DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 468 — pokon nelati uređničtva, tajnik đružtva Albert Beđo, sađanji kv. ugar. zemaljski nađaumarnik, koji je pođjeđno i počeo urođjivati đružtveno glasilo na njemačkom i magjarskom jeziku. Medjutim čim se više približavala god. 1867. tim se veema razvijala i međju šumarima Ugarske, nova narodno - magjarska struja, kojoj je prvi plod bio današnji magjarski šumarski list „Erđeszeti lapok", koji je pokrenuo g. Divald i pokojni u istinu znameniti strukovnjak Wagner. Šumarsko đružtvo sa svojim strogo njemačkim obiležjem gubilo je ipak danomice sve više i više svoj ugled, dapače ono je postalo i nišanom svakojakih osvada i poruga, dok se napokon dne 17. siečnja 1867. godine, buduč mladi šumarski naraštaj zadobio većinu, nije preporodilo u skroz magjarsko družtvo pod predsjedničtvom grofa Bele Keglevicha. Tom sgodom zaključen je i prenos družtvenog sjedišta iz Požuna u Peštu. Njemačko-magjarski šumarski list prestao je izlaziti godine 1866. — pa pošto družtvo bez organa nije moglo biti, to mu je sada pošao u vlastnost I)ivald-Wagnerov magjarski list „Erđeszeti lapok" te mu i danas još glasilom. List taj izlazi mjesečno — u svezcih — sadanji mu je urednik g. Albert Bedii, a glavni suradnik g. Adolf Divald. Uz ovaj list imadu danas Magjari i svoj riečnik šumarskog tehničkog nazivlja, izvrstne učevne knjige i drugih šumarskih djela, jednom riečju vt-ć dovoljno razvijenu šumarsku knjigu, koja (5e se, podju li tako dalje, do mala moći takmiti i s onom inih naprednijih naroda. Al sve ovo imadu magjarski šumari u prvom redu zahvaliti svojemu šumarskomu đružtvu, koje znajući se koristiti ođnošaji — al i uvažavati okolnosti neštedi nigda žrtva — kad se o unapredjenju šumarske struke u Magjarskoj radi. Ovogodišnja glavna skupština obdržavana bi pod predjcdničtvom prvog predsjednika grofa Ljudevita Tisze, dne 28. rujna i si. dane u Budapcšti. Skupštini prisustvovalo je do 90 članova. Družtvo broji danas 751 člana utemeljitelja, 720 redovitih i .5 začastnih članova, a razpolaže glavnicom od 204000 for. Družtvo utemeljuje sada u Budapešti veliki šumarski muzej, te gradi đružtvenu palaču troškom od 195000 for. Za sliedeću godinu razpisalo je družtvo nagradu od 100 dukata za izdanje magjarske šumarske geodezije. Rečeno jasno dokazuje, da je magjarskom šumarskom družtvu u pravom smislu rieči ne samo obstanak osjeguran, nu da ne samo u vlade nego i u svih slojevih pučanstva živu podporu nalazi. D. I—ć. Šumarstvo na talijanskoj izložbi u Turinu god. 1884. Vadimo iz izvješća g. M. Krešića, položenog trgovačko-obrtničkoj komori u Zagrebu, u predmetu talijanske izložbe god. 1884., sliedeće i po nas zanimive podatke: Od ukupne površine kraljevine Italije, u površju od 28,854.000 hektara zapremaju: maslinove šumice 583.363 hektara, kostanjeve šume 595.832, a ostale šume četinjače i listače pako 4,434.569 hektara, a osim toga se računa, da u svoj Italiji još do 10,661.000 komada narandžovih i limunovih stabala imade, koja rode svake godine sa do blizu tri miljarde komada ploda. Koštanja se ubere svake godine do 5,768.436 met. centi. Znatan dio ubranoga kestena izvaža se po svoj Europi. Pašnjaci zapremaju 5,599.588 hektara. Šume talijanske u prošlih stoljećah silno izsječene, nepružaju danas ni dovoljno goriva, te se drva za gorjeti znatno uvaža; nješto se drvenog ugljena izvaža. Vriednost izvozna iznašala je godine 1882. do 6 milijuna lira. Gradjevnoga drva uvaža se znatno iznad vrieđnosti izvoza; tako se je n. pr. god. 1883. uvezlo više za 559.000 četv. metara u vrieđnosti od 28 milijuna lira. Što se napose šumarskog diela izložbe tiče, spomenuto jest, da šumarski zavodi i uredi u Vallombrozi, Fiorenci , Navari, Siciliji i Belluni, izložiše izvan obilnih slika tamošnje flore, sve vrsti drva i raznih proizvoda kućnog obrta. Tuj je bilo izloženo |