DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 436 — U III. odsjeku toga zakona govori se o obskrbi udova i sirotčadi, to je osobito važan odsjek za Šumare, koji su po svom zvanju dan i noć na putu i u šumi i koje uviek liihko nesreća zadesiti može. Zakon ih ovaj u toliko umiruje, što znadu, da im je obitelj prilično obskrbljena, ako ih nesreća snadje. Da udova dobije mirovinu, dosta je već, da joj suprug 5 godina službuje. Kako smo već gore u primjeru naveli, pripada udovi u ime mirovine (§ .36.) do 600 for. 50 7o; iznosi li plaća supruga pak preko 600 for. tad pripada udovi u ime mirovine od prvih 600 for. 50"/,,, a za višak nad 600 for. 20"/o. Isto tako je važan i § 4.3. koji govori o obskrbi sirotčadi, kojoj pripada ´/„ od materine mirovine. Još imade vrlo važnih obćenitih ustanova u tom zakonu no mi smo naveli samo ono, što je najnuždnije da znamo. Onaj pako, koji bi se za stvar potanje zanimao, naći će taj zajednički zakon odtisnut u „Sborniku zakona i naredaba" komad VI. godine 1885. izdanom i razposlanom dne 31. kolovoza t. g. — koji se dobiva u tiskari „Narodnih Novinah" u Zagrebu. Te su ustanove u smislu § 6. zakona od 11. srpnja 1881. (A.) mjerodavne i za nas imovinske šumare. Mi se nadamo, da će se prigodom preu>stn)jstva uprave uzeti pravedan obzir na dosadanje nedostatke našeg zakona i da će se u interesu same stvari i činovničtva čim povoljniji zakon stvoriti. Nadamo se nadalje od visoke kr. zem. vlade i sabora, da će to važno i)ipitanje dosadanjom svojom skrbi za nas povoljno riešiti. Jesmo li u čem juridički pogriešili, neka nam se oprosti, mi smo govorili po logici zdravoga razuma. Šume prebenda i uredjenje njihovog uživanja. Piše I. Ettiiiger, kr. katastr. šum. nadzornik. U Hrvatskoj zapremaju t. z. šume prebenda, (takodjer praedialne šume zvane), dosta znatne površine. Tako zapremaju same praedialne šume prvostolnog kaptola, nadbiskupije zagrebačke više hiljada rali. Narav vlastnićtva kao i način uživanja tih šuma pako bezuvjetno zahtievaju, da se u njih prije svega potrajno i racionalno gospodarenje i uživanje uvede. Uvidiv to vlastnik, prvostolni kaptol zagrebački, odredredio je u posliednje doba, da se pojedini uživaoci tih prebenda (praedijaliste, kanonici, prebendari i t. d.) u interesu stvari, pobrinu oko uredjenja šumarstva na uživanje im predanih šuma, kao i sastavka t. z. šumsko-go.spodarskih nacrta — pa to jest razlog i povod tijuh redaka. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 437 — Pojedine te prebende — uz manje veći gospodarski i)osjed --kako već prema veličini, imadu šumište od 30—300 ralih — a i to većinom u više česticah odieljeno. Šume te ~ sa ukupnim ekonomičnim gospodarstvom, mlenjaju često posjednika — gospodara — pošto je na pr. kod kanonika običajno, da se istim po starosti dodieljivaju na uživanje unosnije ili slabije prebende. To prečesto mienjanje gospodara pako, prouzrokovale, da je današnje stanje tih šuma, obćenito govoreć, manje više zanemareno — neuredno. Svatko bo gledaše, — prije svega na časovltu korist — za budućnost šume, slabo se brinulo. Šume te — malo ne Izključlvo bijahu visoke hrastove šume, kako se medju to neprestano žirilo, a obično uz to još 1 paslo, to je pomladak tih šuma obično vrlo dvojbene naravi - a vanjština njihova u najboljem slučaju, sieča ponješto na neuredjene t. z. srednje šume. Kad čovjek u takovu šumu po prvi put zadje, težko mu je u prvi mah razabrati, kojoj vrsti uzgoja da dotična sama pripada. Dosadanje gospodarenje bilo je obično, neuredna preborna sječa. Sjeklo se po cleloj šumi — najlepše 1 za izvoz najzgodnije, bez obzira na pomlad, stanje i budućnost šume. Tako nastaše mnoge neobraštene plešlne 1 praznine, a mjestimice preoteo je 1 opet šlprak. Bezobzirna šumska paša — još je poskoravala to stanje. U mjesto sjemenjaka — ostavljahu se storge 1 truli, suhi hrastl. Na mnogih se mjestih uz to još 1 stelari — dakle, nije čudo — ako je današnje stanje tih šuma dosta žalostno — a svakako takovo, da najpreče uredjenje gospodarenja zahtieva? Pita se sada, kako da se dojduće gospodarenje s timi šumami uredi, odnosno osnuje, za da se toli obćem zadatku i važnosti tih šuma, kao i časovitlm zblljnim potrebam vlastnika odnosno uživatelja čim podpunije udovolji. Šume te po naravi svojoj, ne samo da imadu po mogućnosti p o t r aj n o podmirivati godišnje potrebe prebendara, na gorivu i gradjl (bar manjoj gospodarskoj gradji na pr. vinogradarskom kolju 1 t. d.) već one i nuzgredniml užitci, kao na pr. pašom i žlrovinom — gospodarstvo prebenda u velike uvjetuju. Uočimo 11 sve te odnošaje, to za šume prebendske nebismo mogli nipošto preporučiti uzgoj visoke šume, to nam bo nedopuštaju malene površine — kao 1 dugotrajne obhodne dobe, al još manje za uzgoj prebornom sječom 111 sitno šumski uzgoj — preborna sječa nedopušća pašu — a sitno šumski uzgoj ograničuje užitak — timi vrstini uzgoja dakle potrebi vlastnika zadovoljiti ne možemo — preostaje nam dakle jedino još srednjo-šumski uzgoj. Srednj o-šumski uzgoj na osnovu pravilnog r azšestarenja uz svrsi shodni strukovni nadzor i rukovodstvo sječe, bezdvojbeno jest najshodnljl način uživanja 1 gospodarenja za šume gore spomenute vrsti — na to nas bo upućuje uz interes uživatelja 1 samo današnje stanje tih šuma. Kod pretvorbe uzgoja u tom smislu, moći ćemo se u slučaju, da nara je sltno-šumskl uzgoj pretvoriti u srednjo-šumski, okoristiti jur u šumah se na |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 438 — nahodećimi iz sjemena uiklimi hrastovi, kao i iz koreuja potjerauimi zdravimi iiidaiici — koja će nam sva uz primjereni uzgoj za prve obhodnje već moći dobro služiti nadstojnim stabaljem. Teže će nam biti, imamo li šumu, u kojoj se nalazi prastarih, dobu sječe jur odavna nadmašivših stabala, uz pasućom niarvom okržljali podmladak. Tuj će nam imat biti prva zadaća, šumu pomladiti iz sjemena — za da dobijemo sitnu šumu — koju ćemo onda i opet jasno u srednju pretvoriti. Od osobite je važnosti pri tom još i uvedenje redovitih sječina — jer ćemo uvedenjem istih vlastniku. ne samo osjegurati i dosta važne nuzužitke poput paše i žirovine, nu i samu kontrolu, sa nadležne strane u vele olahkotiti. Zaključujuć tako ta razmatranja — budi nam još iztaknuti želju — e da redci ti ne ostali bez koristi. Važnost djetelja u šumarstvu. u znamenitom djelu dra. Altuma: Forstzoologie, 2. svezak (ptiee), nalazimo djetelje u III. redu ptica. U prvu familiju toga reda uvrštene su vioglavke (Wendehalse, Jyngidae) sa vršću vioglavka, Jynx torquilia L., a u drugu familiju djetelji (Picidae). Prije, nego što napomenemo vrsti djetelja, reći ćemo sa nekoliko rieći koju u obće o djeteljih. Dr. Altum ovako govori o njima: oblika su jaka, prsa Sli im široka i plosnata, glava jaka, glavne kosti vrlo čvrste. Djetelji imadu odučak kljun, većinom upravan a riedko nešto svinjen, koji je vrlo tvrd i oštar. Jezik im je malen i ima postrance kao kukice. Krila su im srednje veličine; noge kratke sa oštrimi kao polumjesec svinutimi nokti. Eep im ima podobu klina, čvrst je i elastičan. Perja su šarena, a mužak se razlikuje od ženke po svietlijem djelu glave. Djetlići su pra\e šumske ptice, zato treba i njihova važnost u šumarstvu da je svakomu šumaru poznata. Iz kore i drveta šumskih stabala kljuju i vade svoju hranu, insekte. No mnogi se hrane i sjemenom drveća, drugi opet skakuću po zemlji i traže svoju hranu. Uz drvo i oko drveta vješto skakuću i puze držeći uviek tielo vertikalno. Kod penjanja i kljuvanja služi im rep kao stolica, koji o hrapavu koru upru. Za spavanje i leglo izdube si okrugle jame (duplja). Djetelji su vrlo nemirne, žive ptice, jednako se penju i veru tražeći hrane, pa svojim glasom i kljuvanjem oživljuju tišinu šumsku. Često ih je vidjeti na suharku gdje kuju i lupaju kljunom pak time i jekom grane nastane onaj jaki zvuk kao od bubnja, koji se čas čuje kao errrrrr, čas kao arrrrrr i orrrrrr prema resonanciji suharka. Na takovu suharku sjedi on po dosta dugo kao prikovan pa kljuje u kratkih stankah. Čas ga je vidjeti kako poskoči na drugi |