DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
-, . _ ´41 — siečnja 1850. z. v. 1. br. 6B , ili pako po propisu ministarstva za poljodielj.stvo od 13. veljače 1875. br. 129., 2. v, 1. br. 9. propisani državni izpit za šumarsku upi-avu," Bilo bi uputnOj da ae i kod nas nešto strožije pazi, tko li je u istinu 08y>08obIjeni šumarski vježtak, tko li se pako takovom samo samovoljno nazivlje, i to ako ne s drugih razloga a to stoga, da se Šumarskom naraštaju pruži sgoda, da uzmogne nakon svršeDil) nauka narodu i zemlji doista koristiti uporabom naučenog. Lovstvo, Pošast zečeva. U posliednjem broju o„ ]. spomenusno, da se medju zečevi u susjednoj Kranjskoj pojavila njeka do sad nepoznata bolest, koja prieti, da će u tamošnjih revirih brzo nestati koristne te divljači. Slično javljajn takodjer i iz Francezke^ gdje da su u departementu du centre zečevi već tako rekuć nestali, a isto lako, da je oboljelo više osoba, koje su takovu divljač jela. Iz gorskoga kotara. (Srna sa rogovi —ubijen medvjed.) Od g. Gjure Jareša -— primismo sliedede sitnice: Dne 3. prosinca, ubijena je u šumskom kotaru „Brod" vlastelinstva kneza Tum- Taksisa, po lugaru Matiji Severu, srna sa rogovi. Svakako dosta riedki pojav. Rogovi su zakržljavi, 5 cm. visoki — sa krasno razvitimi ružami — samo šteta što su likom obrašteni. Dne 19. studena pako, ubio je u istom šumskom kotaru, lugar Franjo Korelec, medvjeda, koji je težio 128 Idgrm. Ovom sgodom ne možemo propustiti, a da neiztaknemo, neshodnost ustanove, po kojoj lovac, ubivši medvjeda, te želeći dobiti pro pisanu nagradu, dužan oblasti predati uŠesa, ubijene zvieri, čim bezdvojbenovriednost kože znatno gubi. Nebi li umjestnije bilo, da se odredi, da iovaeumjestoušesa, imade političkoj oblasti pridonieti jezik medvjed j i, ili lubanju ma i uz potvrdu područnog poglavarstva da je u istinu medvjed ubit po d oti Čni ku? Umjetno ribogojstvo u Švajearskoj. Kolika se važnost pođaje u najnovije doba ribogojstvu u Švajcarskoj, dokazuje po najbolje Činjenica, da se je g. 1883., ukupno 3,283.749, godine 1884. pako 4,335.117. riba uzgojilo u raznih odgojilištih riba (Fischbrutanstalten) u zemlji. Najviše se uzgojilo pastrva, naime 1,197.426 kom,, a zatim glavatica 1,125.500 komada, ostalo odpada na krape i druge koristne ribe Broj samih odgojilišta za ribe, narasao je jur na 53, država daje im pripomoć od godišnjih 7398 franaka. U obće se u Švajcarskoj velevažnoj toj gospodarskoj grani sva pozornost obraća. Čudnovat lov. Piše nam prijatelj iz Brinja: Dne 14. prosinca izašao je gosp. F. B. bez puške i psa, da po sniegu razgleda tragove divljači. Imao je uza se mali pištolj, nabit vučjakom, Ciev pištolja duga je lO cm. VniČajući se kući, sliedio je zečji trag, sve do ležišta Kad najednom opaziv ga zec, skoČi kroz šikaru na Čistac, g. B. strastven lovac, posegne za pištoljem i ubije zecu na 10 koračaja daljine. Molba šumarom i lovcem. Čitamo u „Viencu". Godine 1863—1864., javljale su mnoge novine, da su se u raznih stranah Europe pojavile njeke neobične ptice od razreda koka; opaženo ih je blizu 1000 komada, a ubijeno do 200, te su mnogi eksemplari dospjeli tako u razne muzeje. Dokazano je pako, da su to bile tako zvane kekeriČke (Sjrrhaptes paradoxus zoologa, njemački: Fausthuhn ili Steppenhuhn), porieklom iz Azije. Pošto je veoma vjerojatno, đa su se te ptice i kod nas pojavile, ali toga nije onda nitko bilježio, to se ovim putem mole svi, koji bi štogod 0 tom znali, osobito pako i p. n. gg. Šumari i lovci i t. d. da bi o tom toČno obavjestili ravnateljstvo nar. zooložkoga muzeja u Zagrebu, ; . |