Edo Wurth i Franjo Brus nadšuraari upravitelji, r— Gg. t Dragutin Mauka, Gjuro Barid, |