DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 467 — paša u toj šumi. Žalim o št o na s direktn o o to m dogođjaj u nijeda n t a mošnji h družtveni h glanov a obaviosti o nije , t e đ a sm o tak o bili i ope t primoran i takov u po svako g šumar a zanimiv u viest , po srednim načinom saobtSivati. Uz takovu indolonciju samih šumara, težko je doista raditi o ovome listu ! Najveća bačva. Čitamo u „Gtosp. pouSniku" : U S. Lousu u sjev. Americi ima najve(;a bačva na svictu. Ona jami 50.000 gallona, a vriedna je 4.500 dolara K povjesti šumske obnke u Austriji. Polag jedne viesti „Zontralblatt f. d. g. Forstweson", otvorio je bio g. 1803 kamoralni šumarnik Lćiffer u Oberbiirgu u Štajerskoj, privatnu šumarsku školu. Naukovanje bilo je urečeno poSamši od 2. siecnja do 25. svibnja 1803., na dan po četiri sata. Pitomci mogahu kod g. šumarnika uz dnevnu odštetu od 27 nove. imati i koštu i t. d. Svakako zanimivo ođkride, — koje nam najjasnije svjedoči, koli malo još poznajemo u Austro-Ungariji u obee povjestni razvoj šumarstva, Biele prepelice. Knez Lihnovsky-Werdenburg ubio je nedavno u svom rcviru Nieđerlieblich u Češkoj, dvie biele prepelice. Svakako vrlo rieđka lovina. Zakupnikom lova. U Reus na L. stavljaju obćine počam od god. 1884. zakupnikom obćinskih lovišta medju ostalim uvjet, da svaki zakupnik svake godine najmanje 30 svraka u roviru ubiti mora, kojih glave obdinskomu knezu ima predati, a za svaku manjkajudu svraku, ima zakupnik platiti 1 marku odštete obćini. Biela divokoza. Barun Dragutin Braun, atache austro-ugarskog poslaničtva u Hruselju, ubio je na 25, rujna t, g. u reviru kneza Kinskya, n. t. z. „OfFenkogelu" posve bielu divokozu. Račja kuga u Kranjskoj, Polag viesti u „Oesterreichische Forst-Zeitung" prestala je u Kranjskoj već račja kuga (Krebspest), kako to dokazuju pokusi ribarskog družtva u Ljubljani — u pogledu nova naplođjenja raci, njekih tamašnjih voda i potoka. Kranjsko-primorsko šumarsko družtvo. Obdržavašo ovogodišnju glavnu skupštinu na dne 7. rujna i slieđeće dane u Pulju, te je družtvo tom sgođom poduzelo izlet u mornarsku šumu Lisinomoro. Novi šumski štetoeinac u Dalmaciji. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" od 2. listopada t. g. opisuje nam professor Gustav Henschel — potanko po njemu novo obretenu vrst borotoča, pod imenom: „Tomicu s Lippert i n. sp.", koji đa naročito kulturam morskog bora (Pinus halepensis) štetan i pogibeljan. Taj zareznik da je na otoku Mljetu (u Dalmaciji) do dva ara starijih kultura od Pinus halepensis podpunoma uništio — po čemu dakle bczdvojbeno pozoi´nost šumara zaslužuje. Nebi li nam koji tamošnjih prijatelja koju obširniju o tome saobčio ? Magjarsko šumarsko družtvo. Magjarsko šumarsko družtvo zasnovano je 30. lipnja 1851. godine u Ostrogonu, pod imenom „Ungarischer Forstverein." Ovo njemačko ime dobilo je družtvo primjereno tadanjoj absolutističnoj njemačkoj vladavini. Misao samog ustrojstva družtva pokrenuo je u ono vrieme kod ostrogonskog primasa službujući šumarnik, Čeh Smetaček, a prvim družtvenim predsjednikom bje izabran grof Gustav Kenigseg. Na glavnoj skupštini, obđržanoj u Pešti, dne 9—12. rujna 1852., bude zaključeno, da se sjedište družtva prenese iz Ostrogona u Niemcem osobito naklonjeni Požun, gdje je ostalo dalje sve do 1. travnja 1867. godine. Čim se družtvo ustrojilo, sakupilo je u svom kolu sve tadanje ugarske prvake šumarstva, kao Wesselya — Greinera, Laudina, Thierota i t. d. Pošto je družtvo za onda imalo pretežno njemački značaj, to je morao družtveni list „Mitheilungen des ungarischen Forstvereines" u njemštini izlaziti. Oko godine 1860., promjeni se naslov listu, u „Zeitsehrift des ungarischen Forstvereines." Prvim urednikom lista bio je družtveni osnovatolj i tajnik Smetaček, za njim pako profesor Kornhubor, Kolaček, Kowland a za ovim i opet Smetaček, dok se na * |