DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 406 —


Na takovih se površinah pomladjenje iz panjeva, svakoj
inoj vrsti pomladjenja predpostaviti mora.
Oguhnsko pako kraško područje pusto je i golo, do kojih 800 stopa nadmorske
visine-


Ovdje je tlo posuto većom i manjom ruljom. Po visinah iznad 800 stopa
nadmorske visine, nalazi se prihčno debela naslaga busena, a gledom na sastav,
može se tlo prispodobiti onome, istarskog krasa.


Kakovi se uspjesi pomladjenjem iz paujeva polučiti dadu, dokazuju mnoge
branjevine na krasu, koje su još prije njekoliko godina posve puste bile, dočim
sn danas već takovom guštarom obrasle, da po njih srne zaštitu i skrovišta traže.


Voće plešine i praznine po braujevinah zasadjuju se, u koliko naime tlo
u obće sadnju omogućuje.
Sade se dvogodišnje presadjene, a i nepresadjene četinjače
i jednogodišnje listače.


Do kojih 1000 stopa nadmorske visine, upotrebljuju se Pinus halepensis,
Pinus maritima, Ailanthus glandulosa, Acer monspesulanum, Ficus carica i
Amjgdalus communis.


Od 1000 do kojih 2000 stopa iznad mora Pinus austriaca, Ostrja vulgaris,
a na svježem ilovastom tlu Fraxinus excelsior i Acer pseudoplatanus.
U branjevinah iežećih iznad 2600 stopa visine; Abies pectinata, Larix
europaea, a mjestimice Acer pseudoplatanus.
Po grebenastom, kamenjem pokritom tlu, oba^´lja se sadnja nepravilno, te
se samo tamo sadi, gdje imade dovoljno duboka naslaga zemlje.
Kako gdje, prema sastavu tla i gustoći sadnje iznašajutroškovi
kulturni po rali 10 do 16 for.


Po višje Iežećih stranah, a naročito po visočinah, zatim manjih strminah, nalazimo
1 takove površine, gdje je tlo skroz dovoljne dubljine, a i površje manje
posuto ruljom. Na takovom se tlu obavlja sadnja u jarcih.


Tu se, naprotiv vladajućem vjetru (sjevero-iztočnjaku), u razmacih od IV^
do 2 m., 30 do 35 cm. duboki, 18 do 22 cm. široki jarci izkapaju, a osim
toga se pred svakim trećim ili četvrtim jarkom, za obranu proti buri podignu
suhi zidovi, i to iz onoga kamenja, što se iz jaraka kopanjem povadi.


U jarcih se sadi u razmacih od 25 do 35 cm. i to tako, da vrška biljke
nepremašuje rub jarka. .
Ako se ti jarci nalaze izpođ 1500 stopa nadmorske visine, to se medju
biljke posije i Pinus maritima.


Sadnja u jarcih, u savezu sa gradnjom obranbenih zidina, imade tu prednost,
da bura biljke ni najmanje neoštećuje, da iste ljeti nisu toMko izvržene
žegi sunca, te što tlo u jarcih dulje podržaje nuždnu vlagu.


Samo se sobom razumjeva, da su troškovi znatni, a iznašaju
od 46 do 58 for. po ral
Biljkam se takodjer i sjetvom, odgovarajućih vrstih trava i djeteline po
okrajcih jarka, pođaje nuždna zaštita.