DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 470 — hrastova, pa nije nigdje našao, da bi godišnji prirast bio manji od 1^/2 crte, gdjekada je on pa6e bio i nješto veći od 2 crte na godinu". Nebi li nam koji od drugova, prigodno saobćio koju, i o našili gorostasnih hrastova, lipa i kestena? Eucalyptus. Čitamo u „L´ Echo Ferestier" medju ostaUm sliedeći zanimivi Članak o eucaliptusu: Ogromno to drvo spađajude u rod mirtaceja, po Labillardieru u Australiji ođkriveno, dostigava visinu od 80 a često i 100 metara. Barun Muelor ravnatelj botaničke bašće u Melburne-u, tvrdi, da je već mjerio eucalyptusa od 122, 128 i 148 metara visine — a jedno stablo, da je dapače i 150 m. visoko bilo t. j . 17 metara viSje no §to je sgrada invalida u Parizu. Promjer gorostasnog tog drva, da iznaša 9 20 m. pri zemlji, promjer prve grane 3.70 m. t. j . u visini od 70 m. iznad zemlje. Neima sumnje, da takovo stablo svojih 446.886 kilograma teži, uz kubični sadržaj od 92 ml U Francezkoj uveo je to drvo M. Ramel, dočim je kultura istog u departementu des AIpes-Maritimes plod nastojanja dr. Gimberta. Jednogodišnje sjeme, posadjeno mjeseca svibnja u prikladno tlo, naraste do sliedećog prosinca na do 6 m. visoko stabalce U svih seoskih vilah, vidimo da eucalyptus za 7 — 8 godina dostigne visinu od 25 metara. U „Revue scientifique industrielle" spominje Louis Figuier: „Ferdinand Barrot, posjednik u Algiru, nedaleko mjesta Philippseviile, zasjelka njekoč vlastnost riinljanina Salustija, posadio je god. 1863. na milijune biljka od E. Globulus. U prosincu godine 1871. dade ih mjeriti, te pronadje: Nakon šestgođišnjeg rasta, dostiže jedno stablo visinu od 18 m., ostala stabla imahu visinu od 16 m. te l´ l m. u obodu iznad zemlje. Poprečna visina stabalja jednog drvoreda iznašaše 15 metara sa poprečnim obodom od 1 m. Pokusi dokazano je, da je eucalyptus takove žilavosti i životne snage, da mu je drvo dvostruko toliko trajno kao što hrvatska hrastovina. Koja svojstvo drvo čine cienom gradjom na suhom i mokrom. U obde neima kvrga, lahko se pili, tako da iz njega možemo dobiti dasaka i po 40 met. dugačkih. U Australiji rabe drvo eucaljptusa naročito u stolarstvu, kolarstvu i rezbarstvu. Njeki stolar nedaleko Pariza, pravi iz cucalyptusovog drva pokućtvo. Tih mnogobrojnih svojstva radi, upotrebljuju drvo to i u mosto-i zemljogradnji kao i poglavito u brodogradnji. Tako piše medju ostalim „Revue maritime et coloniale", solidnost radnje i konstrukcije barka građjenih u ,,Hobert Townu", pripisuje se poglavito vrstnoći tasmanijanskog drva, naročito pako drvo od E. globulus, isto vrieđi takođjer i za ladje, ploveče medju A^an Diemensovom zemljom i Englezkom. U samu Indiju, u okolišje Techa, dovezeno je prije nedalekog vremena sila drva od E. globulus iz Tasmanije, toli za brodogradnju koli i za razne gradnje kod že- Ijeznicah. Kod gradnje luke u Melburne-u, upotrebljivaše se izključivo drvo E. globulus. Mjernici imadu propisano uporabu te vrsti drva za stanovite radnje. Tako je drvo Eucalyptose neuađkriljivo kod gradnje željeznicah. Šumarski koledar za mjesec studeni. Studeni imade 30 dana. Mjesečne miene nastaju: Mladj dne 6. u 10 s. 6 č. več. — Prvak dne 14. u 11 s. 3 č. več. — Uštap dne 22. u 10 s. 43 č. jutr. — Trećak dne 29. u 3 s. 1 č. jutr. Vrieme . Mjesec studeni zadnji je jesenski mjesec — sad nastaje zima. Jesenske magle, hladne večeri i kiše — navicštaju snieg. U cieloj prirodi nastala je borba za obstanak — zmije, gušteri, puzi, žabe, kukci sve to se sakriva, te zavlači pod zemlju, koru te u pukotine kamenja i stenja, njeke životinjah oblače toplije odjclo, sisavcem daje narav gušću i dulju dlaku, pticam gušće perje i t. d. |