DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 — imade duljinu od 4 — 6 metara, a otvor mu je spređa 70—90 cm. u promjeru. Čitava sprava imade oblik paraboloiđa, te biva od otvora do drugoga kraja, gdje u ćunj svršava sve užja. Mreža razapeta je na drvenih obrućih, koji su 2—3 stope jedan od drugog odaljeni. Prvi obruč sačinjavajući otvor najveći je, ostali su sve manji. Zadnji imade 1 stopu u promjeru, a na njemu se svršava onda t. z. tur. Na ulazu upleten je lievak, kojim riba u bubanj ulazi, Lievak taj tako je uredjen, da jednom u bubanj unišavša riba već nemože izaći. Ulovljene se ribe vade odtraga kod tura, koj se razvezati može. Kad se bubanj meće u vodu, tad se u cieloj duljini nategne, a tur se priveže uz kolac, a isto se tako i spređa, kod ulaza u bubanj, zabije desno i lievo sa svake strane po jedan kolac, na koji je obruč privezan. Tako ponamještani bubnji, pregledju. se jutrom i večerom, e da li se koja riba uhvatila. Ova vrst ribolova dosta je običajna u nas. 5. ´ Lov basaćom. Basać, spletena je valjasta košara (gajba) iz ljeskovih šiba ili tananih letva, u obliku kace, u veličini do 4 akova. Imade obično visinu od 1 mefcra. Eazraak pojedinih mantiju sačinjavajućih šibka, jest jedan palac. Spajanje šibka biva obruči ili pleterom. Basaćom se samo po barah i ritovih lovi. Lovac gazeć vodu (iduć po bari), baca basadu sad lievo, sad desno, te ju pritisne zemlji, a zatim pretražuje basaću, e da li njom ulovio ribu. Basaćom se hvataju karasi, linjaci i štuke, a mogu se njom i najmanje ribe poloviti. Basaćom običaju i žene loviti, što ipak samo ljeti biva, love obično samo tohko, koliko im časomice baš treba za kuću. 6. Lov u glavčine. Ovaj način ribolova nalazimo u običaju tamo, gdje imade baruština i ritova, obraštenih ti-skom, u kojih voda stoji, a rieka ih od vremena do vremena poplavljuje, i time nanese ribe. U svrhe lova prirede ribari preko rita tako zvanu gradju, koja se u pravac izvede. Gradja ta sastoji od trske ili ljeskovih pritka, koji se zabadaju u ritu jedna do druge, u razmacih, da oveće ribe nemogu proći. Na vrhu i u sredini preplete se taj plot — rogozom, da bude stalniji, u pravcu toga plota, upletu se nadalje t, z. glavčine. Glavčine te sastoje iz pletera, spletenog pužasto u okrug, promjer iznaša 3—5 stopa u širini. Kad riba u tu spužnicu odnosno glavičnu unidje, nezna više izaći, jer joj je izlaz zametnut. Lovac obilazi više puta kroz dan glavčine, te povadi uhvaćene ribe, posebnim vlakom, koju narod zove meridov. U glavčine mogu se uhvatiti svake vrsti riba srednje veličine. Ovaj je način ribolova vrlo praktičan i zanimiv, a lovac može bez osobite muke obilno naloviti riba. U glavčine ubvate se često i šarge, gnjurci, a i mlade patke. |