DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 494 — Čudnovato je nadalje, da se bieli zec laglje pripitomiti dade od obično.;a zeca, mnogo je mirniji i povjerliviji, neživi medjutim dugo, a neodeblja ni kraj najbolje hrane. Alpinski mu ziak brzo uzmanjka u nizini, gdje ipak zimi takodjer pobieli. Krzno mu nije osobito cieno, ali mu je zato divljačina tim tećnija. Mješanje običnoga zeca sa bielim zecem, te proizvadjanje bastardah, bilo je često i to nepravom — poricano, ma sve da se godimice sgadja. Izcrpiv time zadatak, opraštamo se ovime tim romantičnim obitavaocem velegorja, koji u ostalom u nas vrlo riedak gost. Šumarski odnošaji u Hercegovini. Pod naslovom: „Ueber die forstlichen Verhaltnisse der Hercegovina" nalazimo u „Oesterr.-ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse" slieđeći opis odnošaja šumarstva u Hercegovini: Okružnoj oblasti u Mostaru dodieljen jest kao izviestitelj za šumarstvo jedan nadšumar, kojemu prinadleži nadziranje devetijuh šumskih kotara, svakomu tih kotara stoji na čelu po jedan šumarski vježbenik ili izpitani šumar, sa potrebnim (?) brojem lugarskog osoblja. Prelazeć na opis tih pojedinih kotara, spomenuti je sliedeće: Što se prije svega kotara Nevesinjskog tiče, to takov imade krasnih čamovih kao i listačah šuma. Od sklopljenih visokih hrastovih šuma iztaknuti je osobito do 3582 hektara zapremajuću šumu „Crnugoru" odaljenog Velesa, Cervoina i Zidaimbola (?) U „Crnojgori", koja drvnu gromadu od kojih 447.000 m^ sadržaje, prevladjuje crnogorica, a naročito jelovina, zatim dolazi bukva, javor, jasen i topola kao podredjene vrsti. Trepetljike uzrastle su tečajem godina do silnih uzpravnih stabala. Visoke šume obrasle su u razmjeru od 02 čamovinom a 0-8 listačarai (naročito bukvom). Čamovina sva je već premašila dobu sječe, a usljed kusanja radnikah radećih šindru i oštećena, dočim su stare jele poprečno do na tri metara u srcu trule. Po prilici usried okružja, nalazi se oko 7 satih dugačka i 2 sata široka dolina, koja većim djelom (^/s) obrasla vrlo krasnom mladom hrastovom šumom, koja u najnovije doba i pod zabranu paše stavljena. Dio te doline sačinjava močvarište. Ostali predjeli okružja obrašteni su sitnom šumom listačom (grmaci), od kojih su vriedniji dielovi lanjske godine izlučeni, te pod zabranu paše stavljeni, ostatak pako ostaje i nadalje paši otvoren. Unovčenje drveća i šuma u veliko nepostoji u tih stranah, pošto se usljed pomanjkanja vode nemogu pilane i ostala potrebna poduzeća smjestiti, izvoz trupaca u Mostar, usljed nerazmjernih troškova izvoza, takodjer je nemoguć, gledom na postojeće tamo ciene za laktovinu. Još više se pako otegoćuju |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 495 — izvoz mehkog drva, mnogobrojnimi ponikvami i dolinami tamošnjega kra sovitoga tla. U šumarskom pogledu pružaju šiime ovoga okružja najveću dobit po pašovinskih pristojba, pošto se posjednici čorda iz Stolca, Ljubuškog, Ljubinje i Mostara, ljeti za velike žege, dok nastane nestašica vode i paše po dolnjih strana, svojiuii čordami upućuju na alpe, na´.azeće se po visoćinah Cervanja, Morine i Uloka. Tuj si ćordaši sagrade potrebne kolibe za obitavanje preko Jjeta, plaćajući na ime paševine po 1 for. 50 nvć. Pašnja ta traje poprečno kroz 4V(! mjeseca. Od ostalih šumskih užitaka spomena su vriedni — kamenolomi, pješćenice i vapnenice, za koje se u koliko se na državnom tlu nalaze, takodjer stanovite pristojbe plaćaju. Slične stojbinske i sastojinske odnošaje, nalazimo takodjer i u političkom okružju Gackom, gdje nam osobito iztaknuti izdašne čamove šume, kao i za odnošaje hercegovačke u dobrom stanju se nalazeće pomanje hrastike. Svakako će pako još mnoga godina proći, dok će se naći poduzetnici, koji će se latiti eksploitacije tih šuma. Svakomu se medjutim trgovcu mora prije no što se odvaži na kakov posao u ovih strana, osobito preporučiti, da se nastoji prije svega čim bolje upoznati s ondašnjimi podnebnimi prometnimi kao i prodajnimi odnošaji. Okružja: IJilečko, Trebinjsko, Ljubinjsko, Mostarsko kao i Ljubuško, pokazuju i)rilično slične odnošaje, ponajsiše kraševito tlo, mjestimice ipak obraslo i šumauii listačami. Na crnogorskoj granici nalazi se takodjer i čainovine, te su u tom jjogledu spomena vriediie naročito sastojine ua Bjelojgori i Orienu u Trebinjskoni okružju — kad uebi prometni odnošaji bili toli nepovoljni — da niiilo ne svako unovčenje u obće onemogućuju. Osim toga su tamošnje jele kao i bori još i kratkog debla, šiljnti te granati. U posliednje doba stavljene su u ovom okružju poveće površine sriednjih hrastovih, jasenovih, javorovih i briestovih sastojirui pod zabranu, te je u tom pogledu spomena vriedna naročito mlada hrastova sastojina, steruća se medju Trebitijeni i Ljubinjem, kao i mnogo obećavajuće „Dubrave" u Stolačkom i Mostarskom okružju Ostalo tlo tih predjela, obraslo je čbunjom, grabom, trnom, glogom i t. d., služeće obično žiteljstvu pašnjakom. Nn/gi´edni šumski užitci, ograničuju se izuzam okružja Bilečkog, koje znatne travnike imade, na užitke kamenja, pieska, vapna, ugljena, žira, šišarice, a u Mostarskom okružju takodjer i na dobivanje ruja. Ogromna razlika, postojeća medju Bosnom i Hercegovinom u pogledu l)oložaja, j)odneblja i stojbinskih odnošaja iztiče se ponajbolje u romantičnom i krasnom predjelu Konjičkom. Konjica leži na glavnoj cesti, vodećoj iz Sarajeva u Mostar, i to 8 sati od Mostara, a 10 od Sarajeva, dakle na njeki način u sriedini izmedju oba ta glavna grada zaposjednutih zemalja. Miestom samim protiče Nei´etva, a zaokružuju ga visoke planine. Prekrasne poljane i vinogradi graniče na brežuljcih |
| ŠUMARSKI LIST 12/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 496 liepimi mladimi sastojinami, na koje se nižu i opet prekrasne visoke bukove šume, a vrli ovih i opet alpinski travnici, zatim smrekove i jelove sastojine; a po još višjih planinah kesodrvina, a napokon golo kamenje, uz pojav viećitog sniega. U ovom šumovitom kraju, sagradjeno je za posliednjih trijuh godina 6 pilana na vodu. Dvie pilane dobavljaju potrebne im trupce iz nedaleka do 600 ha. zapremajuće jelove šume „Preslica", iz koje će se uz 50"/o izradbu moći do 120.000 m´´ čiste laktovine dobiti. Izvozni odnošaji povoljni su. Ciena na panju iznaša za 1 m^ zdravog drva 1.50 for. Treća pilana „Biela" dobavlja trupce — crvene jele — iz šume „Kakvovac i Kišer". Sječi dorasla drvna gromada ocienjena jest na kojih 30.000 m´´ drva izvrstne kakvoće Proizvadjaju se daske počamši od 3 cm. debljine. Ciena drva na panju iznaša 1.40 for. Četvrtu pilanu sagradio je župnik u Orahovici, namjerom, da eksploitiše do 33.000 m´ imajuće borove sastojine, duž Neretve. Napokon se još dvie pilane nalaze u ,Jelbaru", mjestu odaljenom tri sata od Konjice, te stojećem u svezi sa glavnom cestom, koja je odaljena 1 sat — posebnim nu dosta lošim putem. Trupci se dobavljaju sa pograničnih vrhova (Rottanne), nu sami troškovi dovoza do pilana, kao i dalnji izvoz robe na tovarnih konjih, do glavne ceste, toli su ogromni, da obje te pilane neznatnom dobiti rade. Ciena drva na panju iznaša 1.20 for. po m^. Pilana okružne oblasti u Mostaru, nalazeća se na Tresanici potoku — sada neradi. Poprečno plaćaju vlastnici pilana: za podsjek stabla i razpiljenje istog u trupce po 4 m. dugačke, uz istodobno gulenje debla, po stablo 20 nvč. Za dovoz trupca iz šume u dolinu takodjer 20 nvč. Za dovoz iz doline do pilane pako 10 nvč. po trupac. Za izvoz izradjenih dasaka, po 4 komada na tovarnog konja i za odaljenost po 2 sata, po komad 10 nvč. Dalnji izvoz dasaka u Mostar pako drumom stoji po komad 20 nvč. Ciena jedne 4 m. dugačke i 3 cm. debele daske pako iznaša u Mostaru 80 nvč. Gradjevnog drva malo se proizvadja, a npotrebljuju se do sada u tu svrhu jedino stara borova stabla. Običajne duljine jesu 6, 8 i 10 metara, debljine **/i2, ´^/2o, ^^jiii, ^"/2Muhamedanci. Drvo se prodaje uz pismene ponude, te pripada pravo potvrde, do vriednosti od 200 for. okružnoj oblasti, za veće gromade pako zemaljskoj vladi. Doznačivanje gradje obavlja nadlugar doznakom na panju. Sječa se imade ovršiti u propisano doba. Debla se izradjuju sve do 15 cm. debljine na vrhu. Nakon premjerbe i obračuna sliedi izplata takse. U okružju Konjičkom, spomena je vriedna još i oko 2122 ha. zapremajuća šuma „Crnagora", koja do 40´´/o raehke gradje sadržaje, nadalje visoke bukove šume Ivan. Bitovanja, Neretvica, Zec planina, Sirovagora. Ljubina, Crnivrh, kao i čitava gornja planina, a napokon i kestenici kod Bojnice. Od nuzgrednih šumskih užitaka spomenuti je naročito ruj, koji se tučen dovaža na trg u Sarajevo i Mostar. Ovlaštenikom se drvo doznačuje na panju u šumi. |