DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 34 <-- 34 --> PDF |
_ 34 -^ prikladnih — boja i tresloviue — te odkuda se ta obrt onda i u ostale zemlje razgranila. Za Francezkom dolaze Amerika, Englezka i Njemačka, a tek onda i Austro-Ungarija. Pojav koji je dosta čudnovat sjetimo li se, da baš u našoj monarkiji kao što na pr. u Galiciji, južnoj Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji dovoljno šumah imade, koje uslied nepovoljnih prometnih i inih odnošaja, ma bilo baš i samo prividno koristno unovčenje, za lies i gradju nesposobnog drvlja nepružaju, te baš stoga dovoljno i jeftinog materijala za obrt imadu, koja se na licu mjesta naseli, te koja iz raalovriednog, često i bezvriednog te inače u šumi propadajućeg i trulećeg drva, proizvadja za drage obrti cieni — daleki izvoz podnašajući — industrijalni proizvod. U našoj monarkiji nalazimo u Slavoniji i južnoj Ugarskoj danas već početke takovih poduzeća. Dočim se u Ugarskoj kora hrastovine i smrekovine upotreb- Ijuje, to se kod nas upotrebljuju malovrieđni hrastovi odpadci, u svrhe dobivanja treslovnih ekstraktivnih tvarih. Naročito pako — Slavonija — obiluje materijalom za takovo poduzeće. Velika i prostrana slavonska nizina sa svojimi prostranim! hrastici, obilujućimi velikim množtvom za lies i gradju nesposobnog drvlja — osobito je povoljna za takovo poduzeće. Još oko g. 1870, htjede njeko družtvo podići takovu tvornicu u Sisku, tvornicu kojoj bi imala biti svrha, iz kestenove i hrastove kore, kao i bezvriednih po šumah trulećih ođpadaka, proizvadjati trieslovni ekstrakt. Za proizvodnju potrebnog materijala bilo je dovoljno, nu poduzeće se tada ipak neoživotvori radi nesgođnih mjestnih odnošaja. Istodobno (oko g. 1870.) dade vlastelin pakrački g. Henrj L. d´Heureux, sve za proizvadjanje ekstrakta iz hrastovine nuždne strojeve u Pakrac dopremiti, zapodjenuv podjedno u velike razne pokuse u tom pogledu. Namjera mu bijaše ne samo iz hrastove kore, već i iz hrastovog drva proizvadjati tanin u ledčastom obliku. Pokusi uspješe, nu poduzeće nebi oživotvoreno radi udaljenosti šuma od svakog svjetskog prometila, kao i sbog pomanjkanja prodje dobivenog proizvoda. U najnovije doba, t. j . od kako bje otvorena željeznica Barč-Pakrac, snuju i oko novo oživotvorenja ovog poduzeća. God. 1882. i 1883., pako ustroji družtvo, pod nazivom: „Oak-Extract- Gompanj", posjedujuće u Francezkoj i Englezkoj mnogobrojne kožarnice, kraj Županja u Slavoniji tvornicu tanina, Županje bje za oto odabrano, jer se u blizini i okoiišju toga mjesta, u tamošnjih državnih investicionalnih kaoimovinskih šumah, nalazi dovoljna množ tvornici potrebne surovine t. j . raznolikih hrastovih odpađaka, dočim s druge strane i opet blizina Save, tvornici nužđnu vođenu snagu osjegurava. Družtvo to sklopilo jest sa državom posebni ugovor, glasom kojeg država istomu, uz stanovitu odštetu, prepušta sve odpadke ostavše nakon izradbe prodanog gradjevnog drva u tamošnjih državnih šumah. Družtvo plaća, prema težini prostornog metra odpađaka, za svaku takovu količinu 1 for. Dobit |