DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 458 — šumara, koji se za posliednjih 50 godina tako rekuć natjecahu u pretvorbi hrastikah u šume čestinjače. Čim manje hrastovine u Europi ostaje, tim joj se većma počimlje priznavati prvenstvo nad svimi ostalimi europejskimi vrstmi drveća, činjenica koju i naši šumari nebi nigda s uma metnuti smjeli. Poznata su nadalje, naprezanja stanovitih bečkih znanstvenih i trgovačkih krugova, oko uvedenja bukovine u raznih obrtih, odnosno razširenja upotriebe te vrsti drva. Svi ti pokusi, ostaše ipak uzprkos dosta velike svote koje zahtievahu, do sada bezuspješni. Medjutim se i u Zagrebu stvorio bio oko poznatog vještaka šumskog taksatora i mjernika g. I. Pfistera konsorcij, koji si stavio zadaćom, pronaći način, odnosno stroj, kojim bi se bukovina jeftino i svrsi shodno dala impregnirati u razne tehničke svrhe, i time osobito u svrhe željezničkih poduzeća (za šlipere i t. d.) prikladnom učiniti. Kako sada doznajemo, pošlo je g. Pfisteru i zbilja podpunoma za rukom stavljenu zadaću riešiti, te je na taj izum jur konsorcij uzeo i patent. Mi ćemo o čitavom tom izumu, od kojega se osobito i naši domaći šumsko-trgovački krugovi velikoj dobiti nadaju, do zgode i koju obširniju, za sada nam pako samo spomenuti, da je g. Pfister konstruirao vrlo jednostavan stroj, kojim se brzo i lasno svako drvo, a naročito i bukovina, svakom povoljnom tekućinom, bud u suhom bud u svježem stanju, neposredno na samoj sječini, bez ikakvih osobitih priprema impregnirati dade. Izum taj kako jur spomenuto danas, je vlastničtvo posebnog konzorcija, u kojemu su zastupane i njeke naših prvih šumarsko-trgovačkih tvrdka. Kako nadalje, danas nakon poduzetih pokusa već neima dvojbe, da će poduzeće uspjeti, to se time naročito i unovčenju naših u istinu vanredno krasnih bukvika, otvara perspektiva nenadane budućnosti. Izum taj mora da već u najkraće doba prouzroči podpuni preokret, dosada nje uporabe bukovine, a i u pogledu uporabe drva u obće. Ono, što bečkim strukovnjakom, uzprkos mnogogodišnjih pokusa i iztraživanja — nepodje za rukom — pronašao jest u nas jedinac g. Pfister, kojemu budi ovime od srdca čestitano. XIV. U poglavju XI. ovih razmatranja, predočismo stanje trgovine hrastovom rezanom robom u Slavoniji — cieline radi — spomenuti ćemo danas još i koju 0 trgovini okrugljimi panjevi iliti oblikovinom, polag podataka sadržanih, u već više puta iztaknutom „izvješću osiečke trgovačko-obrtničke komore, do konca godine 1881." Okrugli panjevi tražiše se, osobito za prošlih trijuh godina, u vrlo velikoj množini od tu- kao i inozemnih parnih pilana. Čim se je više očutito pomanjkanje prikladnog drva za pilane u Alsaciji, Badenskoj i Thiringiji, tim se je više dizao export hrastovih okruglih panjeva iz Slavonije. Inozemske pilane koje su većinom u velikom obsegu potrebuju |