DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 478 — no podjedno i najstarijega instituta šumarskoga prije spomenutog ustroja. Malena država Hessenska* imađe na Giessenskom sveučilištu već od g. 1788. stolicu za šumarstvo,** od g. 1824. pako sa sveučilištem u savezu stojeći šumarski institut na kojemu je do sada oko 900 slušatelja šumara svršilo svoje strukovne nauke, a medju kojima nalazimo velik broj prvaka šumarstva u Njemačkoj i Austriji kao što su to na pr. Franjo Baur sada profesor u Monakovu, Gustav Draudt, šumarski nadsavjetnik u Darmstadtu, Eduard Heyer bivši profesor šumarstva, Gustav Heyer bivši prof. šumarstva u Monakovu, Makso Kunce profesor na šumarskoj akademiji u Tharandu, Julio Lehr profesor na šumarskom institutu u Karlsruhi, Otomar Leo profesor u Proskavi, Vilim Vonhausen prof. šumarstva u Karlsruhi, Tuisko Lorey profesor šumarstva sveučilišta u Tiibingenu, Arthur Seckendorf profesor šumarstva na visokoj školi u Beču i Gustav Vagener šumarnik u Kaštelu uz mnoge ine po šumarstvo u Njemačkoj, a šumarsku znanost u obće veleznamen i te muževe. Na zavodu tom učiteljevahu nadalje najglasovitiji šumari poput. Hundeshagena, Gustava Heyera, Alexandra Hes.-5a, Klauprehta, Klipšteina, Zimmera, Eduarda Heyera, Lorey-a, StiJtzera i Schwapalia. što nam sve bezdvojbeno ponajbolje dokazuje veliku znamenitost i važnost ovoga učilišta, kao i to. da se tamošnji sustav obuke, može doista smatrati i prokušanim, kao i odgovarajućim t. j. baš protivno onomu što kako gori navedosmo, g. Vihodjl toli odrešito ali i toli neosnovano uztvrdio. Držimo bo, da se institut, koji je uzgojio muževe i učenjake poput gori spomenutih, te koji si je stekao tolike zasluge po šumarstvo kao što ie to šumarski institut Giessenski, samo po onome može označiti „nevriednim nasliedovanja" koji ili neće ili pako u istinu nepoznaje stanja razvoja šumarske obuke i šumarske znanosti u obće. Toliko smatrasmo nuždnim mimogredce ovdje iztaknuti prije, nego li što predjemo na razglabanje same si stavljene zadaće. Šumarski institut sačinjava sastavni dio sveučilišta, te je kao takov takodjer i u sveučilištnoj sgradi smješten, gdje u zapadnom krilu 7 prekrasnih prostorija zaprema, naime: jednu predavaonicu, dvie sobe za radnje docenta i asistenta, dvie dvorane za sbirke, dvie sobe za studije, a osim toga još dva odjela pod krovom, služeća za stanovite pokušaje i spremanje povećih predmeta. Čitava sveučilištna sgrada novo je sagradjena g. 1879., te su u njoj smještene * Velika vojvodina Hessenska zaprema sveukupno 76´89 četvornih miriametara, od koje površine i opet šume Sl-^^j^ zauzimlju. Žiteljstvo imade oko 900.000 duša. Prispodobimo li te odnošaje s našimi, to vidimo, da vojvodina Hessenska jedva jednu šestinu površine, sa jedva polovinom žiteljstva Hrvatske i Slavonije imađe. ** Vidi izvrstno djelce: „Der forstwissenschaftliche Unterricht an der Universitat Giessen" od Dr. B. Hessa. |