DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 25 —


I kod nas se u Hrvatskoj — već od dulje vremena upotrebljuju t. z.
šumske (odnosno uzkotračnice) željeznice, u svihe i^^voza raznolikih šumskih
proizvoda — spomenuti ćemo primjerice ovdje samo one u Lepavini, Bešlincu,
Županju, Osredku i t. d. nu t. z. prenosni h šumskih željeznicah (Transportable
Waldeisenbahnen) gore navedenih sustava, u nas do danas još neznamo


— pa ipak bi se baš to prometilo — u mnogih slučajevih bezdvojbeno i kod
nas uspješno uporabiti dalo. Znajući potežkoće, kojimi je kod nas u obće izvoz
šumskih proizvoda, kao i gradnja inakih šumskih prometilah kao na pr. šumskih
puteva — skopčan, htjedosmo ovime prije svega svratiti pozornost odnosnih
interesenta na to najnovije šumsko prometilo, pa s toga i nazočni članak ovdje
u prevedu odtisnusmo. F. X. K.
U Zagrebu, koncem god. 1885.


Naše ribarstvo.


I.
Docim smo još g. 1884. u ovome listu´^ objelodanili „Nacrt osnove zakona
0 podignuću ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", saobćismo
podjedno prošle godine na strani 256. i sliedećih o. 1. „Nacrt osnove
novog zakona o ribolovu" kakov bi nedavno po austrijskoj vladi u život priveden.
Držeći nadalje, da nam netreba ovdje tek napose izticati važnost ribolova i
ribogojstva po svakoga šumara, te srodnost te nauke s naukom o lovu u obće,
a po tom donjekle i sa samom naukom o šumarstvu, kušat ćemo iztaknuti u
sliedećem koju obćenitu o stanju i razvoju ribarstvu u Hrvatskoj.


Ribarstvo lučimo u Hrvatskoj u obće, prije svega u ribarstvo morsko i
ribarstvo riečno.


Morsko ribarstvo naše već je od starine više samostalnim obrtom, te
znamenitim vrielom zaslužbe za Primorce, a žiteljstvu tamošnjem glavnu hranu
daje. Kako se ono medjutim nas šumara slabo tiče, to ćemo i o takovom samo
u kratko ovdje spomenuti, da naše Primorje od ulovljene ribe, koje se i slane,
kao lokarde, sardelje i tunine svake godine u inozemstvo šalju, godimice do 500.000
for. utrži. Liepa to doista svota, koja bi u boljih obstojnostih po ribarstvo nedvojbeno
još i znatnija biti mogla.**


Što se pako napose riečnoga ribarstva u Hrvatskoj tiče, to se takovo od
starine stranom smatraše regalnim pravom a stranom i opet bijaše svakomu
slobodno.


* Vidi: ,jgumarski list" god. 1884. svezak V.
** Ovdje upućujemo čitaoca na velezatiimivu razpravicu g. V. Novaka^ „Ribolov
u hrvatskom Primorju" u Nar. Nov. br. 126, od god. 1884.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 ~
Trgovina ribom u nas jur se za rana, osoMto po nizinah Dunava, Save i
Drave razvila. Osobito se ta vrst trgovine u nas po6e razvijati u 17. vieku,


— dok se počelo strogo obdržavati razne crkvene poste — te riba tako rekuć
jedinom postnom branom smatrala. Trgovalo se najviše sušenom kao i posoljenom
ribom, te se ta trgovina u njekih stranah (na pr. području Lonjskog
polja) uzdržala i do najnovijega doba.
Razvitkom trgovine ribom, počima u nas takodjer i prvi zametak umnom
ribogojstvu u ribnjacib i u inih zabranjenih vodah.


Kako drugud, tako bijahu i u Hrvatskoj Monasi, a naročito Isusovci prvi,
koji koncem 17. i tečajem 18. vieka, po svojih diljem Hrvatske se sterućih
imanjih, uređiše manje veće ribnjake i jezerca u svrhe umjetnoga ribogojstva.
Najljepše uredjene ribnjake nalazimo ono doba u Trakošćanu i Klenovniku kraj
Varaždina, zatim Pankovcu kraj Zagreba i t. đ.


Koncem 18. a početkom 19. vieka pako vidimo, da već većina naših
šlivarija i gospoštija u blizini odnosnih gradina, svoje posebne ribnjake imade.


Rieđko se gdje medjutim to doba još pazilo na umjetno gojenje plemenite
ribe, zadovoljno se držalo imati ribnjak pun krapa ili šarana; pastrve i druge
plemenitije vrsti, još su vrlo rieđke bile u tih ribnjacih.


Racionalnije se počelo ribogojstvo u nas gojiti tek početkom ovoga vieka,
kad no zagrebački nadbiskupi Alagović i Haulik, u zagrebačkom nadbiskupskom
vrtu i Maksimiru osnovaše prekrasne ribnjake, te kojih primjer do mala i
drugi velikaši nasliediše. I tako nalazimo to doba već i u Brezovici (imanje
grofa Gjulaja), Kerestincu (grof Palovicini), Trakošćanu (grof Drašković), Rasini
(barun Inkey) i t. d. ribogojstvo u liepome razvitku, dapače to doba u istinu
malo je bilo gospoštija u nas, koje neimahu svojih ribnjaka od kuda se podmirivahu
potrebe gospodskog stola. Dapače to doba nalazimo već i u Bistri?
Čabru i Mokricah, da se pastrve goje.


Usljed novonastavših agrikulturnih kao i socijaluih i narodno-gospodarstvenih
odnošaja u obće, u nas iza godine 1848. — vidimo ipak —- naskoro,
da i ribogojstvo u Hrvatskoj sve to više i više počelo nazadovati.


Još nedavno sa bogatstva ribom sloveći ribnjaci, zamuljuju se, jer se nesnaže,
a po malo i u obće zapuštaju, a napokon i u ritove i sjenokoše pretvaraju.
U mjesto ribogojstva vidimo, gdje to doba žalibože sve više i više
preotimlje nerazložno uništivanje ribe — lovom, trovom i dinamitom. Činilo se
to nečuveno barbarskim načinom i u Primorju i po kopnih voda, sve do najnovijega
doba.


Racionalno se danas u nas ribogojstvo tjera, koliko znamo u Trakošćanu
i Čabru gdje se pastrve i umjetno plode i uzgajaju.
Ako pako uzprkos svega toga, trgovina ribom u nas nije zapela, imade
se to zahvaliti jedino bogatstvu naših rieka.


Tako se i danas iz Slavonije još izim one množine svježih dunavskih i
dravskih riba, koja se potroši u zemlji. razpoSilje znatna mno^.ina i u T>udimpeštu
i Beč i susjedne ugarske županije.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 27 —


U dimu i na zraku sušene ribe. koje su osobito u postno doba po Slavouiji
i diinas jedDa od najvažnijih hraua seljačkoga žit.oiJ8tva, predmetoui su
trgovine, koja so veoma živahno tjera u ra>;nili mj(\šti]i kraj Save i Dunava
(Mitrovica, Morović, Vukovar, Karlovci, Zemun i t, d,) te u Osieku i Biejombrdu
kraj Drave. One se od tuda razposilju u Ugarsku sa Sedn´io(dapače i u Badimpe>tu) te Srbiju i Rumunjsku. Tako je godine 1881. došlo
u trgovinu do 5000 metarskih centi svježih, a 15000 metar, centi što u dimu
što na zraku sušenih riba*, dočim se iz Hrvatske godine 1880. što friških što
osušenih i priredjenih riba ukupno više od 30.000 kilograma.**


EibaJi u sladkoj vodi živućih imade u nas najviše u Dunavu, gdje se i
do 20 centa težki somovi hvataju, zatim su Sava, Drava i Kupa prilično riboplođne,
imademo pako u tih vodah svake vrsti ribe, a osobito i inače riedkih
glavatica. Po planinskih potocih (Korani i Plitvičkih jezerih itd.) imade i dosta
pastrva. Izmeđju dalmatinskih rieka Neretva najviše obiluje ribami, u kojoj
kao što i u Cetini imade takodjer pastrva,


Uočimo li pako još jednom sve spomenuto, to moramo žalibože priznati,
da u nas ribarstvo, a još više naravno ribogojstvo, danas još na vrlo nizkora
stepenu razvitka, dapače da ono za posljednjih decenija kud i kamo nazaduje
no što bijaše n. pr. oko početka ovoga stoljeća. --


Sjetimo li se nadalje velike narodno-gospodarstvene važnosti racionalnog
ribogojstva po stanovitu zemlju n. pr. Češku, Svajcarsku itd., te onih silnih napremica,
koje se od strane vlada, družtva kao i privatnika u pogledu ribogojstva
po svoj naprednoj Europi poduzimlju, te da nas u tom pretokoše
već i u Ljubljani i Pešti, gdje takodjer već družtva za unapredjenje ribogojstva
postoje a i uspješno djeluju, tada će nam sjegurno svatko odobriti, reknemo li,
da bi bilo doista već vrieme, da se i mi Hrvati već jednom i na tom polju
gospodarstvene djelatnosti prenemo iz mrtvila na uspješan, složan i uzajaman
rad — u kojemu kolu pako ni mi šumari nebismo smjeli biti poslieđnji.


Prije svega pako držimo, da bi toli koristnoj nauci, kao što je ribogojstvo,
valjalo bezuvjetno posvetiti veću važnost, ne samo na domaćem nam kr. gospodarsko-
šumarskom učilištu, no u njekom obsegu napose i u pučkih školah.


Izdanje svrsi shodno, popularno pisanoga djela o ribogojstvu, takodjer
smatramo velikom potrebom. Uputiti valja prije svega narod o koristi i važnosti
racionalnog ribarstva i ribogojstva, za da onda i mi uzraognemo preći na usavršenje
našega ribarenja.


Ako to sve pako bezuvjetno vriedi za naše ribarstvo po kopnih voda,
to ono još kud i kamo više vriedi za naše morsko inbarstvo, koje bi imalo
upravo od eminentne važnosti po zemlju i piimorski naš narod biti.


* Vidi izvješće osječke trgovaeko-obrtniČke komore za god. 1881 .
** Vidi izvješće trgova&ko-obrtničke komore ii Zagrebu za god. 1876—1880 .




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 28 "
IL


Govoreći već o ribarsvu u Hrvatskoj, prelazimo sada u sliedećem na samo
opisivanje raznih u naroda našeg običajnih načina, kojimi se kod nas ribolov u
slađkih ili kopnih vodah obavlja, jesu to pako slieđeči načini :^´


1.
Lov rukama. Ovo je bezdvojbeno najstariji način ribolova, al podjedno
i najprimitivniji. Kibaru netreba pri tom nikojeg alata, vještina glavni je uvjet
uspjeha. Tražeći lovac ribe rukama u škuljah, pod kladarjem i kamenjem, mora
osobito da pazi, da mu riba neizmaši — nepobjegne. Zahvativ ribu, on ju izbaci
na suho.


Ovaj način ribolova nalazimo danas još u potocih plitke vode, te ubavih,
kršnih obala, dakle tamo, gdje je lov mrežom nemoguć. Imade vještaka,. koji
umiju rukom dosti, a i velike ribe nahvatati.


2,.
Lov ostmi. Osti (Wurfspiess), načinjene su iz željeza, u oblikustrielice.
Osti lovac baca u ribu ili za njom, prema tome da li bježi ili miruje. Ostmi
se riba probode, te onda ulovi. Osti imadu obično 4—5 zuba sa zazubicama,
koje prieče, da jednom nabodena riba s ostice neopadne. Na stražnjem kraju
osti nalazi se šupalj držak, u koji je drveno držalo, u duljini od 5—6 metara
ućvršćeno. Na ^osti samoj učvršćena je često struna sa plutom, za da se
ranjena riba uzmogne naći. Tko je vješt bacanju osti, može obilno naloviti ribe.
Ostmi se riba i po noći tuče.


3.
Lov vršom ili vršami. Vrši spletene su od vrbovog šiblja, naliče
valjku, koji je s jedne strane zatvoren u šilj, dočim s druge strane imade
učvršćen pleter, u obliku lievka. Na ovoj se strani, oko lievkova otvora vrša
okiti zelenilom. U vrše nameće se kamenje, da lašnje tonu, osim toga sira,
proje i t. d. Tako napunjenu vršu onda namještaju u vir kraj obale. Udje li
riba u vršu, nemože više natrag, jer rečeni lievak završuje đugimi šibami, koje
riba ulazeć, lasno razstrani, ali se zato neda natrag. Drugi kraj vrše uredjen
je tako, da ga je moći otvoriti, te na nj ulovljenu ribu vaditi.


Tim se hvatanjem ponajpače pastirčad bavi, koja pasec duž obalah voda
i potoka marvu, kroz dan lasno koševe nadgledati može. Vrši se te ostavljaju
često i preko noći u vodi.


4Lov
bubnjem. Taj tako zvani bubanj, naliči ustrojem prije spomenutoj
vrši, samo što nije iz šiblja, već iz debele predje ili konopca´ spleten. Bubanj


* Veltizanimive te podatke imademo ponajpre zahvahti g. kr, katastral.
sumsicom


nadzorniku J. Ettingeni, koji službujući dulje vremena n Poduuavju imao je,


;i i uzeo


sgodu upoznati se baš potanko našim ribarstvom.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 29 —


imade duljinu od 4 — 6 metara, a otvor mu je spređa 70—90 cm. u promjeru.
Čitava sprava imade oblik paraboloiđa, te biva od otvora do drugoga kraja, gdje
u ćunj svršava sve užja. Mreža razapeta je na drvenih obrućih, koji su 2—3
stope jedan od drugog odaljeni. Prvi obruč sačinjavajući otvor najveći je, ostali
su sve manji. Zadnji imade 1 stopu u promjeru, a na njemu se svršava onda


t. z. tur. Na ulazu upleten je lievak, kojim riba u bubanj ulazi, Lievak taj
tako je uredjen, da jednom u bubanj unišavša riba već nemože izaći. Ulovljene
se ribe vade odtraga kod tura, koj se razvezati može.
Kad se bubanj meće u vodu, tad se u cieloj duljini nategne, a tur se
priveže uz kolac, a isto se tako i spređa, kod ulaza u bubanj, zabije desno i
lievo sa svake strane po jedan kolac, na koji je obruč privezan. Tako ponamještani
bubnji, pregledju. se jutrom i večerom, e da li se koja riba uhvatila.
Ova vrst ribolova dosta je običajna u nas.


5. ´
Lov basaćom. Basać, spletena je valjasta košara (gajba) iz ljeskovih
šiba ili tananih letva, u obliku kace, u veličini do 4 akova. Imade
obično visinu od 1 mefcra. Eazraak pojedinih mantiju sačinjavajućih šibka, jest
jedan palac. Spajanje šibka biva obruči ili pleterom. Basaćom se samo po
barah i ritovih lovi. Lovac gazeć vodu (iduć po bari), baca basadu sad lievo,
sad desno, te ju pritisne zemlji, a zatim pretražuje basaću, e da li njom
ulovio ribu.


Basaćom se hvataju karasi, linjaci i štuke, a mogu se njom i najmanje
ribe poloviti. Basaćom običaju i žene loviti, što ipak samo ljeti biva, love obično
samo tohko, koliko im časomice baš treba za kuću.


6.
Lov u glavčine. Ovaj način ribolova nalazimo u običaju tamo, gdje
imade baruština i ritova, obraštenih ti-skom, u kojih voda stoji, a rieka ih
od vremena do vremena poplavljuje, i time nanese ribe.


U svrhe lova prirede ribari preko rita tako zvanu gradju, koja se u
pravac izvede. Gradja ta sastoji od trske ili ljeskovih pritka, koji se zabadaju
u ritu jedna do druge, u razmacih, da oveće ribe nemogu proći. Na vrhu i u
sredini preplete se taj plot — rogozom, da bude stalniji, u pravcu toga plota,
upletu se nadalje t, z. glavčine.


Glavčine te sastoje iz pletera, spletenog pužasto u okrug, promjer iznaša
3—5 stopa u širini. Kad riba u tu spužnicu odnosno glavičnu unidje, nezna
više izaći, jer joj je izlaz zametnut. Lovac obilazi više puta kroz dan glavčine,
te povadi uhvaćene ribe, posebnim vlakom, koju narod zove meridov. U glavčine
mogu se uhvatiti svake vrsti riba srednje veličine. Ovaj je način ribolova
vrlo praktičan i zanimiv, a lovac može bez osobite muke obilno naloviti riba.
U glavčine ubvate se često i šarge, gnjurci, a i mlade patke.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 30
Lov potezoin. Hoćemo li ribu t, z. pote2;om hvatati, treba ponajprije
preko potoka načiniti plot od pletera ili kolja, tako na gustoai, da riba nemože
prođrieti. U plotu tom ostavi se na jednom ili dva mjesta, otvoreno
zjalo, a povrh toga zjala priredi si lovac na četiri stupa čardak za čekanje.
U tom zjalu spusti se vlak (predja) ili mreža, koja je na obruč razapeta, te preko
2 metra u promjeru velika, u vođu do dna. Vlak taj privezan je opet na
dugačkoj motki, koju lovac drži, sjedeć mirno, kao čaplja, te čeka, dok neopazi
ribu, da je nad vlak došla, koji onda iznebuha u vis potegne, i uhvati. Potezom
hvataju naročito ribari, na potocib, Ilovi, Lonji, Stružcu, Bosutu´i 1 d.,
kad voda počima padati, te kad riba i opet natrag u Savu bježi. Potezom se
lovi takodjer i po noći, tada lovac luč ili vatru u čardaku loži.


Lov vlakom. Vlak imade oblik u osi razpolovljenog cunja, spleten je
obično od debele predje ili konopca. Duljina mu je 3—4 metra, na dolnjem
je kraju s užen, a prednji mu kraj naliči polovini valjka (okruga), odnosno
luku. Krajevi, otvor, sačinjavajućeg obruča (Itd^a) sapeti su konopcem. U sredini
toga liika, namještena je rašljasta motka, kojom se vlak drži i pritisne u
vodu, do zemlje dok se riba ulovi.


Vlakom se riba lovi po potocih, gdje neima velikog kamenja i granja.
Vlak se u tu svrhu smjesti nedaleko krša u vodu, pritisnuv prvi kraj do dna,
drugi lovac pako istodobno, dugačkim prutom po kršu gruva, tjerajuć ribu u
vlak. Posao ide brzo, te je moći vlakom dosta riba nahvatati, osobito se pako
onda dobro hvata vlakom, kad je voda mutna,


9.
Lov predjom. Pod predjom razumjevamo, mrežastu okruglu plohu,
spletenu od tankoga konopca. Promjer plohe iznaša 5—8 stopa. Na obodu, nanizane
su u okrug olovne kruglje, za da predja, kad se u vodu baci, odmah
tone i ribu pokrije. U središtu predje, pričvršćen je konopac, od više metara
duljine. Kad ribar predjom lovi (baca), uzima u jednu ruku (desnu) predju,
dočim drugom konopac drži, a jedan kraj predje drži u zubih. Zaljulja zatim
predjom, a kad mah zahvati, baci ju od sebe na daleko u vodu. Padši predja
na površje vode, razširi se i tone na dno, gdje pokrije tamo se nahodeću ribu.
Na što odmah i opet predju na polje vuče, koja se sad zatvori poput kese,
a dolje u gomili nakupljeno olovo, nepušta ribu uzmaknuti.


Lov predjom dosta je zanimiv, ali zahtieva osobitu vještinu u bacanju
predje, za da se padši na vodu odmah razširi. Potrebno je nadalje, da onaj,
koji predju baca, znade, da je mjesto, kuda ju baci, čisto, bez kamenja i klada,
jer bi inače mogao pogubiti predju.




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 31     <-- 31 -->        PDF

- 31 —
Predjom love ponajviše ladjavi, kad ladjom odmor drže, te riedko da
koja Indja neima prcdje. Baca se ipak i sa čarnca, a i sa obale. Kod nnmog
ovog načina ribolova i opet razlikuju više načina lova.


10.
Lov mre žarni. Glavno sredstvo ribolova jesu i u nas mreže. Mrežami
se lovi na najraznije načine, a love se u istu sve vrsti riba.
Gdje se mreža baci, mora dno biti čisto, t. j . treba, znati, da neima
klada ni velikog kamenja. Mreže su razne veličine. U dnu je gusta kesa, a
s jedne i druge strane riedka mreža. Na dolnjoj strani pričvršćeno je olovo,
da mreža pada na dno, a na gornjem rubu pluto, da se mreža svojom širinom
nad dnom drži. Sa oba kraja prič\ršćena su na mrežu užeta, po 20 m, dugačka.
Jedno se uže pričvrsti na obali, a mreža se onda čamcem vozi u vodu,
zatim se mreža pravcem obale pušća u rieku, te onda čamcem vraća i drugo
uže na kraj. Oba se sad kraja nategnu, te mreža na obalu povlači. Iz prva
su ljudi, što vuku na jedno i drugo uže razdaleko, nu čim mreža bliže dolazi,
to se i oni sve više sbližuju. Što mreža na putu zahvati, to se ulovi, i taj je
lov često obilan.
Osim timi velikimi mrežami, običajno je loviti takodjer i malimi ručnimi
mrežami, razapetimi o obruč, te pričvršćenimi o motku, poput poteze.


II.
Lov udicom. Na končanoj niti ili konjskoj struni pričvršćena udica,
sa namještenom mekom (crv, gljista), koja se baca u vodu, dočim je konopac pričvršćen
na pritki, koju ribar u ruci drži. Veličina udice i meka, ravnaju se
po tom, koju vi´st ribe kanimo loviti, obično je 1—3 cm. dugačka.
Osim toga lovi se na udicu u dubokih, vodah, takodjer i tako, da se dugi
konop, snabdjeven olovom, na kojemu imade po 10 i više udicah navezanih,
čamcem odveze u vodu, i tamo obično preko noći spušća. Najdolnja udica
najveća je i najjača. Za meku služe često i obične male bielice ribe.
Imade li sreće, moći je i na udicu dosti ribe poloviti. Ova vrst ribolova
smatra se danas njekom vrsti športa, a preduzima se i zabave radi. Osim
naravne meke, imade danas već i više vrsti umjetne, kao što no na pr. umjetne
muhe i t. d.


. 12. , ´


Ribolov na udicu —sa tikvama. Na većih rieka, kao Dunavu, Savi,
Dravi i Uni, gdje se namjerava veća riba hvatati, uzmu se u tu svrhu dvie
velike tikve, koje se privežu na krajevih užeta (konopca), u duljini od više
hvatib, dočim se u sredini konopca pričvrsti jiit sa udicama. Tikve se razstave
tako, da bude spajajući ih konopac napet, te se pušćaju onda mirno plivati
vođom, vukuć udicu s mekom za sobom. Obično se na koju udicu živa ribica
natakne, koja onda drugim grabežljivim ribam za meku služi. Naidje li na
nju som ili štuka rado se uhvate. Prema tomu pako da li tikvanje mirno pli




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 32     <-- 32 -->        PDF

_ 32 — .


vaju, ili pako časomice tonu. znamo, da li se ulovila već riba, a ribari onda
u čamcih pohvataju tikvanje i ribu.
13.-


Kibolov sa bučkalom. Ovaj način ribolova nalazimo po riekah Dunavu,
Savi, Dravi i Tisi, te je nauiienjen naročito morunom. U tu svrhu zasjednu
u dva čamca, u svaki po jedan ribar, te ploveć razstavljeni 20—30
hvati jedan od drugoga, drže svaki njih kraj spajajućeg ih konopca, na kojemu
je u sredini drugi konop s udicama. Ribari ploveć mirno u rečenom
razmaku, svaki njih imade u ruci debelu šuplju kost t. z. bučkalo (ovo može
u ostalom biti takodjer iz drva), te uz tihano veslanje udaraju tim bučkalom
od vremena do vremena po vodi, prouzročujuć tako šum ~ buč — buč, koji
se na daleko čuje, čim se i opet riba navabi, te lasno onda na udicu uhvati.
Kako jur rečeno tim načinom love ponajpače morune.


Lov pod ledom. Ob zimu, kad se rieke i jezera smrznu, običaje se
riba medju ostahm, na sliedeći način loviti: Led se na više mjesta probije u
manje većih škulja, prema veHčini mreže, kojom kanimo loviti. Te se onda
lovi mrežom kao obično. Riba težeć na odušak otvoru — bude bud u mrežu, bud
u meridov (to je mali vlak), bez velike muke pohvatana.


15.
Lov trovom ili dinamitom. Kad se htjelo trovom riba loviti, uze
se medju ostalim, balukata (Stjhnin), koji se fino stukao, te onda izpremješao
sa izsječenom gljistom i žganci i t. d., od te vrsti tiesta pravile se onda kuglje,
koje se bacahu u virove, gdje se riba rado nalazi, prožderav riba tu meku,
otrova se, te pliva nad vodom, gdje ju onda lasno pohvatati.
Noviji harač je dinamit, koji, pošto se u vodi razprska, poubija sve ribe
naokolo, pošto taj način ribolova uništuje ribu, to su oblasti to sredstvo ribolova
zabranile.


* *


Spomenuvši tako na kratko, sve poznate u nas običajne načine ribolova
po kopnih vođa, nabrojiti ćemo konačno još i cieline radi, sve one vrsti riba,
koje se po naših voda nalaze, te za hranu love, jesu to: moruna (der Hausen),
migulja (das Neunaug), kečiga (der g. Stierl), jegulja (der g. Aal), manić (die
Aalrtitte), grgeš ili ostriš (der Tlussbarscb), kočić (der Zingel), smudj (der
Schill), šrač (der Kaulbarsch), poluglavac ili balavac (der Keulkopf), oštrić ili
okuni (der g. Stichling), som ili krap (der Wels), pastrva (die Forelle), lipan
(die Aesche), štuka (der g. Hecht), šaran (der g. Karpfen), hanj (der Spiegelkarpfen),
mren (die Barbe), glavoš (der Grilndling), linjak crni i žuti (die
Goldschleiche), karaš veliki (die grosse Kareusehe) karaš mali, deverika (der
Horwachsen), kesega beloperka (der "V^eisfisch), kesega crnoperka (der rothaugige
Weissfisch), sabljak (der Schneiderfisch), bezribica (der Butterweissfisch),




ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 33 —


bucov (đer Dobel), krupatka (der P15tze), šljivar (die Naše), ježevka (die Erlitze),,
bezibaba ili brkica (der Grundel), klen (das Gelbauge), pior (Steinbacher),
čep (Steingrundel), špicer ili košalj, čikov (Schlambeisser) i grgeš hrapavi (der
Strober).


Kako \z svega navedenog bezđvojbeno slieđi, to je i u nas Hrvata ribolov
dobro poznati posao, a samo ribarstvo be^vojbeno vrlo važna narodno-gospodarstvena
grana, koja bi svakako veću pomnju i njegu zaslužila, nego li joj
do sada u istinu posvećena od strane mjerodavaili krugova.


Svratiti pokornost, na tu žalibože u nas još vrlo nizko stojeću granu
gospodarstva, te pridonieti prilog k spoznavanju ribarskih odnošaja u Hrvatah,
bijaše svrha tih redaka, jesmo li pri tom pogodili pravi cilj, pokazati će budućnost.


U Zagrebu, mjeseca prosinca 1885. F. X. K,


Tvornica tanina u Županji.


u posliednjem broju o. I. spomenusmo na kratko, način dobivanja tanina
iz hrastovih odpadaka, običajan u tvornici g. Luke u Nancy-u — nadovezujuć
na rečeno, donašamo u sliedećem izvadku prevod članka: „die Gewinnung
von Eichenholzextract in Slavonien" objelodanjen u br. 148. g. 1885. u „Oesterreichische
Forstzeitung".


Kada se već kod onih šuma, koje imadu manje više povoljni trgovački
položaj — rentabilitet, u prisbodobi sa inakim ukamaćivanjem glavnica, mora
označiti vrlo umjerenim, to će biti taj slučaj jošte više tamo, gdje bud s kojih
razloga — postojeći loši prometni i trgovački odnošaji, unovčivost slabijih razvrstbina
drva samo težko i vrlo neznatnom dobiti, omogućuju, u koliko možda
u obće te razvrstbine nebi neunovčive bile. Naravni je dakle pojav, nastojanje
oko uvadjanja novih načina unovčivosti šumskih proizvoda, kojimi bi se omogućilo,
iz do sada takovih malo vriednih — a moguće i bezvriednih šumskih
surovina, dobivanje proizvoda — potrebnih za bud koju obrt, kojih vriednost, ne
samo da jest u stanju nositi poduzetne troškove, no možebiti i koji primjereni novi
prihod osjeguratL Obrt koja se pri tom poglavito uzimaše u račun, jest strojbarstvo.
S jedne strane znamo, da proizvodnja treslove hrastove kore, u mnogih
stranah medju najubarnije grane šumarstva spada; a s druge strane i opet
došlo se je pokusi u strojbarstvu tako daleko^ daje već omogućeno za strojenje
upotrebljivati i onu treslovinu, koju nalazimo i u samoj hrastovim.


Naum, proizvodnje ekstrakta iz raznolikih treslom obilujućih šumskih
proizvoda, poput kora^ plodova i manje vriednih razvrstbina drva (hrasta,
kestena i jasena) — u strojbarske svrhe — nije nipošto novotarija, dapače poduzeća
te vrsti preuzeše za posliednjih decenija — neočekivano mah. Naročito to pako
vriedi za Francezku, gdje se, ponajprije udomila proizvodnja, u trgovačke svrhe


3