DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1886 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 25 —


I kod nas se u Hrvatskoj — već od dulje vremena upotrebljuju t. z.
šumske (odnosno uzkotračnice) željeznice, u svihe i^^voza raznolikih šumskih
proizvoda — spomenuti ćemo primjerice ovdje samo one u Lepavini, Bešlincu,
Županju, Osredku i t. d. nu t. z. prenosni h šumskih željeznicah (Transportable
Waldeisenbahnen) gore navedenih sustava, u nas do danas još neznamo


— pa ipak bi se baš to prometilo — u mnogih slučajevih bezdvojbeno i kod
nas uspješno uporabiti dalo. Znajući potežkoće, kojimi je kod nas u obće izvoz
šumskih proizvoda, kao i gradnja inakih šumskih prometilah kao na pr. šumskih
puteva — skopčan, htjedosmo ovime prije svega svratiti pozornost odnosnih
interesenta na to najnovije šumsko prometilo, pa s toga i nazočni članak ovdje
u prevedu odtisnusmo. F. X. K.
U Zagrebu, koncem god. 1885.


Naše ribarstvo.


I.
Docim smo još g. 1884. u ovome listu´^ objelodanili „Nacrt osnove zakona
0 podignuću ribarstva u kopnih vodah u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji", saobćismo
podjedno prošle godine na strani 256. i sliedećih o. 1. „Nacrt osnove
novog zakona o ribolovu" kakov bi nedavno po austrijskoj vladi u život priveden.
Držeći nadalje, da nam netreba ovdje tek napose izticati važnost ribolova i
ribogojstva po svakoga šumara, te srodnost te nauke s naukom o lovu u obće,
a po tom donjekle i sa samom naukom o šumarstvu, kušat ćemo iztaknuti u
sliedećem koju obćenitu o stanju i razvoju ribarstvu u Hrvatskoj.


Ribarstvo lučimo u Hrvatskoj u obće, prije svega u ribarstvo morsko i
ribarstvo riečno.


Morsko ribarstvo naše već je od starine više samostalnim obrtom, te
znamenitim vrielom zaslužbe za Primorce, a žiteljstvu tamošnjem glavnu hranu
daje. Kako se ono medjutim nas šumara slabo tiče, to ćemo i o takovom samo
u kratko ovdje spomenuti, da naše Primorje od ulovljene ribe, koje se i slane,
kao lokarde, sardelje i tunine svake godine u inozemstvo šalju, godimice do 500.000
for. utrži. Liepa to doista svota, koja bi u boljih obstojnostih po ribarstvo nedvojbeno
još i znatnija biti mogla.**


Što se pako napose riečnoga ribarstva u Hrvatskoj tiče, to se takovo od
starine stranom smatraše regalnim pravom a stranom i opet bijaše svakomu
slobodno.


* Vidi: ,jgumarski list" god. 1884. svezak V.
** Ovdje upućujemo čitaoca na velezatiimivu razpravicu g. V. Novaka^ „Ribolov
u hrvatskom Primorju" u Nar. Nov. br. 126, od god. 1884.