DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 460 — tečajem većeg diela godine iiepristupni, u kojih je usljed poplava propalo ne samo velikil) množina gotove robe, već u kojih su dosta cesto zaglavili i poduzetnici skupa sa svojimi radnici, zadobiU bi tekar onda pravu svoju vriednost, jer bi se priveli podpunoj uporabi. Uspjeh bio bi velik, njime bi se okoristil i zemlja i država; u podignuću narodnog blagostanja i u pojačanoj poreznoj snagi zemlje, našao bi isti svog najboljega izraza. Današnji odnošaji ograničavaju trgovinu s okruglirai panjevi na laglje pristupne šume. Nu i u ovom ograničenju proizvodile su se ipak znatne množine, pa i posve razprodale. Nedavno još bijaše izvoz okruglih panjeva iz Slavonije jedva 5—10.000 kubičnih metara. Godine 1879. povisio se pak na 20.000, godine 1880. na 35.0000 i popeo se godine 1881. na 55.000 kubičnih metara. Ova roba proizvedena ponajviše u Savskih dolina i u nizini Drave, razpošiljana je većinom u Budimpeštu, Bec i u Njemačku. Ciene su bile na obali Dravskoj popriečno 18—24 forinta za kubični metar I. vrsti, a 14—16 for. za kub. metar II. vrsti. Na obali Savskoj bile su ciene ponješto niže, usljed većih troškova za podvoz do mjesta opredieljena, na dovinule su se ipak za I. vrst popriečno na 16—20 for., a za II. vrst 12 do 15 for., za kub- metar. U I. vrst broje se posvema pravtd, čisti t. j . bezčvorni, podpunoma jedri okrugli panjevi sa promjerom od najmanje 60 centimetara mjere na tanjem kraju, i duljine od bar 3 metra. U II. vrst broje se panjevi, koji nezadovoljavaju podpuno za I. vrst slavljenim uvjetom. Al i ovi moraju imati na tanjem kraju promjer od najmanje 45 centimetara, nadalje duljinu ne izpod 2´80 metara. Broj čvorova nesmije pako nadmašiti broja metara duljine. Roba se po kakvoći preuzimlje obično u šumi kod panja, gdje se je proizvela, za koji način preuzimanja i vriede navedene ciene. Kupcem bilo bi dakako milije, preuzeti robu obzirom na kakvoću istom na mjestu pretovarenja, pa bi bili voljni platiti onda i bolje ciene, nu producenti plaše se ovakovog poslovanja, jer se njime kod ove robe spojeni risiko samo još povećava. Osim hrastovih okruglih panjeva proizvelo se takodjer i okruglih panjeva iz lipovine i grabrovine, i to ponajviše u slavonskih predjelih kraj Drave; ove su većinom kupovale pilane u Beču i Budimpešti. Ciene su bile prema kakvoći i dimensiji vrlo različite, popriečno pak 8—14 for., za kubični metar, uz iste pogodbe kao i kod hrastovih okruglih panjeva. Proizvadjanje bilo je prilično stalno, i to do 2000 kubičnih metara u godini. |