DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 499 — Bilo bi pako svakako uputno, kad bi solidni trgovački krugovi putem trgovačkih komora, u tom predmetu učinili potrebno, za da se tako bar po mogućnosti za buduće protiva postupku gori rečene vrsti ograde. Tim zaključujemo sa sada ta razmatranja, držeć da nam je pošlo za rukom, i onim koji to možda do sada poricahu, dokazati, veliku važnost i znamenitost poznavanja, šumarsko-trgovačkih podataka i odnošaja, po svakoga naobraženoga šumara, a time svrsi shodno označiti i onaj u istinu tjesni odnošaj, koji osobito u nas, medju šumari kao producenti i šumskimi trgovci kao konsumenti, u pogledu interesa obijuh postoji, a i postojati mora. ISaziličite -viesti. Slava dvadesetpetgođišnjiee kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križeveih. Kako to jur poznato, slavio je križevački gospodarsko-šumarski zavod, dno 18. studena t. g. i sliedec´e dane, đvadesetpetgodišnjicu svoga obstanka. Svečanost obavljena je strogo po objelodanjenom programu uz svestrano sudjelovanje pučanstva grada Križevca i okolice. Osim domaćih odličnika: presvietlog g. biskupa Ilije Hranilovića, prečastnog g. kanonika Gjure Badovinca, g. baruna Ljudevita Ožegovio´a, g. Marcela pl. Kiepacha, velečastnog g. župnika Dragutina Perkida, gradonačelnika g. Ferde Bubanovića, bivšeg saborskog predsjednika g Josipa Vuščiča, te ostalih ličnostih činovničkog kao i gradjanskog stališa, sudjelovaše kod svečanosti tajnik kr. zemalj. vlade g. Josip Eugen Tomii5, presvietli gosp. grof Mii´oslav Kulmer, ravnatelj šumarstva g. Milan pl. Durst, g. barun Vladko Vranicany, izvjestitelj g. Dr. V. pl. Ker6šk6ny, tajnik zagreb. gosp. družtva, g. Fran Kuralt, tajnik trgovačke komore g. Milan Krešić, veletržac g. Josip Sriča, tajnik slavonskog gosp. družtva Gjuro pl. Iliji(5, kr. nadšumarnik g. Julio Anderka, urednik Šum. lista i kr. žup. nadšumar g. F. Kesterčanek, nadšumari imovnih obćina gg. Bogoslav Hajek, Mijo Zubundjija, Robt´rt Fišbach, Vinko Benak, Sandor Pere, te kojih 20 inih bivših slušatelja zavoda. Ravnateljstvu zavoda stiglo je za svečanosti sa raznih sličnih zavoda, gosp. i šum. družtva, kao raznih ličnostih silesija brzojavnih i pismenih pozdrava, od kojih nam naročito spomenuti one; rektora visoke škole za zemljotežtvo u Beču g. Gustava Hempela, češkog šumarskog družtva, galičkog šumarskog zavoda, škola lugarnica u Agsbachu i Gussvverku, šumarske škole u Weisswas8eru, rektorata zagrebačkog sveučilišta, kranjsko-primorskog i austrijskog državnog šumarskog družtva, družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu, presvietlog g. grofa Gjure Jellačida, narodnih zastupnika Dra. Franje Markovića i Tadije Smičiklasa, urednika „Gosp. Poučnika" Petra Biankinija, zastupstva I. banske imovne občine, vlastnika „Oesterr. Forst - Zeitunga" Huge Hitschmanna, presv. g. baruna Hochenbrucka, gospodarske škole u Kesthelu i t. d. Profesorski sbor zavoda, kao i svečanostni odbor, nastojao je iz svih sila, da zadovolji zadatku — a povoljno vrieme — omogući, da se obsežan program svečanosti mogao i doista u svih točka podpunoma provesti. Velika zasluga ide takodjer i slušatelje kao i gradjanstvo grada Križevca, koje nije štedilo ni troška ni muke, samo da dokaže privrženost, odnosno interes, prema zavodu. Pošto nam je obećano potanje izvješće čitave svečanosti — zaključujemo ovdje devizom, koju je velečastni g. župnik križevački Dragutin Ferkić, blagoslivljajuć prvu zavodsku zastavu (reflektirajuć na devizu godine 1242. u Križeveih blagoslovljene za |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 500 — stave prve hiv. obrtničke zadruge) preporučio đojđudim čuvarom i nosiocem te zastave, te Icoja deviza glasi: „Napređ radom, napređ poštenjem, napred u ljubavi prema domovini Hrvatskoj!" Molba. Gospodu drugove molimo, da nam u svrhe šiimarsko-statistične na dopisnici saobcfe čim prije mjestne tržne ciene gorivili drva (po vrsti drva i razredu vrstnoće) u sliedećih mjestih: Varaždinu, Krapini, Koprivnici, Virovitici, Osioku, Vukovaru, Zemunu, Mitrovici, Požegi, Pakracu, Novoj Gradiški, Brodu, Sisku, Otočcu, Petrinji, Senju, Ogulinu, Karlovcu, Rieci i Križevcih tečajem ove jeseni odnosno zime. Natječaji. Kr. pođžupanja zlatarska razpisala je u svrhu popunjenja izpražnjenoga mjesta kot. šumara zlatarskoga za šumski kotar zlatarski natječaj sa rokom do 4. prosinca. Gradsko poglavarstvo u Požegi razpisalo je do 30. studena natječaj za popunjenje izpražnjenoga mjesta gradskoga šumara sa 600 for plače i ´200 for. putnoga paušala. Šumarski državni izpiti u Zagrebu. Od 3. do 7. studena t. g. obdržavani su u Zagrebu t. z. višji državni izpiti za struku šumarsku pod predsjedničtvom velemožuog g. M. pl. Dursta kr. ravnatelja šumarstva, te povjerenikah gospode M. Vrbaniea i P. Cordašića kr. šumarskih nadzornika kod kr. zemaljske vlade. Prijavilo se ukupno 19 kandidata — od kojih međjutim dvojica nepristupiše izpitu. Od kandidata svršila su četvorica šumarske nauke na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču — ostali pako osim jednoga kr, šumarsko učilište u Križevcih. Za pismenu radnju bijahu zadana slicdeća pitanja : 1. Kako se iraade bukova šuma naravskim načinom pomladjivati — u kojoj se u vrieme sječe već mjestimice nalazi mladi naraštaj — ter koji se za buduće pomladjivanjc šume upotrebiti može ? Neka se navedu razne vrsti šumarskoga tla i njihove sastavino — s dodatkom koje vrsti naših glavnih drveća na istih najbolje uspjevaju´? 2. Što je glede dugotrajnosti drva pod raznimi okolnostmi do sada izkušano ? 3. Koje taksacionalne metode su do sada rabljene kod uređjenja šuma najviše, te koja je razlika u glavnom izmeđju pojedinih tih metoda V Od 17 izpitu se podvrgavših kandidata, bude njih 10 osposobljeno, ii sedmorica su reprobirani (a izmeđju ovih 2 po drugi put — a njih 6 svršilo je križevačku školu). Šumarski državni izpiti u Ljubljani obdržavani su od 2. do 6. studenoga ove godine. Povjerenstvo sastojaše iz p. n. gg. Vjenceslava Golla, c. k. zemalj. šum. nadzornika, V. Hladeka, šumarnika gospoštije Gotschee, te g. Obereignera, c. k. šum. u Schneebergu i g. M. Burberla, šum. povjerenika u Litaiu, kao zamjenika. Izpitu se podvrglo ukupno 5 kandidata, a od ovih 2 bivša slušatelja visoke škole u Beču. Od kandidata budu 3 osposobljena, a 2 su reprobirani. Za pismenu radnju bijahu zadana sliedeća pitanja: 1. Imade se povući paralela medju borom i jelom, obzirom na anatomički sastav, vanjske pogibelji, koje im priete, polag dobe starosti, gledom na njihove zaVitjeve na stojbinsku vrstnoću, unovčivost i gospodarski uzgoj u obće ? 2. Imade se sagraditi točilo (Triftanlage) u sredogorju, uz kritiku raznih načina gradnje, te sastav proračuna. 3. Imade se opisati postupak, kojim se dobivaju razne veličine, dolazeće u obličku za kameralnu taksaciju, a podjedno opravdati valjanost njihova. Hrvatski šumarski koledar za g. 1886. Velemožni g. kr. šumarski nadzornik Mijo Vrbanić, izdat će i ove godine svoj jur medju našimi šumari omiljeli „Hrvatski šumarski koledar" u VIII. tečaju, te ac takov, kako nam g. izdavatelj javlja, jur dotiskuje, tako da će se ove godine svakako još za vremena razašiljati moći. Odnosne naručbe prima izdavatelj sam. Stanoviti broj primjeraka priredjen je po običaju za službovnik za vanjsku porabu. Ciene kao obično, kako prema vezu 1 f. 25 nč. odnosno 1 f. 70 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 501 — Enciklopedija gospodarstva. Troškom i nakladom kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove, izašla je netom: „Pođuka u ratarstvu i gospodarstvu za praktičn u porabu" . Knjiga ta obsiže u velikoj osmini na satiniranom papiru 50 tiskanih tabaka, a ukrašena je sa 470 uz tekst tiskanih likova i 1 tablom za svilogojstvo. Ovo djelo sastavljeno i uredjeno po prvih gospodarskih vieštacih u zemlji, oslanja se doduše na najbolja i najglasovitija djela gospodarske znanosti, što ih poznaju strane takodjer književnosti; nu svaka je gospodarska grana priudešena i popunjena prema našim ođnosajem. Knjiga se dobiva u svih zagrebićkih knjižara te stoji : tvrdo vezana 2 for. U platnu 2 fr, 30 n6., a sa zlatnim naslovom 2 fr, 50 nč. Četiri hiljade godina stara hrastovina. Čitamo u „Oesterr. Forst-Zeitung" : Na medjunarodnoj izložbi u Anwersi, pobudio je osobitu pozornost, ogromni, skoro fosilni hrastov trupac, koga u južnoj Franoezkoj izvadiSe iz korita njeke rieke. Deblo, kojega je drvo ležanjem u zemlji zadobilo tvrdoću i boju željeza, dugo je 31 metar, a promjer mu iznaša na dolnjem ki-aju 3-5 m. težina pako okruglo 55.000 kg. Po godovih mu prosudiše starost na 4000 godina, a po drugih znacih zakljuSiše, da je to drvo oko 2000 godina u koritu rieke zakopano ležalo. Znak vremena. Poglavarstvo obdine Odra, obratilo se na kr. podžupaniju zagrebačku molbom, za da bi se takova obratila predstavkom na visoku kr. zemalj. vladu radi izdanja zakona za uredjenje ođaošaja urbarnih šumsko-imovnih obdina. Promet s dužicami. Tečajem mjeseca rujna dovezeno bi u Trst ukupno 207 956 komada francezkih dužica, i to za trgovačku kudu : J. B. M. Gairard 1,253.552 komada Christian Gafiinel 410.666 „ Camillo M. Tiirk .... . 343.957 G. M. De Amicis 42.061 Th. Schadelock 15.200 „ Grunwald et Comp 11.000 „ Giov. Tayan 3.125 „ Ukupno 7 ^ 2,079.561 komada Istodobno se izvezlo preko Trsta 1,058.172 komada, od kojih u Francezku 574.135 komada. Preko Rieke se pako izvezlo u rujnu 4,857.819 komada, od kojih i opet za Francezku 473.219 komada. Češko šumarsko-školsko đružtvo, obđržavaše ove godine pod pređsjednič tvom Njegove preuzvišenosti gosp. grofa Ernsta Waldsteina, svoju dvadasetičetvrtu glavnu skupštinu. Drnžtvena glavnica iznaša glasom izvještaja 187.033 for. 55 novč. iliti za 1147.47 for. više no pi´ošle godine; glavnica mirovinske zaklade za profesore šumarskoga zavoda iznaša 47.595 for. 12 novč., te se povedala od lani za 6284,39 fr. Na zavod primljeno jest početkom idude školske godine od 72 molitelja njih 42. — Zavodske sbirke znatno su umuožane. Šumske prodaje. (X.) Prigodom na dne 26. listopada t. g. kod šumskog ureda brodske imovne obćine u Vinkovcih obdržavane dražbene prodaje polučen je sliededi uspjeh : Sumu „Kusare", koja bje procienjena na 23.446 for., sa 613 hrastova i 10 briesta, dostao je E. Poor za 46.999 for. Šumu „Iztočue Kusare" sa 2882 hrasta, 10 jasena i 9 briesta, procienjenih na 185.523 for., dostao je Wil. Wer han za 227.712 for. Šumu „Mašanj" sa 686 hrasta, 2 jasena, 31 briestom i 31 grabom, prooienjenu na 17.023 for., dostao je E. Poor za 28.999 for. Prigodom na dne 17. listopada t. g. kod vlastelinstva Dolnjomiholjačkog obdržavane dražbene prodaje od 1442 komada hrastovih stabala u XVI, dielu šume „Karaš" postignut bi sliededi uspjeh: Ponuda stiglo je ukupno 4, i to : Ponuda W. Hiller |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 502 — iz Vukovara na 58,855 for.; ponuda „Societe đ´ Importation de Chene" i/. Barća na 61.381 for.; ponuda Seđlakovića i sina iz Osieka na 63,500 for. i ponud a d ostalca ^Union banke u Beču" sa 86.250 for. Prigodom na dne 3. studenoga t. g. u Velikoj Gorici obđržavane dražbene prodaje od 500 komada hrastovih stabala iz šume urb, imovne obćine „Pod otočje", proeienjenih na 6173 for. 72 nč., stigle su samo đvie ponude, i to ponuda Šepovića iz Siska na 6500 for., te ponuda dostalca J. Auscha iz Zagreba ponudom od 8250 for. Na dne 23. studenoga t. g. obdržavana bi kod gospodarstvenog ureda II. banske imovne obćine u Petrinji dražbena prodaja od ukupno 2969 hrastovih stabala u procjenbenoj vriednosti od 18.499 for. 90 nč. iz sliedećih šuma, i to: „Krnđij a III. i IV." sa 44 hrasta, procienjena na 1549 for. 47 nč.; „Krndija " okružje VIII. sa 56 hrasta, proeienjenih na 1126 for. 63 nč.; „Žabarski bok" okr. IV. sa 65 hrasta, proeienjenih na 1647 for. 58 nč. ; „Dvojani " okr. VII. sa 7 7 hrasta, proeienjenih na 1382 for. 86 nč. ; „Čadjavski bok" okr. IX. sa 281 hrastom, proeienjenih na 5295 for, 44 nč.; „Evin luđjak" okr. XIV. sa 157 hrastova, proeienjenih na 614 for. 72 nč. i „Karlica" okr. V. sa 1924 hrasta, proeienjenih na 44159 for. 80 nč. Gospoštija „Paukovec " (M. Leitgebel) prodala je dne 30. listopada t. g. iz vlastelinskih šuma 800 hrastovih stabala za 2400 for. Gospoštija „Virovitička " (knez Schaumburg-Lippe) prodala je i opet ove godine 64.500 hrastovih stabala iz vlastelinskih šuma. Dostalae bi trgovac Valentin iz BarCa. Vlastelinstvo „Obrež" (V. pl. Špišič) u zagr. podžup. prodalo je trgovcu V. Marencu 400 hrastova iz vlastelinske šume za 1300 for. Prigodom na dne 14. stud. kod poglavarstva građa Petrinje obđržavane dražbene prodaje 2593 hrastova, proeienjenih na 43.014 for. 32 n., polučen bi slieđeči uspjeh: I. Ustmene ponude staviše gg. L. Blažić na 43.100 for, Tomaj i Benedikt na 46.000 for., Hartman na 47.500 for., Šepović na 48.000 for., Rosenberg na 48.700 for., Maravid na 49 000 for., Gumersbach na 49.100 for., Burgstaller na 50.550 for., Trontl na 51 000 for. II, Pismen e ponude : Zagrebačka eskomptna banka na 48.300 for., Trontl i Šneler na 45.150 for., Tomaj i Benedikt na 44.777 for., L. Blažič na 45.100 f, Fabac na 43.520 for. i Rechuitze r na 54,509 for., koji bi poslieđnji po tom imao biti dostalcem, nu kako nam prijatelj piše, tomu nebje tako, jer je kod nastavljene sjednice magistratskog vieda jedan od prisutnih trgovaca najedanput došao sa naknadnom ponudom, nađmašujućom ponudu g. Rehnitzera za 1000 for, — koju ponudu poglavarstvo u toliko uvaži, da je zaključilo za dne 27. stud. u zkličnu eienu od 55,500 for. ponovnu dražbu razpisati. — N a dn e 3, prosinc a o. g. obdržavati će se kod kr. podžupanije u Križu, pismena dražbena prodaja od 257 hrastova iz šume „Gornji Jelinščak" spadajući urb. imovnoj obćini „Grabovpotok — dolnja Vlahinička" procienjeni na 6.665 for, uz uzkličnu cienu od 7000 for. Na dne 9. prosi ne t. g. obdržavati če se kod šumsko-gospodarstvenog ureda imovne obćine križevačke pismena dražbena prodaja od ukupno 661 hrastovoga stabla, sa 156,091 m´´ cjepkog i 82´98 inog gradjevnog drva, proeienjenih na 13.615 for. 47 nvč. a nalazećih se u imovinskih šuma „Križki lug" (50 4 stabla), „Trupiski gaj" (129 hrastova). Vlastelinstvo „Mirnovec" (F. Reizer) kraj Samobora imade do 1000 komada kestenovih stupova za brzojave na prodaju iz vlastelinske šume „Minoveekl gaj". Vlastelinstvo „Borongaj" (presv. g. biskup GaSparić) prodalo je trgovcu g. Auschu 300 hrastova za 3000 for. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 503 — Na dne 15. prosinca, obđržavat ie se kod šumsko-gospodai´skog ureda Otočke imovne obdine n Otočcu, dražbena prodaja sliedećih šumskih proizvoda: Sjeeivo C i e n a drvo Vrst Broj poje-1 , Šumsk i sre z Šumski predjel tvorivo !-. ,. ukupno dince 1 ´^ drva stabala o 1 bC >co kub. mot. n s,s for. nč for. nč. ..a ^ Eompoljski vrh Crno jezero Kuterevska kosa Poljjčki vrh Lisae Tro vrh hrast jela bukva 313 819 140 590 1828 344 — — 5 3 2 70 20 80 3363 5833 963 _ | 60 20 >a bukva 58 152 2 80 425 60 o o Brušljan Brušljan bukva bukva — 35 — 82 873 — — 2 60 80 523 229 80 60 Jelova i Apaštin llijina greda jela 313 835 — 3 80 2672 m a O M Biele i orno grede Bakovac Begovača i erni vrh Kaleiea vrh Lisina Jasenova kosa Bakovac Crni vrh Medvedjak Brujioa vrh bukva jela bukva jela jela bukva jela bukva jela 1´24 570 120 124 1060 54 182 15 73 296 1352 278 325 2605 169 493 34 232 3 — — — — 2 2 2 2 2 2 2 2 2 20 60 20 60 90 50 90 50 90 661 3516 611 845 7554 397 1429 85 672 20 20 60 50 50 70 80 ei J d > C ´ : Markovie rudine Duman Godaea Komarniea Smrčevac korad Vrhoviee Duliba Uuman đo biljevine Drvenjak VrbiSke drage Staparuša Golosmrko jela jela bukva bor bukva bukva jela 1627 53 40 353 82 35 136 2785 106 61 456 233 100 331 — — — — 2 3 2 5 2 2 2 90 20 50 70 20 50 90 8076 339 152 2599 512 250 969 50 20 50 20 60 90 _ — Bačinovae Brezova kosa i Crni vrh bukva 89 178 2 20 391 60 Rieka Rieka bukva 65 129 — 2 60 322 50 ni Plitvice Bieka kosa bukva 18 35 — 2 20 77 M ><:^ C3 O) ^ o .id Klokoeevica Grabovorame Sakriveiika Usmacev vrh Nehljuška gora Bubinko Maričiea vrh Mrsi nj Matijevića vrli Trio Medvedjak Tisov vrh Sakrivenka vrževlt , usmacev vrh Mali srnešćak Mala i velika greda Maričiea vrh, Raso > a Trovrh Mrsi nj Kosa Crni vrh bukva bukva jela buliva jela bukva jela bukva bukva bukva jela bukva bukva 123 271 878 253 1432 195 464 185 112 111 247 122 147 bukva 1 98 246 678 2635 507 5012 391 1393 370 168 166 741 244 293 197 — — — . — — — — — — — 1 1 2 1 2 1 2 1 1 1 2 1 1 1 90 90 30 90 30 90 30 90 90 90 30 90 90 90 477 1288 6060 963 11527 742 3203 703 319 315 1704 463 556 374 40 20 50 30 601 90 90 60 20 i 40 30 60 70 30 Ukupn 0 . . |lll2() 27065 873[ — — 72I44 60 Ostale viesti ob poznatih obavljenih dražba i prodaja, kaouspjesih takovih u posljednje doba obdržavanih poslova—žalibože uzprkos ponovnih molba u ovom listu joS sveudilj neprimismo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 504 — Knjižtvo. Primismo njeki dan knjigu „Die F ois t ei n r i eh t u n g" od Dr. P. Judeicha. Četvrto, popravljeno i popunjeno izdanje. Sama činjenica po sebi, da je djelo to eto ved četvrto izdanje doživilo — najboljom jest preporukom istomu. Osobitu vriednost te prednost pred inimi sličnimi djeli pako imađe to djelo, što se u njemu dosta obširno razpravljaju temeljna načela t. z. nauke o čistom pri hodu. Knjiga je to strogo znanstvene naravi, ali pri tom ipak još i osobite praktične vrieđnosti već i s toga, što je Judeich priznani autoritet baš na tom polju šumoznanstva. Kjiga obsiže 33 arka u velikoj osmini, a ciena joj 5 for. — Budi ista ovime naj toplije preporučena svim našim šumarom. Jedna o krčenju šuma. Poznato jest, da § "2. šumskog zakona odredjuje, da se nikoje šumište bez nadležne dozvole nesmije u inu vrst težatbe pretvoriti. Odluka o tom pripada političkim oblastim. U nas medjutim kan da se slabo haje za tu zakonsku ustanovu, a poznato je, da se godimice na hiljade i hiljade ralili, naročito seljačkog šumskog posjeda bez svakog dalnjeg pitanja izkrčuje, te u oranice, vinograde i m. d. vrsti težatnih zemlja pretvara. Dobro još, gdje se to čini bez znatnijih i štetnih poslje dica po narod i zemlju, ali zlo i naopako, gdje se tim načinom šume bezrazložno tamane na račun tobožnje kultivacije, za da se onda za koju godinu na njihovom mjestu stvaraju bujice, goliet i krš. Nije nam ovaj puta obširnije velevažnu tu stranu našeg šumarskog zakonarstva i uprave i-azglabati, već ćemo u sliedećem na kratko spomenuti samo ona najvažnija pi tanja — na koja bi politički vještaci — odnosno oblasti, kod izdavanja takovih do zvolah krčenja, prije svega paziti morali, a to jesu sliedeća pitanja: 1. Kakov je položaj, tlo, okoliš i obrast odnosne šumske čestice, te koja joj je površina? Sačinjava li možebiti samo osamljena pomanju sastojinu, ležeću medju zem- Ijišti inake težatbe? i t. d. 2. Da li bi usljed izkrčenja odnosno posječenja tog sumišta možda mogla nastati kakova pogibelj po susjedno koje šumište? (§ 5. z. š.) 3. Jesu li susjedi sa eventualnom sječom, odnosno krčenjem sporazumni? 4. Imadu li druge koje osobe na to šumište možda koje privatno-pravne zahtjeve i koje? 5. Da li je to šumište možda prikladnije za oranice ili livade ili pako za šumski uzgoj ? 6. Neće li se možda usljed izkrčenja te šume, koja oveća šuma načeti, te možebitnimi zasjeci u svojih granica gorje arondirati? 7. Leži li čestica možda u području kojeg izvirišta? 8. Leži li možda u obćem interesu, da upitno zemljište ostane obrašteno šumom ? Samo se sobom pako razumjeva, da u pojedinih slučajevih još i di´uga pitanja nastati mogu, a svakako će biti u interesu stvari u svakom pojedinom slučaju, odnosnim razpravnim spisom priklopiti takodjer i nacrt upitnog šumišta. Toliko o rečenom predmetu na kratko ovdje, onim pako, koji bi se za stvar još potanje zanimali, preporučujemo zanimivu razpravu o tom predmetu, što no ju u XI. svezku o. g. od „Centralblatt f. d. g. Forstvvesen" na strani 495 i sliedećih, u članku „Zur Frage der Entwaldungen" napisao šumarski nadsavjetnik Franjo Wonđrak. Dobivanje tanina iz hrastovih ođpadaka. Poznato je, da je u Županji u Slavoniji prije njekoliko godina sagradjena po njekoj englezkoj tvi´dki, ogromna tvornica za proizvadjanje tanina iz ođpadaka, ostajućih svake godine po obližnjih hrasticih. Tvornica ta sada već radi u velike, što nam ponajbolje dokazuje činjenica, što tvornica ta danas već samo poprečno godimice do 1 milijun bukovih dužica potrebuje u svrhu sgotavljanja potrebnih lagvića za transport izradjenog tanina. Sam postupak kod proizvadjanja tanina u toj tvornici drži se tajnom. Znajući ipak. da će zanimati, mi ćemo u sliedećem opisati postupak dobivanja tanina iz hrastovine i kestenovine, kakov je običajan u francezkoj tvornici g. Luka u Nanoyu. — |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 505 — Postupak pri tora jest slieđedi: Za da se po mogudnosti jeftina surovina dobije, uporabljuju se samo talsova stabla, Iioja niesu prililadna za iuaku izradbu n. pr. za lies, gradju itd., dakle od starih hrastova samo grane i svrži, koje ua gornjem kraju manji promjer od O´l iniadu, a naročito pako i u tu svrhu cene korienje hrastovih stabala. Prije bilo je običajno to drvlje guliti od kore, danas se to medjutim više nečini, dapače tanin, dobiven iz neoguljene hrastovine, još je bolji. Priredjeno drvo dolazi na kolicah, sličnim onim, što se u pilanah za privoz panjeva tiporabljuju, do parom tjeranih strojeva, gdje se drvo u circa 2 m. m. debele luči razkomada. U uzporedo stojeće kace, u koje se u svaku po 2800 kg. tog triešca pažljivo naslaže, dovadja se kipuda voda kroz cievi sličnim načinom, kako to u parnih praonicah rublja biva, koja voda iz triešča tanin kao i sve ostale u vodi topive tvari izvadi. Ovaj sok se onda tako dugo kroz druge, jur sa manje više izluženim triešdem napunjene kace vodi, dok ne zadobije maximum gustoće, u kojemu stadiju uronjeni Baumeov oreometar 2´5 stupnja pokazuje. Kad je tekudina jednom tu gustoću postigla, tad se po malo na 30 do 35 stupnja ohladi u posebnih kaca. Zatim joj se dodaje nješto krvi i 300 gr. sumporne kiseline, za da se prva, nakon što se tekućina i opet ugrije na 60 do 65 stupnjeva coagulira i staloži, dočim pri tom takodjer i ostale u tekućini plivajude čestice krutih tvari, kao što gumi, biljevni liep itd. sobom potegne. Za čišćenja na 2 stupnja B. spadši sok se sada u posebnih strojevih , sličnim onim u sladoi´anah, koji se u slične svrhe upotrebljuju, kuhanjem pri nizkoj temperaturi, uz pripomoć djelomice od zraka prostog prostora jače koncentrira, dok extrakt nepokazuje gustoću od 20 do 25 stupnja. U ovom je stanju već sposoban služiti kožarom za progresivno jačanje triesla. Ovaj extrakt, koji omogućuje znatno ujednostručenje do sada običajne manipulacije strojenja, te tako i pospješuje čitavi dosadanji dosadni i dugotrajni postupak strojenja, prodaje se obično za 45 franaka po 100 kilogr., što je svakako znamenita dobit, uzmemo li u obzir malovrieđnost uporabljene surovine. — Toliko o dobivanju tanina u francezkoj tvornici g. Luea. Konačno želimo, da nam koji od drugova, službujućih u Slavoniji, do sgode koju obširniju i o našoj tvornici u Županjisaobći. Uzgoj palioa. Na strani 415. i sliedećih ovoga lista spomenusmo članak g. M. Radoševida: „Tvorenje palica." Kao nadopunjak tamo spomenutom dajemo u sliededem izvadak članka, što no ga je g. J. Križek u br. 45. lista „Oesterreichische Forst- Zeitung" pod naslovom: „Eine beachtenswerthe Niitzung" objelodanio. Uz ina industrijalna poduzeća ustrojena bi u okolici Brogyana u Magjarskoj ta kodjer i tvornica štapova u Zay - Ugr6cy-u. Tvornica ta izradjuje ponajviše palice od Ijeske i svibovine. Nedavno me upozoriše na jake kuke (držala) ljeskovih izboja. Pošto naravnim! kukami proviđjeni štapovi daleko vedu cienu imadu od onih sa umjetno prićvršdenimi držali i bez kuka, te pošto se osobito prve vrsti traže — to si preduzeh stvar potanje izpitati, poduzimajud pokušaje ne Ijeskora, ved cienijom svibovinom (Cornus raas), koji mi podpuno uspješe. Izkustvo uči, da ako se grane rečenih vrsti grmaka nasjeku, tako, da se zasje čene grane u horizontalni položaj smjestiti mogu, da iz te grane onda vertikalni izboji potjeraju. Uporabljujući tu činjenicu, valja zimi ili u proljede sa grmaka odrezati sve izboje, do dva ili tri, tro- do oetirgodišnja izboja; te ostavljene grane iliti stabljike zasjeku se do na pol, zatim se oprezno zavinu, bez da se prelome, te se tad u hoi-i zontalnom smjeru zabijenom u zeinlju kukom pričvrste. U proljedo potjerati de više pupa na toj horizontalnoj stabljiki, čineć tako — pošto iz horizontalne grane rastu — štapove naravnimi kukami. Želimo li raeionaln^e postupati, to valja sve nepotrebne i krivudaste izboje, još dok su zeleni, odstraniti, a nadalje paziti, da se mladi izboji naročito od griza marve S4 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 506 — očuvaju, eventualno na izbojih se razvijajuće grane valja u svrhu uzgoja ravnog i jakog materijala do 1 m. visine pozorno odstraniti. U trećoj, a često vee i u drugoj godini biti će mnogi izboja jur dorasli, te za tvorenje palica sposobni; slabiji se izboji medjutim imadu još godinu dana ostaviti, dok dovoljno ojaćaju. Takovim se načinom može i do deset kukastih štapova na jednoj grani uzgojiti. Kad smo palice odrezali, odpili se grana, dočim se na njezino mjesto i opet druga spomenutim načinom previje. Računamo ii na jedan grmak poprečno samo 10 kukastih štapova u ukupnoj vriednosti od 10—20 nove. iliti poprečno po komad 1´5 novč., to možemo polučiti po grmak za dvie do tri godine 15 novč. iliti po katastralnu ral 15 hiljada štapova po 15 for. hiljadu uzimajuć, daje 225 for. odnosno po ral i godinu dobitak od 75 f. Svakako dobit vrieđna pokušaja i ono malo opisanog truda. Lugarnica u Temešvaru. Dne 27. listopada t. g. otvorena bi uz intervenciju ugarskoga ministarstva poljodeljstva u Temišvaru nova magjarska niža šumarska škola. Ministarstvo zastupano bje po ministerijalnom savjetniku g. A. pl. Beđii-u. Zavod broji danas 9 pitomaca, koji godišnji prinos od 150 for. plaćaju. Visoki lov. Dne 2. studena i slieđećih dana, obdržavan bi u Opeki kraj Varaždina, na imanju grofa Marka Bombela, u čast prispjevšem nadvojvodi Franji Ferdinandu veliki lov na fazane i zečeve, kojemu prisustvovahu svi grofovi Drašković te više drugih hrvatskih aristokrata. Lovina da je bila izvrstna i obilna. Pošast zečeva u Kranjskoj. Nije tome dugo, što je u susjednoj Kranjskoj prestala harati t. zv. račja kuga (Krebspest). a eno već i opet javljaju s onih strana, da se medju zečevi na lievoj strani Save prema štajerskoj međji pojavila pošast. — Nadjeno i ubijeno je bo više zečeva, kojim bješe jetra i pluća posve okržljala, zečevi ti posve su bili omršavili te do smrti iznemogli. Uzrok tim pojavom još se nemogaše konstatovati. Ribarski tečaj na šumarskoj akademiji u Tharandu. Tečajem mjeseca studena, obdržavan bi po običaju takodjer i ove godine na zavodu Tharanđakom — slobodan kurs za ribai´stvo — trajući tri dana — slušatelja bijaše množtvo iz svijuh krajeva Njemačke. — Kad će se kod nas jednom o tom nastojati? Lov u reviru zagnebačkoga nadbiskupa. Čitamo u Nar. Nov. Dne 12. studena držan bi u Dužiekom lugu kraj Lekenika, u kojem je šest godina bila lovostaja — oveći lov — uz slieđcći uspjeh, ustrieljeno je 6 srnjaka. 2 srne, 7 lisica, 2 šljuke i 4 zeca. Lov rukovodio je vlastelinski šumarnik g. F. Rosipal. Po čem se razlikuju stare guske i patke od mladih? Poznati lovac i suradnik ovog lista saobćuje nam o tom sliedeće : Prva znaaienita razlika izmedju starih i mladih gusaka i pataka jest razlika u glasu, kada gaču — kod prvih bo je krupan, a u mladih sitan. Mlade guske i patke imadu nadalje okrugli trbuh, dočim je starim više napred naprčen i šiljat; najglavnije obilježje pako u tom pogledu jesu noge, mlade bo imadu šiljaste nokte, a taban im je mekan i malen, dočim su kod starih nokti tubasti, a taban im je velik i tvrd. Ni krila niesu u mlađih tako tvrda kao u starih ; isto tako nije kod mladih ni kljun tako tvrd i crljen kao kod starih; grkljan, kad ga medju prsti stisnemo, kod mladih je mekan i popustljiv, dočim je kod starih tvrd. Ustrielio medvjeda. Vadimo iz ..Narod. Nov." : Sluga g. J. Ribičke, šumara vlastelinstva kneza Thurn-Taxisa, imenom Martin Petranović, uputio se 11. listopada o. god. s puškom u šumu „Šaroglin" u delničkoj podžupaniji. U jedan put opazi M. Petranović, gdje mu se približuje velik, po prilici 8 godina star medvjed. Petranović ostade na mjestu zapanjen, ali ipak neizgubi-prisutnost duha, skine s ramena pušku i naperi ju u medvjeda. Glas puškina hitca, koji srećom nije promašio cilja, razliegao se je daleko po šumi. nu još dalje čuo se strašan rik ranjene zvieri, koja se je njeko vrieme okolo bacala, a onda ostala na mjestu. Smion lovac dobio je nagrade za ubijenoga medvjeđa 15 for. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 507 — Šumarski zavod u Bulenbergu u Moravskoj. Primismo njeki dan program toga privatnoga srednjega šumarskoga zavoda za god. 1885. — iz koga bilježimo prije svega obdeniti napredak te škole, koji se tnedju ostalim ponajbolje i u tome očituje, da sn ove godine (1885/6.) uvjeti primanja na zavod i opet pooštreni, time, da se mladići želedi stupiti u rečenu školu — imadu izkazati uz najmanje jednogodišnjom šumarskom praksom još i svjeđočbom vrhu dobrim uspjehom svršenih nauka, od bar pet gimnazijalnih ili realnih škola Zavod brojio je lanjske godine u oba tečaja ukupno 42 slušatelja. Rečeno izvješde sadržaje medju ostalim, takodjer i veoma zanimivi opis ravnatelja g. A. Buchmajera, ob ovogodišnjem poučnom putovanju slušatelja, na njeka uzor imanja u Galiciji. Bi li šumarski institut u savezu sa zagrebačkim sveučilištem imao slušatelja ? Ovo pitanje vole stanoviti zagovornici isolirane naše šumarske škole, naročito izticati — razpravljajuć u predmetu šumarske obuke. — Najbolji odgovor na stavljeno po nami pitanje pako daje nam izvješće rektora visoke škole za zemljotežtvo u Beču — glasom kojega izvještaja na istoj visokoj školi bilo minule školske godine iz Hrvatske i Slavonije 17, a iz Dalmacije 4, dakle ukupno 21 slušatelj Hrvat. Breza na novovjeke šumare. Tužila se svietu breza Proti mrazu, koji duši — Iz šumarskog jednog sreza: A nagrada, dragi bože! Da šumarom nij´ po ćudi. Da me sjeće, gdje tko može Sto se preveć plodi svudi, Za tolike moje službe I da smeta drugim rodom Iz šumske me gone družbe! U razvitku, svojim plodom. Nu već ni ja ću sgrizat. ne Zato teže, da izsjeku Već vam mane vaše snizat; Brezu svud u ovom vieku. Da nećete steći slave, Tako brezu danas kude,. Ma si kako trli glave, I na smrt ju svuda sude. Sa učenim tim šumarstvom, A ne znadu, da potraže Naopakim gospodarstvom. Moga svojstva, i uvaže: Jel´ to Vaša šumska vjera, Da lies dajem mnogoj spravi, Da sjećete preko mjerS. — Sitno granje svakoj slavi; Hraste, bukve, smreke, jele, Oganj dajem žestok i jaki. I drveće svake fele ? Da me hvalit može svaki. A za puste gole sječe. I šiblje se moje reže, Pobrinut se nitko neće. I u tvrde metle veže. Na pustošne te golieti — Moj sok jeste od lijeka, Moje sjeme tad doleti. Poznat još od pamti vieka. Te na vjetru i na buri A tko će mi poreć slavu: Ko sirotče prokuburi. Da znam mnogu tvrđu glavu, A vaši će unuci me Navrnut na stazu pravu ? ! (Kad pritisnu ljute zime) Mnogom vrtu i nasadu I te kako dičit, hvalit — Moram služit za paradu. A na otce svoje žalit: U odgoju još nejakom Što na brezi ostaviše, Dobro dodjoh dosad svakom : Da im ona šume diže. . . , Proti vjetru, koji suši — J. E. Šumarski koledar za mjesec prosinac. Prosinac imade 31 dan. Mjesečne miene nastaju: Mladj dne 6. u 2 sata 20 č. u noći. — Prva k dne 14. u 7 sati 25 čas. več. — Uštap dne 21. u 10 sati 2 č. veC, — Trećak dne 28. u 1 s, 25 časova večerom. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 508 — Vrieme . Približuje se božić — a en^ nam pred vrati ved i nova godina. — Narav je zaljuljana u zimski san, jedini se „earić" posprdava cičoj zimi, pjevucajući veselo se provlači plotovi i živicami. — Osim Camovog drveda još se zelene božikovina, borovica, praprut, slađki koren, jelenjak, pozidna i zelena slezenica, bršljan, veprinac sa svojimi liepo crljenimi bobicami, koje de mnogo božidno drvo okititi. Narod drži: ako je o božidu toplo, da de biti zima duga. Zeleni božić nagoviešta bieli uskrs. Drvo, koje se posjede zadnja dva dana u god. ili pako prvih dana nove godine, traje najdulje — niti de trunuti, niti de ga crvi napasti itd. Šumarstvo . Badnje u visokih šumah sada su na dnevnom redu — sad je prava doba sjede drveda. Kad pako jednom snieg zapane, kad nastane smrzavica, tad i opet pravo vrieme izvoza nastaje. Za odved velike studeni treba ipak obustaviti sječu, jer tad drvo rado puca kod obaranja, a i šumskom podmladku demo odviše štete nanjeti. Sitnogorica sada se ipak nesmije sjedi. Na šumske radnike, vozare i svinjare kao i raznovrstne šumske štetočince valja sada osobito paziti; u kratko: po šumarsko i lugarsko-čuvarsko osoblje nastaje sada doba naporna i mnogog poslovanja. Lov . Hajka na divlje svinje, kurjake, lisice i zečeve sada je na dnevnom redu. Sada se strieljaju srnjaci, — koji znadu osobito tamo, gdje je bilo bukvice, kestenja i žira, tusti biti. Krzno svakovrstne zvjeradi sada je dobro i cieno, — valja dakle stupice i gvoždja pripraviti. Divlje mačke, lisice i kurjake lovit demo i na čekanju sgodno, kune i tvorce možemo tragom u sniegu sliediti. Za velike studeni dolaze zečevi u isto vrtove — gdje ih lasno strieljati možemo i lov na vidre sada se izpladuje. Od peradi love se po otvorenih vodah divlje guske i patke, i to obično pred veder na zasjedi, — a hvataju se i na mreže. Ptice bravenjaci i melasi običavaju se hvatati u zamke i vigove. Prolaz ptica selica svršava. Tako su ugare (Brachvogel) prešle Zagreb 9. studena. Početkom ovoga mjeseca nastaje parenje divljih svinja. Raznovrstni taj lov, mogao bi mnogi naših šumara upotrebiti, da sgodnom zvjeradi obogati zemaljski kao i krize vački zoologični muzej, bud nađjevenom zvjeradi bud kosturi. Ribolov . U ovome mjesecu mogu se sve ribe loviti, osim pastrve (glavatice^, koja se sada mriesti, te se s toga nebi smjela hvatati. Zakljudujud tako — taj naš šumarski koledar — pozivIjemo i opet gospodu šumare, da nepropuste bar sada za dugotrajne zime, svrsi shodnimi sitnicami, o lovovih i hajka, šumskih prodaja i sječa, šumskih požarih i nepogoda, kao i inih po šumara zanimivih dogodovština, te raznolikimi dlanci iz šumarskoga gospodarstva i života, popunjati ovaj naš list, da tako u istinu postane onim, što svi želimo, naime pravi odsiev duševnoga rađa svih hrvatskih šumara. I. E. f Umrli. I opet nam se namiče žalostna dužnost — da oglasimo smrt dvojice naših drugova. Dne 26. listopada t. g. preminuo je u Sokolovcu u 53. godini života, kr. šumar i član našega družtva Gustav Hottovy, nakon dulje i težke bolesti. Pokojnik, koji je bio ljubljen od svojih drugova i vješt strukovnjak, ostavlja suprugu i nedorasla sina Pokoj mu duši i dug spomen medju nami. f Dne 19. studena pako umro je u Budojevicah u 58. god, života Todor Gelinek, k. ug. taksator, priđieljen kao voditelj šumskom uredu u Belovaru. Imenovanja. G. Josip Malnar, do sada šumar obdine Tiesno u Dalmaciji, izabran je kot. obdinskim šumarom u Ivancu, kraj Varaždina. G. Gustav Bohm , šumarski inžinir kod zemalj. vlade u Sarajevu, imenovan je šumarnikom kod iste vlade. Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |