DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 461 IE5a.iz;ličite -^iesti. Sjednica upravljajućega odbora šum. družtva. Upravljajući odbor obdržavaše na dne 14. listopada redovitu odborsku sjednicu pod predsjedniotvom velem. g. M. pl. Dursta, te u prisutnosti sledece p. n. gg. odbornilca: Josipa Ettingera, R. Pišbacha, V. Keroškonj a, F. Kesterćanka, A. Soretića i M. Vrbanida, uz sliedeći dnevni red: 1. Glavna skupština. 2. Križevafika sveijanost. 3. Poklon utemeljiteljice presvietle g. Ghyazy. 4. Administrativni predmeti. 5. Razni predloži. Upravljajući odbor zakljući obzirom na to, što se ove godine već nebi mogla svojeđobn´ u „Novu Gradišku" sazvana redovita glavna skupština tamo obdržavati, sazvati za dne 16. studena t. g. u Zagreb izvanrednu glavnu skupštinu , uz sliedeći program : 1. Pozdrav skupštine po družtvenom predsjedniku. 2. Izbor perovodje za glavnu skupštinu. 3. Izvješće družtvenoga tajnika o djelovanju upravljajućega odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva tečajem godine 1885, ´"´ "* ´´ 4. Izbor drugoga družtvenoga predsjednika. 5. Izpitivanje zaključnoga družtvenoga raćuna za god 1884. po glav. skupštini. 6. Ustanovljenje družtvenoga proraSuna za god. 1886. 7. Skontrovanje družtvene blagajne i družtvenili zaklada, naime zaklade utemeljiteljne i zaklade pripomoćne. 8. Predloži družtvenili članova, koji se imaju u smislu §. 22. đružtvenih pravila prije skupštine pismeno predsjedništvu prijaviti. 9. Ustanovljenje mjesta za buduću glavnu skupštinu. 10. Ovjerovljenje skupštinskoga zapisnika. Skupština obdržavati će se u prostorijah slavnoga hrvatskoslavouskoga gospodarskoga družtva, na sajmištu, te počima u 9 satih prije podne. Što se tiče sudjelovanja družtva kod svečanosti 25-godišnjice kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta u Križevcih, zaključi odbor, da će biti po sliedećoj p. n. gg. zastupano: M. pl. Durstu, M. Vrbaniću, A. Ker6šk6ny-u, P. Kesterčanku i R. Fišbachu. Osim toga riešio je odbor više administrativnih predmeta. DvadesetipetgodišDJica križevaekoga aavoda. Odbor za proslavu 25-godišnjice križevačkoga gospodarskoga i šumarskoga učilišta, objelodanio i razposlao dne 7. listopada sliedeći oglas: „Kako smo jur javili dne 17. svibnja t. g. slaviti će kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih ove godine 2 5-godišnjicu svoga obstanka. Ta proslava obdržavati će se dne 19., 20. i 21. studenoga t. g. uz sliedeći program: 18. studenoga: 1. U 4 sata posije podne dati će se znak s mužari, da se u gradu izviese zastave. — 2. U T^jz satih na večer dati će se opet znak s mužari, da se grad razsvieti. — 3. U 8 satih biti će mirozov s bakljadom. Bakljada kreće od ratarnice kroz Jelačićevu ulieu preko Zrinjskoga trga kroz Zakraardijevu ulicu do gradske kuće. Odatle istom ulicom do sgrade kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta, a odavle kroz Sermagijevu, kupalištnu, Frankopansku, Preradovićevu, Zagrebačku, Strossmajerovu, Baltićevu i sv. Križku ulieu natrag na ratarnicu. 19. studenoga : 1. U 9 satili prije podne svečana shižba božja sa „Tebe Boga hvalimo". |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 462 — 2. Posveta barjaka đjačkog pjevačkog đnižtva „Slavulja", uz prisustvovanje vatrogasnoga đružtva, pjevačkog družtva „Zvona" i zastupstva vanjskih đružtva. 3. U 11´/2 sati svečana sjednica u županijskoj dvorani, gdje će a) ravnatelj G. Vicliođil reći svečano slovo i 6) profesor I. Potočnjak čitati razpravu: Upli v pri rodnih naukah na razvoj gospodarstva i šumarstva". 4. U 2 sata posije podne svečani banket u dvorani narodne čitaonice. 5. U 8 satih koncerat s vjenčićem u narodnoj čitaonici. 20. studenoga : 1. Od 10—12 sati prije podne svečana povorka istim redom, kojim i bakljada 18. studenoga na večer. 2. U 2 sata posije podne zajednički objed. 3. U 8 sati na večer komers. 21. studena : Prije podne: Pregledavanje kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta i ratarnice, te čitavoga gospodarstva. Posije podne: U 1 sat izlet u zavodski vinograd. U 5 satih dati će se znak s mužari, da se svečanost zaključuje ; pri tom će gradska glasba obići gradom počam od ratarnice do kr. gospodarskoga i šumarskoga učilišta, a odatle do gradske kuće. Odazivajuo se odbor ovime svim upitom javnim i privatnim, čast mu je pozvati opetovano sve prijatelje učilišta i sve promicatelje nai-ođnoga gospodarstva, koji su voljni rečenoj slavi prisustvovati, da to prijave najkašnje do 10. studen a t. g. da se bude odbor mogao pobrinuti za stanove. Podjeduo moli odbor još jedanput sve bivše slušatelje učilišta, koji još svojih slika nepriposlaše, da iste za svečani album p ošalj u. Istom prigodom javio je odbor, da mu je do rečenoga dana za proslavu unišla ukupna svota od 170 for, Preostatak tako unišlih prinosa, dati će se zakladi za pođporu siromašnih slušatelja. Čujemo u obće, da je odbor sve i sva moguća poduzeo da svečanost bude, što sjajnija i dostojnija slave — i zato se i nadamo, da će naši šumari bivši pitomci zavoda, ako i neće možda četiri dana moći po programu u Križevcih proživiti u družtvu sa drugovi, uz spomen na prošlost, ipak što mnogobrojnije taj put posjetiti zavod, koji je zvan, da na polju šumarskom u Hrvatskoj izpuni prevažnu zadaću. Naredba o paušalovanju šumarskog osoblja imovnih obćina, koju u posliednjem broju o. 1. objelođanismo — kako čujemo — od većine imovnih obćina nije prihvaćena — jer da bi se provedbom iste, i onako već dostatno obterećeni proračun pojedinih — kako poznato ne baš najbolje stojećih imovnih obćina — još više obteretiti morao. Isto tako, da samo njeke bogatijih imovnih obćina — usvojiše predlog visoke vlade — u pogledu stalnog namještenja šumskih taksatora. Mi ćemo možda do sgođe koju obširniju o organizaciji uprave naših imovnih obćina — medjutim pako već i sada izjavljujemo — da ne samo što nam se čitava ta organizacija čini ne najsretnijom — no i prema uspjehu i stanju imovnih obćina, obćenito govoreć — i preskupom — a naročito pako mislimo, da bi se valjalo po mogućnosti kaniti svakog iole neobhodno nepotrebnog novog obterećenja tih obćina — koje već i danas velikom većinom jedva smažu, redovite izdatke poreza, uprave i nadzora. O zemljarinskom. katastru. Kako čujemo, prestati će zagrebačko katastralno ravnateljstvo za koj dan kao takovo uredovati, te će na njegovo mjesto stupiti, u smislu zakonskog članka XXII. od g. 1885. ob očevidnosti zemljarinskog katastra, za provedbu i kontroliranje onih poslova, koji će oko strukovnoga izvidjenja promjenah imajućih se u zemljarinskom katastru iztičućem uspjehu na temelju zakonskoga članka VII. 1875. provedenoga uredjenja zcmljarine, u očevidnosti držati, kao i poslove oko realizovanja tih promjenah kod razpisivanja zemljarine obavljati, sliedeći državni organi i to; |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 463 — a) povjerenici za oSevidnost zemljarine i pismoliranski ofieijali. h) nadzornici za očevidnost zemljarine ; c) lokalizujuea katastralna nadzorniotva j d) jedno katastralno ravnateljstvo u Kološvaru. Djelokrug i službeni ođnošaj ovih državnih organa, uredjen je već gori rečenim zakonskim člankom, a isto tako već je i odnosno osoblje naimenorano. U koliko se ta promjena u mnogome i šumoposjednikah tiće — držasmo shođnim rečeno iztaknuti Šumske prodaje (IX.). Prigodom na dne 30. rujna, obdržane dražbe, od 11 sječah iz šuma li krajiške investicionalne zaklade, postignut je sliedeći uspjeh: Sumu „Kragunja" br. 1., procienjenu na 141.501 forint dostao je A. Schuster, za 170.911 for. 37 novč.; šumu „Orljak" br. 2., procienjenu na 70.738 for., dostao je N. Verhan za 87.534 for.; šumu „Sveno" br. 3., procienjenu na 88.088 for. dostaše Tomaj i Beneđikt za 121.077 for.; šumu „Paovo" br, 4., procienjenu na 114.456 for., dostao je P. Tiirk za 132.320 for.; šumu „Deš" br. 5., procienjenu na 145.041 for., dostao je „Christian Hermann za 181.175 fr. ; šumu „Tikar" br. 6., procienjeno na 160.980 for., dostao je Jakov Sorger za 126.825 for.; šumu „Narače" br. 7. procienjenu na 207.497 for., dostao je Herman Gumersbah za 248.800 for.; šumu „Somovac" br. 8., procienjenu na 165.502 for. dostao je W. Welchach za 175.701 for., šumu „Blata" br. 9., procienjenu na 94.220 for. dostao je Karlo Schlesinger za svotu od 113.587 for.; šumu „Smogva" br. 10., procienjenu na 51.785 for. dostao je A. Hartl za 58.128 for.; šumu "Jasenova " br. 11., procienjenu na 214.171 for. dostao je Šipuš i Morovid, za 240.216 for.; Ukupno stiglo je 30 ponuda. Prema procieni od 1.399,979 for,; postignuti uspjeh od 1.656.274 for. pokazuje preplatu od 256.295 for. Prigodom na d n e 1. listopada, kod kr. šum. ra vna telj st va u Zagrebu obdržane dražbene prodaje 2566 hrastova iz državnih šuroah i to iz šume „Žutica" sa 2404 hrasta, 10 briesta i 351 bukvom, procienjenih na 12545 -for. — ostaše dostalcem sa ponudom ođ 60310 for. Karlo Morović i J. Iskra, za šumu „Storgin a greda " sa 162 hrasta, 54 jasena, 106 briesta i 425 bukve, procienjenih na 5374 for. ostao je dostalcem Aleksanđer Weiss iz Wižvara sa ponudom od 5400 for. Drugih p on ud ah nije bilo. Prigodom na dne 25. rujna, kod ravnateljstva dobai-a prvostolnoga Kaptola zagrebačkoga obdržane dražbe, od ukupno 12207 hrastova iz šumah kaptolskih, postao je dostalcem, za 11747 hrastovah iz šume „Dužica´´ ponudom ođ 23630 for. g. Guido Prister trgovac iz Zagreba, za 460 hrastovah iz šume „Parkasioke" g. F. Deutsch iz Zagreba ponudom od 5280 for. Ukupno stiglo je 13 ponuda. Prigodom na dn e 5. listopada , obdržane ponovne dražbe, kod kr. pođžupanije u Zagrebu, od, 1000 hrastova iz šume „Demeršćice " sa uzkličnom cienom od 7000 for. ostao je dostalcem g. Josip Ausch iz Zagreba, ponudom od 7513 for. Ukupno stigle su tri ponude. Prigodom na dn e 30 rujn a t. g. kod zemaljske vlade u Sarajevu obdržane dražbene prodaje hrastova iz bosanskih državnih šumah, nije postignut željeni uspjeh, stigle ponude bo zaostaše izpod procjene, te bje prema tome prodana samo sjeSina br. 11. u Motajici u okružju Prnjavorskom, sa 6015 stabalah, procienjenih na 23297 for. koju dostaše Blažić i Hirsch iz Siska svotom od 30200 for. — zatim sječina G-ostović u okružju Maglajskom sa 5596 hrastova, procienjenih na 21031 for. koju je dostao trgovac Iftanović iz Sarajeva ponudom od 26300 f ori n ti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 464 — Dne 20 listopada, obđržana bi kod gumsko-gospođarskog ureda p e t r ovaradinske imovne obćine u Mitrovioi, dražbena prodaja uz pismene ponnde od ukupno 16083 hrastovili, 128 briestovih, 8 jasenovih i 3 inovrstnib stabala, sa ukupno 38361 m´´ za tehničku a 33913 m´´ za gorivuu porabu sposobnog drva, u procjenbenoj vrieđnosti od 272679 for. Od ovili stabala nalazeći se u šumskom kotaru Morović, lugariji Raškovica odpađa na srez III a. 5216 hrastova, na III b. 6009 hrastova, a na srez IV. b. 4858 hrastova. Uspjeh te dražbe nije nam saobćen — do zaključka lista. .Prigodom na dn e 8. listopad a kod kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcih obdržane dražbene prodaje postignut bi slieđeći uspjeh: Rječinu „SI a vir " sa 3427 hrastova i procienjenu na 128919 for. dostaoje L. Perin sa ponudom od 150777 for. „Radiševo" sa 1592 hrasta, procienjenu na 58870 for., dostao je A. Mauthner sa ponudom od 82100 for. „Gradina" sa 2326 hrastova procienjenu na 45441 for. dostao je Breslauer za 57811 for. „Smogva" sa 1014 hrastova, aprocienjenu na 20815 for. dostao je Gamirscheg za 25700 for. ,,Žaravinec" sa 2385 hrastova procienjenu na 94839 for. dostao je Vuk za 120100 for. Sumu „Medj us tru gove" br. 22 i 23. sa 2327 hrasta procienjenu na 78097 for. dostao je L. Blauhorn za 91387 for. Sumu „Suše" sa 690 hrastova, procienjenu na 17827 for. dostao je L. Blauhorn za 23206 for. Sumu „Jovička greda" sa 64 hrasta procienjenih na 3980 for. dostao je Gumersbach za 5006 for. Sumu „Cadjavski bok" sa 1083 hrasta, procienjenu na 30698 for. dostao je Hirsch za 35656 for. Sumu „Deđunski bok" sa 2913 hrastova, procienjenih nu 53987 for. dostao j e L. Kern za 69216 for. Sumu „Opeka" sa 766 hrasta, procienjenu na 28409 fr. dostao je Rosenthal za 36835 for. Ukupno stiglo je 25 ponuda. Prodano je dakle 18587 hrastova za ukupno 697794 for. ili za 136912 for. više no što bje procienjeno. Dne 20 listopada obđržana bi kod zemalj. vlade u Sarajevu ponovna dražben a prodaja (uz pismene ponude) onih šumskih predjelah koji prigodom na dne 30 rujna t. g. obdržane di-ažbe ostaše neprodani. Ukupno prodato bi 27178 hrastova sa 58147 m´´ građjevnog i 17610 m´ gorivog drva, u procienbenoj vrieđnosti od 144571 for. Uspjeh te dražbe nije nam još saobčen. Dn e 26 listopad a t. g. obdržavana bi kod šumsko-gospodarstvenog ureda brodske imovne obćine u Vikovcih dražbena prodaja od 613 hrastova i 10 briesta, procienjenih na 23446 for. (sa 2603 m´ tehničko drvne gromade) iz šumo „Kusara", zatim iz šume „Iztočne Kusare", 2882 hrasta, 10 jasena i 9 briesta i 166 graba, sa 21066 m^ građjevnog drva, u procjenbenoj vrieđnosti od 185523 for. nadalje iz sreza u „Mašanj " 686 hrastova, 2 jasena, 39 briesta i 31 grab sa 1836m´ građjevnog drva, u procjenbenoj vrieđnosti od 17023 for. Uspje h nij e nam saobčen do zaključka lista. Dn e 14. studen a prodavati če se kod gradskoga poglavarstva u Petrinji, Hstmenom dražbom 2593 hrastovih stabala sposobnih za tehničku porabu i 192 stabla za gorivo sposobnih procienjenih na 43014 for. 32 novč. Dn e 10 listopad a obđržana bi kod vlastelinstva valpovačkogo dražbena prodaja od 2632 hrastovih i 356 briestovih stabala sposobnih za tehničku porabu, zatim 1900 hrasta i 2497 briesta, sposobna za gorivnu prodaju, iz vlastelinske šume Buđvay. Uspjeh te dražbe nije nam takodjer još saobčen. Vlastelinstvo Rosinja (barun F. Inkey) nuđja na pođja 750 bukovih i grabrovih stabalah, iz vlastelinske šume „Segovina". Dn e 9. studena , obdržavati će se kod šumsko-gospođartvcnog ureda imovne obćine križevačke, dražbena prodaja hrastovih stabala i to: iz šume „Križki lug" 504 hrasta procienjena na 8642 for- 05 novč. iz šumo „Žutica" 342 hrasta, pro |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 465 — cienjeiia na 7505 for. 27 i)ov8., — iz šume „RavnoS" 200 hrasta, procienjenih na 3887 for. 88 novS. — iz sume „Starenice " 578 hrastova, procienjenih na 13052 for. 74 novč. — iz šumo „Barica" 169 hrastova, procienjenih na 1422 for. 72 novč. — iz šume „Trapinski gaj" 28 hrasta, procienjenih na 580 for. 86 no. — iz gume „Ilovski lug" 129 hrasta, procienjenih na 4392 for. 56 novč. ili ti ukupno 1950 hrastova, u procienbenoj vriednosti od 39484 fr. 8 n č. Promet s dužieami. Tečajem mjeseca kolovoza dovezeno bi u Trs t ukupno 1,206.858 komada dužica, i to za trgovačku kudu: J. B. M. Gairard 994.954 komada Ciiristian Gaffinel 97.338 „ G. M. De Amicis 53.516 „ Th. Soliadelock 29.600 S. A. Megari 16.900 „ Grumald et Comp 7.350 „ K. Wohlfahrt 7.200 UkupmTT". 1,206.858 kormiđ^ Istodobno se pako izvezlo : Preko Trst a 722.056 komada dužica od kojih 532.441 komad za Francezku. Preko Eicke , 3,308.871 komad, od kojih 3,286.850 komada za Francezku. Ukupno bi dakle u mjesecu kolovozu izvezeno u Francezku 4,030.921 komada dužica, i to: 1,501.779 komada jjreko Bordeauxa, 1,873.415 komada preko Cotte-a, 201.927 komada preko Marsilje te 243.770 komada preko St. Nazaire. Nova željeznička tarifa za srbske željeznice. Za prvu srbsku državnu željeznicu stavljena je u kricpost počam od 1. rujna 1885. sliededa specijalna tarifa br. 2., za drvo, plaćajući vozarinu po tovarnoj snazi kola, a najmanje za 10.000 kilograma od kola. 0´6 para 0´5 para od 100 kilograma i kilometra Manipulaciona taksa 5 para od 100 kilometra Ova specijalna tarifa mienjati će se za trans]) Orte onih proizvoda koji su u nomenklaturi Drvo za gorivo pod imenom „evropsko drvo" spomenuti. Tovarcnje i stovarivanje vrši pošiljatelj odnosno primatelj. Ovom se tarifom ukida tarifa za drvo od 10. studenoga 1884. godine. Ova tarifa važi od 10, kolovoza 1885. godine. Grozno umorstvo jednoga lugara. Vadimo iz „Pozora" : Državni lugar u Drežnici, Franjo Zilić, rodom iz Skradnika, bivši pitomac križevačke ratarnicc, nađjen je 5. listopada, mrtav u šumi „Lug" izvnedju Drežnice i Ogulina. Umoren je na najgrozniji način. Zlikovci udarili su ga oštracem brađve po desnom ramenu, tako da mu je rame odsječeno; nožem su mu prerezali vrat, a grkljan mu zatim začepili mahovinom od đrveta. Da bude grozota još veća, ubiše mu psa i metnuše pod glavu. Sud preduzeo je ođma iztragu — te su zlikovci jur predani pravdi. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 466 — Navala na lugara. Dne 13. listopada u večer, vratio se lugar mbarnc imovne obćine Gračani (nedaleko Zagreba) kući, u to navale u sumraCju tri seljana u njegovu komoru, hoteći ga tući, — a možda i dotući — a tek na viku i odricšitu obranu lugarevu ostaviše ga. — Navala uzsliedila je zato, jer je lugar suukućanc rečenih žitelja njekoliko satih prije, zatekav ih u kvaru, bio oplienio. Inauguracija rektora na visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, obavljena jest svečanim načinom dne 12. listopada u velikoj dvorani visoke škole. Osim ovogodišnjeg rektora profesora Gustava Hempela, govorio je i prorektor Dr. Gustav Marhet. Rektor profesor Hempel držao je predavanje „o razvoju nauke o šumskom uzgoju". Slava preporoditeljem, to je naslov svečanom spisu, što no ga netom izdao zagrebački odbor za proslavu petđesotgodišnjice književnoga preporoda Hrvata. Spis u istinu je sjajan, imađe u njem pjesama, kajda, pripovjeđčica i sentencija, a osobito pako više prekrasnih slika domaćih umjetnika, jedan veliki tableaus, koji prikazuje vrlo dobro pogodjena lica svih naših ilirskih pregalaca. Medju suradnici, nalazimo i šumare J. Ettingera, F. Kesterčanka i J. Kozarca, od kojih je osobito posliednji osim jedne priče, objelodanio još i dvie prekrasne pjesmice, đočim se prva dvojica ograničišc na prigodne sentencije. — Držeć, da uebi smjelo biti hrvatske kuće bez ovoga spisa — upozorujemo drugove naše, da se požure nabavom toga djela, koje obsiže sedam štampanih araka, jer naklada nije velika a ciena umjerena, stoji bo samo 1 for. Dobiva 30 u svih naših knjižarah. Strukovne škole, za pletenje košara i za drvorezbarstvo. Početkom listopada t. g. otvorene su strukovne škole za pletenj e košar a u Gospiću, Osieku, Vukovaru, Mitrovici, Petrovarađinu i u Zemunu, za drvorezbarstv o pako U Gospiću, Švici, Marija Bistrici, Križevcih, Staroj gradiški, Zemunu i u Ogulinu, te su odnosne učiteljske sile jur imenovane. Sad će valjda i racionalno uzgajanje vrbika u nas skorim započeti, a i radnje oko pošumljenja krasa — zadobit će sada možda nov smjer? Vjeverice opasne zvieri. Da vjeverice vrlo oštre zube imadu obće je poznato, da takove pako i po istog čovjeka mogu opasne biti — posvjedočuje nam sliedeći dogodjaj — koga nam g. J. Stanković kr. lugar u Rieki — saobćio kako slicdi; Njcki Imbro Goci iz Subotice, reče mi da ga je kao dječarca njekom sgodom 7 vjeverica ioli pogibeljno izgreblo, da je pri tom malo ne oboje bedrice (Unterschenckel) izgubio. Bilo to pako ljeti, kad se on, dječarac — jednog dana desio s kravami na paši, i to u kolosjeku medju vinogradi. Uočiv na starom grabru — njekakvo gnjezđo — oko koga se veralo 7 vjeverica — htjede da ih odanle potjera, te ih stao busenom i klipići nabacivati. Kad ali gle čuda, vjeverice najednom kao bjesne skoče ređomice sa stabla pa navale nanj i njegove noge. Stane bome đječko bježati i vikati, al vjeverice za njim do na pol poljane, izgrizav mu dobro obadvije noge, dok im napokon nepobježe, zaboraviv u strahu i na iste krave na paši! — Si no e vero e ben trovato. Devastacije. Čujemo da gospoštija Čabar nemilice svoje šume harači — mi ncvjerujemo, da bi to moglo u podpunom smislu rieči biti istina — al molimo svakako tamošnje drugove đa nam o tom koju saobće. — Nemilice se ipak devastira sjeverni kraj zagrebačke gore, spadajući pod t. z. stubičku goru (podžupaniju Zlatar) tako, da bi postupak taj, neučini li se bar u zadnji čas nješta, mogao od najžalostnijih posljedica po onaj kraj postati. Činjenice nam, te pako i opet ponajbolje dokazuju, ne samo potrebu novog šumskog zakona, nu naročito i potrebu zakona za uredjenje odnošaja urb. obćinske uprave. Šumski požar. Čitamo u „Nar. Nov." ; Dne 28. rujna na večer poče gorjeti državna šuma „Križki Konaci" u obćini vojni Križ. Izgorjelo je preko 40 ralih tek jedanaest gođinah stare hrastove šumice, a bila bi čitava izgorjela, da drugog a dan a (!) nisu oružnici i lugari dozvali narod upomoć, koji je vatru pogasio. Sumnja, da su šunm zapalili, pada na susjedne Ilrastilničane, i to stoga što im nije dozvoljena |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 467 — paša u toj šumi. Žalim o št o na s direktn o o to m dogođjaj u nijeda n t a mošnji h družtveni h glanov a obaviosti o nije , t e đ a sm o tak o bili i ope t primoran i takov u po svako g šumar a zanimiv u viest , po srednim načinom saobtSivati. Uz takovu indolonciju samih šumara, težko je doista raditi o ovome listu ! Najveća bačva. Čitamo u „Gtosp. pouSniku" : U S. Lousu u sjev. Americi ima najve(;a bačva na svictu. Ona jami 50.000 gallona, a vriedna je 4.500 dolara K povjesti šumske obnke u Austriji. Polag jedne viesti „Zontralblatt f. d. g. Forstweson", otvorio je bio g. 1803 kamoralni šumarnik Lćiffer u Oberbiirgu u Štajerskoj, privatnu šumarsku školu. Naukovanje bilo je urečeno poSamši od 2. siecnja do 25. svibnja 1803., na dan po četiri sata. Pitomci mogahu kod g. šumarnika uz dnevnu odštetu od 27 nove. imati i koštu i t. d. Svakako zanimivo ođkride, — koje nam najjasnije svjedoči, koli malo još poznajemo u Austro-Ungariji u obee povjestni razvoj šumarstva, Biele prepelice. Knez Lihnovsky-Werdenburg ubio je nedavno u svom rcviru Nieđerlieblich u Češkoj, dvie biele prepelice. Svakako vrlo rieđka lovina. Zakupnikom lova. U Reus na L. stavljaju obćine počam od god. 1884. zakupnikom obćinskih lovišta medju ostalim uvjet, da svaki zakupnik svake godine najmanje 30 svraka u roviru ubiti mora, kojih glave obdinskomu knezu ima predati, a za svaku manjkajudu svraku, ima zakupnik platiti 1 marku odštete obćini. Biela divokoza. Barun Dragutin Braun, atache austro-ugarskog poslaničtva u Hruselju, ubio je na 25, rujna t, g. u reviru kneza Kinskya, n. t. z. „OfFenkogelu" posve bielu divokozu. Račja kuga u Kranjskoj, Polag viesti u „Oesterreichische Forst-Zeitung" prestala je u Kranjskoj već račja kuga (Krebspest), kako to dokazuju pokusi ribarskog družtva u Ljubljani — u pogledu nova naplođjenja raci, njekih tamašnjih voda i potoka. Kranjsko-primorsko šumarsko družtvo. Obdržavašo ovogodišnju glavnu skupštinu na dne 7. rujna i slieđeće dane u Pulju, te je družtvo tom sgođom poduzelo izlet u mornarsku šumu Lisinomoro. Novi šumski štetoeinac u Dalmaciji. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" od 2. listopada t. g. opisuje nam professor Gustav Henschel — potanko po njemu novo obretenu vrst borotoča, pod imenom: „Tomicu s Lippert i n. sp.", koji đa naročito kulturam morskog bora (Pinus halepensis) štetan i pogibeljan. Taj zareznik da je na otoku Mljetu (u Dalmaciji) do dva ara starijih kultura od Pinus halepensis podpunoma uništio — po čemu dakle bczdvojbeno pozoi´nost šumara zaslužuje. Nebi li nam koji tamošnjih prijatelja koju obširniju o tome saobčio ? Magjarsko šumarsko družtvo. Magjarsko šumarsko družtvo zasnovano je 30. lipnja 1851. godine u Ostrogonu, pod imenom „Ungarischer Forstverein." Ovo njemačko ime dobilo je družtvo primjereno tadanjoj absolutističnoj njemačkoj vladavini. Misao samog ustrojstva družtva pokrenuo je u ono vrieme kod ostrogonskog primasa službujući šumarnik, Čeh Smetaček, a prvim družtvenim predsjednikom bje izabran grof Gustav Kenigseg. Na glavnoj skupštini, obđržanoj u Pešti, dne 9—12. rujna 1852., bude zaključeno, da se sjedište družtva prenese iz Ostrogona u Niemcem osobito naklonjeni Požun, gdje je ostalo dalje sve do 1. travnja 1867. godine. Čim se družtvo ustrojilo, sakupilo je u svom kolu sve tadanje ugarske prvake šumarstva, kao Wesselya — Greinera, Laudina, Thierota i t. d. Pošto je družtvo za onda imalo pretežno njemački značaj, to je morao družtveni list „Mitheilungen des ungarischen Forstvereines" u njemštini izlaziti. Oko godine 1860., promjeni se naslov listu, u „Zeitsehrift des ungarischen Forstvereines." Prvim urednikom lista bio je družtveni osnovatolj i tajnik Smetaček, za njim pako profesor Kornhubor, Kolaček, Kowland a za ovim i opet Smetaček, dok se na * |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 468 — pokon nelati uređničtva, tajnik đružtva Albert Beđo, sađanji kv. ugar. zemaljski nađaumarnik, koji je pođjeđno i počeo urođjivati đružtveno glasilo na njemačkom i magjarskom jeziku. Medjutim čim se više približavala god. 1867. tim se veema razvijala i međju šumarima Ugarske, nova narodno - magjarska struja, kojoj je prvi plod bio današnji magjarski šumarski list „Erđeszeti lapok", koji je pokrenuo g. Divald i pokojni u istinu znameniti strukovnjak Wagner. Šumarsko đružtvo sa svojim strogo njemačkim obiležjem gubilo je ipak danomice sve više i više svoj ugled, dapače ono je postalo i nišanom svakojakih osvada i poruga, dok se napokon dne 17. siečnja 1867. godine, buduč mladi šumarski naraštaj zadobio većinu, nije preporodilo u skroz magjarsko družtvo pod predsjedničtvom grofa Bele Keglevicha. Tom sgodom zaključen je i prenos družtvenog sjedišta iz Požuna u Peštu. Njemačko-magjarski šumarski list prestao je izlaziti godine 1866. — pa pošto družtvo bez organa nije moglo biti, to mu je sada pošao u vlastnost I)ivald-Wagnerov magjarski list „Erđeszeti lapok" te mu i danas još glasilom. List taj izlazi mjesečno — u svezcih — sadanji mu je urednik g. Albert Bedii, a glavni suradnik g. Adolf Divald. Uz ovaj list imadu danas Magjari i svoj riečnik šumarskog tehničkog nazivlja, izvrstne učevne knjige i drugih šumarskih djela, jednom riečju vt-ć dovoljno razvijenu šumarsku knjigu, koja (5e se, podju li tako dalje, do mala moći takmiti i s onom inih naprednijih naroda. Al sve ovo imadu magjarski šumari u prvom redu zahvaliti svojemu šumarskomu đružtvu, koje znajući se koristiti ođnošaji — al i uvažavati okolnosti neštedi nigda žrtva — kad se o unapredjenju šumarske struke u Magjarskoj radi. Ovogodišnja glavna skupština obdržavana bi pod predjcdničtvom prvog predsjednika grofa Ljudevita Tisze, dne 28. rujna i si. dane u Budapcšti. Skupštini prisustvovalo je do 90 članova. Družtvo broji danas 751 člana utemeljitelja, 720 redovitih i .5 začastnih članova, a razpolaže glavnicom od 204000 for. Družtvo utemeljuje sada u Budapešti veliki šumarski muzej, te gradi đružtvenu palaču troškom od 195000 for. Za sliedeću godinu razpisalo je družtvo nagradu od 100 dukata za izdanje magjarske šumarske geodezije. Rečeno jasno dokazuje, da je magjarskom šumarskom družtvu u pravom smislu rieči ne samo obstanak osjeguran, nu da ne samo u vlade nego i u svih slojevih pučanstva živu podporu nalazi. D. I—ć. Šumarstvo na talijanskoj izložbi u Turinu god. 1884. Vadimo iz izvješća g. M. Krešića, položenog trgovačko-obrtničkoj komori u Zagrebu, u predmetu talijanske izložbe god. 1884., sliedeće i po nas zanimive podatke: Od ukupne površine kraljevine Italije, u površju od 28,854.000 hektara zapremaju: maslinove šumice 583.363 hektara, kostanjeve šume 595.832, a ostale šume četinjače i listače pako 4,434.569 hektara, a osim toga se računa, da u svoj Italiji još do 10,661.000 komada narandžovih i limunovih stabala imade, koja rode svake godine sa do blizu tri miljarde komada ploda. Koštanja se ubere svake godine do 5,768.436 met. centi. Znatan dio ubranoga kestena izvaža se po svoj Europi. Pašnjaci zapremaju 5,599.588 hektara. Šume talijanske u prošlih stoljećah silno izsječene, nepružaju danas ni dovoljno goriva, te se drva za gorjeti znatno uvaža; nješto se drvenog ugljena izvaža. Vriednost izvozna iznašala je godine 1882. do 6 milijuna lira. Gradjevnoga drva uvaža se znatno iznad vrieđnosti izvoza; tako se je n. pr. god. 1883. uvezlo više za 559.000 četv. metara u vrieđnosti od 28 milijuna lira. Što se napose šumarskog diela izložbe tiče, spomenuto jest, da šumarski zavodi i uredi u Vallombrozi, Fiorenci , Navari, Siciliji i Belluni, izložiše izvan obilnih slika tamošnje flore, sve vrsti drva i raznih proizvoda kućnog obrta. Tuj je bilo izloženo |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 409 — vrlo mnogo dosta ukusno izradjenih raznovrstnih kućnih predmeta uz oznaku vrlo jeftinih ciena. Sbirka đendropatologićna (pouka o bolestih drva) šumskoga ureda u Belluni, zatim zbirka u Italiji rastućih vrsti stabala, sastavljena po zavodu u Vallombrosi, iznenadila je strukovnjake svojom obilnošdu i sustavnim uređjenjem. Potonji ured izložio je takodjer u modelu sve vrsti pila i sjekira, kojim se drvo sječe, zatim kola i t. d. koje se drvo iz gume vozi i sKčnoga više, u kratko i šumarstvo bilo je na rećenoj doista vele znamenitoj izložbi i dostojno i obilno zastupano. O starosti hrasta. 0 starosti hrasta piše profesor Dr. M. Kišpatić u svom najnovijem djelu „Iz bilinskoga svieta", kojim nas ove godine obdari „Matica hrvatska" , sliedeće: Medju našim gorostasnim šumskim đrvcćem moramo u prvom redu da spomenemo hrast (Quercus pedunculata i sessiliflora). Najveći hrast, što ga u Europi poznaju, pa koji je točno izmjeren, nalazi se u Francezkoj kod Saintesa u okružju j,de la Charente inferieur". Gorostas taj visok je 20 metara; pri zemlji mu ima stablo u promjeru blizu 9 metara (28 stopa 8´/2 palaca); jedan i pol metra više bio mu je promjer još 7 metara, a ondje, gdje su glavne grane izlazile 2 metra. U iztruloj sredini stabla napravljena je soba, koja je 3 metra visoka i 3 do 4 metra široka; u jednom drvu ovih zidova izrezana je na okolo klupa, U sobu dopire svjetlo kroz malen prozor, pa zato su zidovi ove sobice nježno obrasli mahovinami i papratmi. Iznad vrata izrezali su jedan mali komad drveta, a na tom komadu nabrojili su 200 godova, pa suđeć po tom računaju, da bi ovaj gorostasni hrast mogao biti oko 1.800 do 2.000 godina star. Jedan nješto manji hrast spominju u Englezkoj kod Dorsetschirea. Vele o njem, da je imao u obsegu 68 stopa (21´/a metra). 1 tomu hrastu bilo je srdce propalo, pa je u njem bila 16 stopa (5 metara) široka i 20 stopa (6*/.j metra) visoka šupljina, u kojoj se je za Cromwellovih vremena nalazila krčma za putnike. Godine 1703. sruši užasna bura ovo veličanstveno drvo na zemlju, gdje je ležalo sve do godine 1753., kada su zadnje komade za gorivo prodali. U Norfolku u jednom parku kod Windfo:´thlinga kažu, da jošte živi jedan hrast, koji mjeri dolje pri zemlji u obsegu 70 stopa (22 metra), a u sredini stabla još 40 stopa (12´/a metra). Jedan veliki hrast spominju kod Dodersdorfa u Holsteinu, pa vele, da ima u obsegu 14 metara, a isto tako velik hrast kažu, da se nalazi kod Bamela u Hessen-Darmstadtu. Sve do godine 1857. živio je kod Breslave prekrasan hrast. Bilo je to kod Pleischwitza, jedno 1 ´Ji milje daleko od samog grada. Točne mjere na ovom hrastu uzeo je Goppert. Hrast je bio u visini od 2 stope iznad zemlje, 42 stope u obsegu. te je tako imao promjer od jedno 14—15 stopa. U visini od 14 ^2 stopa dielilo se je stablo u tri grane. Jedna od tih grana odtrguula se je godine 1833., pa su od nje dobili 14 hvati drva. Srce u stabla bilo je šuplje, a šupljina tako široka, daje u njoj moglo stojati 19 osoba. Cielo stablo dosizalo je do visine od 78 stopa. U srpnju god. 1857. slomila ga bura i povalila na zemlju, pa ga je sada Goppert točnije iztraživao, da mu starost opj-edieli. Drvo u stablu izpod kore bilo je samo na 5 do 8 centimetara zdravo, dočim je prama sredini bilo posvuda na pol trulo. Zadnjih 150 godina udebljalo je drvo samo za jednu stopu. Prije toga udebljalo je drvo svake godine za 1 ´/2 do 2 crte, kao što se je to vidilo na ostalih mjestih, gdje se je mogao naći ma i najmanji komadić tvrdjega drva. Dzam promjer drveta u obzir i ovaj godišnji prirast, to bi čovjek smio procieniti starost ovoga gorostasa na 700 do 800 godina. Da je taj račun siguran, osvjedočio se je Goppert na jednoj manjoj grani , kojoj jo bilo srce posve zdravo. Grana je ta pokazivala 320 godova, pa se i tu vidilo, da je godišnji prirast na hrastu bio oko 1 ´/s do 2 crte. Goppert je i kasnije mjerio veliku množinu drugih , dakako slabijih |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 470 — hrastova, pa nije nigdje našao, da bi godišnji prirast bio manji od 1^/2 crte, gdjekada je on pa6e bio i nješto veći od 2 crte na godinu". Nebi li nam koji od drugova, prigodno saobćio koju, i o našili gorostasnih hrastova, lipa i kestena? Eucalyptus. Čitamo u „L´ Echo Ferestier" medju ostaUm sliedeći zanimivi Članak o eucaliptusu: Ogromno to drvo spađajude u rod mirtaceja, po Labillardieru u Australiji ođkriveno, dostigava visinu od 80 a često i 100 metara. Barun Muelor ravnatelj botaničke bašće u Melburne-u, tvrdi, da je već mjerio eucalyptusa od 122, 128 i 148 metara visine — a jedno stablo, da je dapače i 150 m. visoko bilo t. j . 17 metara viSje no §to je sgrada invalida u Parizu. Promjer gorostasnog tog drva, da iznaša 9 20 m. pri zemlji, promjer prve grane 3.70 m. t. j . u visini od 70 m. iznad zemlje. Neima sumnje, da takovo stablo svojih 446.886 kilograma teži, uz kubični sadržaj od 92 ml U Francezkoj uveo je to drvo M. Ramel, dočim je kultura istog u departementu des AIpes-Maritimes plod nastojanja dr. Gimberta. Jednogodišnje sjeme, posadjeno mjeseca svibnja u prikladno tlo, naraste do sliedećog prosinca na do 6 m. visoko stabalce U svih seoskih vilah, vidimo da eucalyptus za 7 — 8 godina dostigne visinu od 25 metara. U „Revue scientifique industrielle" spominje Louis Figuier: „Ferdinand Barrot, posjednik u Algiru, nedaleko mjesta Philippseviile, zasjelka njekoč vlastnost riinljanina Salustija, posadio je god. 1863. na milijune biljka od E. Globulus. U prosincu godine 1871. dade ih mjeriti, te pronadje: Nakon šestgođišnjeg rasta, dostiže jedno stablo visinu od 18 m., ostala stabla imahu visinu od 16 m. te l´ l m. u obodu iznad zemlje. Poprečna visina stabalja jednog drvoreda iznašaše 15 metara sa poprečnim obodom od 1 m. Pokusi dokazano je, da je eucalyptus takove žilavosti i životne snage, da mu je drvo dvostruko toliko trajno kao što hrvatska hrastovina. Koja svojstvo drvo čine cienom gradjom na suhom i mokrom. U obde neima kvrga, lahko se pili, tako da iz njega možemo dobiti dasaka i po 40 met. dugačkih. U Australiji rabe drvo eucaljptusa naročito u stolarstvu, kolarstvu i rezbarstvu. Njeki stolar nedaleko Pariza, pravi iz cucalyptusovog drva pokućtvo. Tih mnogobrojnih svojstva radi, upotrebljuju drvo to i u mosto-i zemljogradnji kao i poglavito u brodogradnji. Tako piše medju ostalim „Revue maritime et coloniale", solidnost radnje i konstrukcije barka građjenih u ,,Hobert Townu", pripisuje se poglavito vrstnoći tasmanijanskog drva, naročito pako drvo od E. globulus, isto vrieđi takođjer i za ladje, ploveče medju A^an Diemensovom zemljom i Englezkom. U samu Indiju, u okolišje Techa, dovezeno je prije nedalekog vremena sila drva od E. globulus iz Tasmanije, toli za brodogradnju koli i za razne gradnje kod že- Ijeznicah. Kod gradnje luke u Melburne-u, upotrebljivaše se izključivo drvo E. globulus. Mjernici imadu propisano uporabu te vrsti drva za stanovite radnje. Tako je drvo Eucalyptose neuađkriljivo kod gradnje željeznicah. Šumarski koledar za mjesec studeni. Studeni imade 30 dana. Mjesečne miene nastaju: Mladj dne 6. u 10 s. 6 č. več. — Prvak dne 14. u 11 s. 3 č. več. — Uštap dne 22. u 10 s. 43 č. jutr. — Trećak dne 29. u 3 s. 1 č. jutr. Vrieme . Mjesec studeni zadnji je jesenski mjesec — sad nastaje zima. Jesenske magle, hladne večeri i kiše — navicštaju snieg. U cieloj prirodi nastala je borba za obstanak — zmije, gušteri, puzi, žabe, kukci sve to se sakriva, te zavlači pod zemlju, koru te u pukotine kamenja i stenja, njeke životinjah oblače toplije odjclo, sisavcem daje narav gušću i dulju dlaku, pticam gušće perje i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 471 — Naiod naš običaje na dan svih svetih, izjecSi od breze jedan iver, ako je iver iznutri suh, nadati se je jake zime, ako li je mokar slaba će zima biti. Ako lišde sa drveća brzo opadno — biti će zima kratkotrajna — opade li polagano, biti će dugotrajna. Padne li prvi snieg na mokro nakisnuto tlo, da se je nadati srednje — slabe žetve, padne li na smrznuto tlo, nadati se je obilne žetve. Na dan sv. Martina, ako je mokro i oblačno, nadati se je nestalne zime, ako ti je vedro i čisto, te sunce sja, nadat nam se oštre zime. Lastavice ostaviše okolišje Varaždina 22. rujna, a 27. rujna preletila su dva velika jata lastavica preko Zagreba. — Dočim Zagreb već na 3. rujna ostaviše. Šumarstvo . Početkom ovoga mjeseca počimlju šume oživljeti. Šumske radnje nastaju — drvari iz Kranjske i Primorja na hiljade putuju u slavonske šume na rad. Doznačivanje i izradjivanje drva sad su na dnevnom redu. Pobiranje sjemenja i sijanje žira, bukvice, jasena, javora i lipe nastavlja se i dovršuje. Sešarke od johe, bora i omorike beru se. Presadjivanje listnatog drveća preduzima se u koliko vrieme dopušća, a isto tako mogu se u suhom i čvrstom tlu jame za buduće sadnice unapi-ed izkapati. Svinje valja iztjerati iz sječina. — Šumarsko - lugargko osoblje treba, da od sada dvostrukom marljivošću vrši svoju službu — jer se zimom razni štetočinci i opet vraćaju na zlosretni posao. Lov. Mjeseca studena čim smrzavica nastane, počima i doba lova, sa hajkom na divlje svinje, srnjake, kurjake, lisice i zečeve -— a streljaju se i vidre, tvorci, kune i divlje mačke — jer im krzno nastaje cieno biti. Jazavac izkapava se iz jazbine ili se u gvoždja hvata dok izlazi. Divlje patke, svake vrsti, lete u jatah pred večer od bare do bare, gdje se mogu najbolje iz zasjede streljati ili u mreže hvatati. Divlje guske isto tako, na zasjedi kraj vode, ili za magle na usjevih, kamo padaju. Srnjak ođbaca koncem ovog mjeseca svoje rogove. Divlje svinje ostaju sada u šumi i neizlaze na polja. Mladi kurjaci izlaze sada već sami noćju na plien. Lisice izlaze iz šume, pred večer na polja da hvataju miševe. Jazavac ravna se po nastalom vremenu — te neizlazi već svaki dan iz jame. Jež izkopav si u grmaku jamu — sprema se na prezimovanje. Zečevi čim lišće s drveća spadne, zavuku se u šumice, šiprake i trnace i t. đ. Kako nam prijatelj javi, ustreljena bi prva šljuka po presv. g. Svetozaru Kuševiću, dne 16. listopada u žabjačkom lugu (podžup. belovarska). Viđjena je medjutim onda samo ova jedna. Od ostalih strana još nam nitko ništa nejavi. Ribolov . U ovom mjesecu mogu se sve ribe loviti. J. E. Na magjarskoj izložbi odlikovani hrv^atski izložitelji šumarskih skupina. U V. skupini: Šumarstvo, šumarska nastava i lov. Dobiše počastn u diplomu ; Brodska imovna obćina; Franjica Ghyiczy, vlastelinka čabarska; Barun Gustav Hilleprand Prandau, vlast. Miholjački. Velik u kolajnu : petrovaradinska imovna obćina u Mitrovici; tvornica tanina u Županju , Aleksander Weiss iz Zagreba. — H o r s Concours: kr. gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcih. Za sudjelovanje: Makso Prokić, nadšumar imov. obćine petrovaradinske i Josip Dabić iz Broda; Milan Durst, kr. ravnatelj drž. šuma, Josip Pfister, mjernik; Ivan Malbohan, kr. šum. nadzornik ; Robert Devan, kr. šuraarnik, Ivan Magjarević, kr. šumarnik i E, Nemčić, šumarnik brodske imovne obćine. U XII. skupini: Drvarska industrija. Dobiše velik u kolajnu : Barun 0. Aluoch iz Samobora, Vjekoslav Budicki iz Zagreba, Barun Gustav Prandau Hilleprand |
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 472 — iz Valpova, Matija Hiibert iz Osieka, Ferdo Knoll iz Komletiuea, ns.dbiskup zagrcbafiki Njeg. uzoritost kardinal J. Mihalovid, Gustav Pongratz iz Zagi-eba, Bolto Schmidt iz Osieka, A. Spitzer iz Osieka, Franjo Stulhofer iz Osieka i Valentin Stolfa iz Zagreba. — Hors concours: Jakob Sorger i drugovi iz Osieka. Za sudjelovanje: Gjuro Ferenčak iz Zagreba i Vilim Pril iz Vinkovaca. f Umrli. Dne 2. listopada t. g. preminuo je u 73. godini dobe svoje, su51an našega đružtva, šumar plem. obćine Turopolje, Vatroslav Makovička. Dne 6. listopada pako preminu u Zagrebu u Ti. godini dobe svoje, vriedni suradnik ovoga lista i suSlan našega družtva c. kr. umirovljeni krajiški nadšumar Ante Beneković. Pokojnik bio je vrstan strukovnjak i vatren rodoljub a kao takov obće ljubljen i štovan od svojih sudrugova. Nauke šumarske svršio je kao krajiški pitomac na c. kr. šumarskoj akademiji u Mariabrunnu (1835 —1837.), služio je pako dulje vremena u gradiškoj, otočkoj, liSkoj i slunjskoj krajiškoj pukovniji. Slava im i dug spomen medju nami! Imenovanja. G. Andrija Koprić, svršeni šumar, imenovan je šumarskim vježbenikom II. banske imovne obćine sa sjedištem u Dubici. Gg. Dušan Popović i Radivoj Ljubinković, svršeni šumari, imenovani su privremenimi šum. đnevničari petrovaradinske imovne obćine u Mitrovici. Kr. ugarski ministar financijab imenovao je u statusu osoblja, na temelju zakonskim člankom XXII: 1885. u život stupajućeg ustrojstva očevidnosti zemljarine u području kraljevinab Hrvatske i Slavonije, medju ostalimi g. Lađislav a Perok a do sada katastralnog šumskog — procjenitelja kr. financ. perovodjom II. razreda, — a g. Milan a Kajgauovića , svršenog šumara i do sada katastral. procjenitelja oficjialom I. razreda i katastral. arkivarom. Nadalje pristupili u družtvo: II. kao utemeljitelji sa 100 for. a. vr.: 23. Gospod. Gustav vitez Pongrac, Zagreb. 24. Prečastni prvostolni Kaptol zagrel)ački, Zagreb. II. kao podupirajući članovi sa godišnjim prinosom od 10 for. gg. 5 Lujo Burgstaler, trgovac, Zagreb. 6. Lujo Blažić, trgovac, Sisak. 7. Josip Iskra, trgovac, Križevac. (do sada član 1. razredaj. Izpravak i razjašnjenje. U posliednjem broju o. 1. u dopisnici uredničtva podkrala nam se pogrieška, u mjesto : G. I. P. u T. Vaš liek mogao bi zanimati profesora kurjih očiju F. pl. K. u K. imalo je stojati — Vaš liek o kurjih očiju, mogao bi zanimati itd. Sto ovime u interesu stvari i z p r a v 1 j a m o. Razjašnjenja radi pako budi sliedeće : U „ Agramer Zeitung-u" od 3. i 5. lipnja t. g. nalazimo oglas za koga bi bilo u istinu šteta, da ostane u zaboravnosti, te koga stoga kao karakteristikum u cielosti reproduciramo : „Gege n Hiihneraugen". — Mechanisches Mittel um Hiihneraugen, Hornhaut ctc. ohne zu schneiđen oder zu schmieren, sehmerzlos in einigen Minuten sicher zu entfernen. Nur recom. Anfragen mit 55 kr. oder Marken beantvvortet: Fran z v. Kružić. Ingenieur und Pr of es sor der Forstanstalt in Kreutz (Croatien)!!! Ureduičtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva. — Tisak C. Albrechta. |