DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 40 — Prigodom na dn e 14. prosinca , kod kr. podžupanije osiečke, obdržavane dražbene prodaje od 441 hrasta iz šume urb, imovne obćine „Dopgin", procienjenib na 4935 for. 50 nvč.j postignut bi sliedeei uspjeh: Stigle su ukupno tri ponude, i to ponuda Petra Zimmera iz Osieka na 5100 fr ponuda Eafaela Engelmaua iz Osieka na 5320 for. i ponuda dostalca S tj epan a Gregera iz Osieka na 5717 for. Što se ti5e prodaje, obdržavane na dn e 15. prosinca , kod šumsko-gospodarskoe ureda imovne obćine u Otočcu, postignut bi sliedc<5i uspjeh: U svemu stiglo je šest ponuda, i to ponuda Vidmara i Rogića iz Sv. Juria kraj Senja, koji nuđjahu za srez „Crno jezero" po km. jelovine 2 fr. 70 n6. (do5im je uzklična ciena bila ustanovljena sa 3 fr. 20 n$.), za srez „Kuštarevska kosa" po km. bukovine po 2 fr. 25 nč. (uzkli(5na ciena bijaše 2 fr. 80 nč.), za srez .BruŠljan" km. bukovine po 2 for. 85 n^., prostorni metar bukovine pako po 82 nvč. (uzklična ciena bijaše 2 for. 80 nvč. i 60 nv5.), za srez „Jelovac i Apatin" po km. jelovine 2 for, 60 nvč, (uz uzkliSnu cienu 3 for. 20 nv6.), za srez „Begovača" po km. jelovine 2 fr. 51 nč. (uz uzkličnu cienu od 2 for. 90 nvč.), za srez „Kališca" vrh jelovine po 2 fr. 51 nč., bukovine po 2 for. 10 nČ. (uz uzkličnu cienu 2 for. 90 nč. i 2 for. 50 nvč.). DoČim za ogromne šume šumarija „Sinaeke i Korenicke" nije nijedna ponuda stigla, nu uzprkos toga nadati se je, da neima tomu izgleda, dok se god neizgradi željeznica za gornju Krajinu, ili ona unskom dolinom u Bosnu. Nova željeznica. G. D. W. Klein, trgovac u Osieku i hrvatska komercijalna banka u Zagrebu, dobiše na temelju zakonskog Članka XXXI. od g. 1880, pravo, da od vinkovačke postaje kr. ug, drž. željeznicah izlazeču, kroz ob(5ine Otok i Vrbanje do obale Save, nalazeće se preko puta trgovišta bosanskog područja Nova Brčka, vodeću parovoznu željeznicu sagrade i u prometu uzdrže. Naredbe i okružnice. Shodna naredba. Gradsko poglavarstvo u Zagrebu izdalo je na đne 21. listo pada 1885. sliede<5i oglas: Da se uzčuvaju mlađi nasadi crnogorice u okolici grada Zagreba i da se zaprieče kradje, što no se o božično vrieme haranjem jelovih, smre kovih i borovih stablica zgadjaju, odredjuje se, da se ovakovi stabliči i njihove grane mogu u područje grada Zagreba donašati ili uvažati samo uz potvrduicu dotičnoga občinskoga poglavarstva ili vlastelinstva, da su takovi stablici ili grane nabavljene do zvoljenim načinom. Prekršitelji ove naredbe kaznit če se bez uštrba postupka kazneno-sudbeuoga, ako mu mjesta bude, zatvorom do 10 dana ili globom od 50 for. austr. vried. Istu naredbu dala je i kr. podžup. zagrebačka u obližnjih obćinah grada Zagreba oglasiti. INaredba o osposobljenju šumarskoga osoblja. Mi smo jur lanjske godine u o. ]. na str. 327 — 329., članku ,jJedna o t. z. šumarskih vještacih u poslovih par benih"^ iztaknuli naše nazore u pogledu osposobljenja Šumarskoga osoblja, sada pako čitamo, da je c, kr. zemaljska vlada za Korušku, u smislu ustanovah § 22. z. Č, od 3. prosinca 1885. z, v. 1. br. 250. izdala sliedeču naredbu: „PočamŠi od 1, siečnja 1886. dužni su svi oni vlastniei šuma, kojih šumski posjed 1500 ha, ili više obsiže^ namjestiti u svrhe šumarskoga gospodarenja osposobljene šumske upravitelje. Osposobljenim vještakom imadu se smatrati sam o oni šumarski upravitelji, koji se mogu izkazati svjedočbom, da su položili ili u smislu ministerijalne, naredbe od 16. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 41 <-- 41 --> PDF |
-, . _ ´41 — siečnja 1850. z. v. 1. br. 6B , ili pako po propisu ministarstva za poljodielj.stvo od 13. veljače 1875. br. 129., 2. v, 1. br. 9. propisani državni izpit za šumarsku upi-avu," Bilo bi uputnOj da ae i kod nas nešto strožije pazi, tko li je u istinu 08y>08obIjeni šumarski vježtak, tko li se pako takovom samo samovoljno nazivlje, i to ako ne s drugih razloga a to stoga, da se Šumarskom naraštaju pruži sgoda, da uzmogne nakon svršeDil) nauka narodu i zemlji doista koristiti uporabom naučenog. Lovstvo, Pošast zečeva. U posliednjem broju o„ ]. spomenusno, da se medju zečevi u susjednoj Kranjskoj pojavila njeka do sad nepoznata bolest, koja prieti, da će u tamošnjih revirih brzo nestati koristne te divljači. Slično javljajn takodjer i iz Francezke^ gdje da su u departementu du centre zečevi već tako rekuć nestali, a isto lako, da je oboljelo više osoba, koje su takovu divljač jela. Iz gorskoga kotara. (Srna sa rogovi —ubijen medvjed.) Od g. Gjure Jareša -— primismo sliedede sitnice: Dne 3. prosinca, ubijena je u šumskom kotaru „Brod" vlastelinstva kneza Tum- Taksisa, po lugaru Matiji Severu, srna sa rogovi. Svakako dosta riedki pojav. Rogovi su zakržljavi, 5 cm. visoki — sa krasno razvitimi ružami — samo šteta što su likom obrašteni. Dne 19. studena pako, ubio je u istom šumskom kotaru, lugar Franjo Korelec, medvjeda, koji je težio 128 Idgrm. Ovom sgodom ne možemo propustiti, a da neiztaknemo, neshodnost ustanove, po kojoj lovac, ubivši medvjeda, te želeći dobiti pro pisanu nagradu, dužan oblasti predati uŠesa, ubijene zvieri, čim bezdvojbenovriednost kože znatno gubi. Nebi li umjestnije bilo, da se odredi, da iovaeumjestoušesa, imade političkoj oblasti pridonieti jezik medvjed j i, ili lubanju ma i uz potvrdu područnog poglavarstva da je u istinu medvjed ubit po d oti Čni ku? Umjetno ribogojstvo u Švajearskoj. Kolika se važnost pođaje u najnovije doba ribogojstvu u Švajcarskoj, dokazuje po najbolje Činjenica, da se je g. 1883., ukupno 3,283.749, godine 1884. pako 4,335.117. riba uzgojilo u raznih odgojilištih riba (Fischbrutanstalten) u zemlji. Najviše se uzgojilo pastrva, naime 1,197.426 kom,, a zatim glavatica 1,125.500 komada, ostalo odpada na krape i druge koristne ribe Broj samih odgojilišta za ribe, narasao je jur na 53, država daje im pripomoć od godišnjih 7398 franaka. U obće se u Švajcarskoj velevažnoj toj gospodarskoj grani sva pozornost obraća. Čudnovat lov. Piše nam prijatelj iz Brinja: Dne 14. prosinca izašao je gosp. F. B. bez puške i psa, da po sniegu razgleda tragove divljači. Imao je uza se mali pištolj, nabit vučjakom, Ciev pištolja duga je lO cm. VniČajući se kući, sliedio je zečji trag, sve do ležišta Kad najednom opaziv ga zec, skoČi kroz šikaru na Čistac, g. B. strastven lovac, posegne za pištoljem i ubije zecu na 10 koračaja daljine. Molba šumarom i lovcem. Čitamo u „Viencu". Godine 1863—1864., javljale su mnoge novine, da su se u raznih stranah Europe pojavile njeke neobične ptice od razreda koka; opaženo ih je blizu 1000 komada, a ubijeno do 200, te su mnogi eksemplari dospjeli tako u razne muzeje. Dokazano je pako, da su to bile tako zvane kekeriČke (Sjrrhaptes paradoxus zoologa, njemački: Fausthuhn ili Steppenhuhn), porieklom iz Azije. Pošto je veoma vjerojatno, đa su se te ptice i kod nas pojavile, ali toga nije onda nitko bilježio, to se ovim putem mole svi, koji bi štogod 0 tom znali, osobito pako i p. n. gg. Šumari i lovci i t. d. da bi o tom toČno obavjestili ravnateljstvo nar. zooložkoga muzeja u Zagrebu, ; . |