DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 425 — Na dne 80. rujn a t. g. obdržana bi kod kr, zemalj. vlade u Zagrebu, dražbena prodaja (u:^ pismene ponude; od 51.432 hrastovih, 6.465 jaaeuovih, 12.910´briestovih i 5.014 bukovih stabaia iz šuruah krajiške investicionalne zaklade, proeienjenih na 1,^09.970 for. Uspjeh dražbe nije nam poznat do zaključka lista. Pne 25. rujna t g. obdržana bi kod ravnateljstva dobara prvostolnog kaptola zagrebačkog, prodaja 3.500 bukovih i do 4000 hrastovih stabala. Uspjeh te dražbe takodjer nam još nije saobćen. Dn e 1. listopad a obdržavati će se kod kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu, dražbena prodaja (uz pismene ponude) od 2.561-; hrastovih, 54 jasenovih, 176 briestovih ] 776 bukovih stabala, proeienjenih na ukupno 65.256 for. to naLazećih se u erarskih suinah „Žutica" i ^^Storgina greda". N a dn e 5. listopad a obdržavati će se kod kr. podžupanije zagrebačke po novna dražbena prodaja od 1.000 hi-astova iz šume urb. imovne obćine Demerje. D n e 15. listopad a prodavati će pogl. grada Varaždina 666 hrastovah, pro eienjenih na 3115*80 for. iz gradske šume „Emerije". Dn e 15. listopad a prodavati će se kod kr. Šumskog ureda u Otočcu drvni etat iz državnih suma nagibajnćih prema državnoj parnoj pili u Stirovaći , i to z. g. 1886— 1890. Drvni etat iznaša 6.000 m.^ jelovine i smrekovine i 10.000 m.´^ bukovine sposobne za lies i 23.780 m.^ ogrievnog drva. Jamčevina 3.00O for. Konačno javljamo, da je tvrdka ,,Felix Neuberger i sin" \z Budapešte, podniela zajedničkom ministarstvu za obrt, trgovinu i gospodarstvo, ofertnu ponudu u predmetu eksploitacije šuma državnih po gornjoj Krajini u veliko, Družtvo želi raditi sa četiri velike pilane, toli jelovu koli bukovu robu. Hebi li se za to poduzeće našlo i domac-ih ljudi? Šumske prodaje u Bosnoj. Dne 30, nijna t, g. obdržana bi kod zemaljskt vlade u Sarajevu pismena dražbetia prodaja od osam hrastovih sjeČina, tialasećih se u okružju banjalučkom i to: I. a) Motajiea II. Sječina u kotaru Prnjavoru sa 6.015 stabala i 11.574 n;.*^ gradjevnog i 8.707 m.´** gorlvog drva, proeienjenih na 23.297 for. I. b) Prisjeka u kotaru banjalučkom sa 6.487 stabala, sa 11.302 m.*´* gradjevnog i 4.682 m.´´ gorivog drva, proeienjenih na 25.071 for. U okružju do Inja Tuzla. II. a) Brodovo I., u kotaru Gračanica, 6.200 stabala sa 10.870 m,^ gradjevnog i 4.473 m.´´ gorivog drva, proeienjenih na 28.070 lor. IL h) Brodovo II. 5.210 stabala sa 11.000 m.´^ gradjevnog i 1.997 m.^ gorivog đi´va, proeienjenih na 27.699 for. II. c) Gostović u kotaru Maglaju, 5.596 stabala sa 10.216 m.^ gradjevnog i 3.993 m."´* gorivog drva, proeienjenih na 21.031 for. U okružju travničkom. III. a) tri sječine kotara Zenice sa 3.925 stabala sa 9.893 m.´^ gradjevnog i 3.362 w.^ gorivog drva, procj´enjenih na 25,406 for. III. d) tri sječine kotara Žepće i sa 5.356 stabala sa 15.082 m.^ gradjevnog i 3.096 m."^ gorivog drva, proeienjenih na 38,325 for. U okružju bihaćkom. IV. Čorkovača, kotar Krupa, 1.008 stabala sa 1.389 m.´^ gradjevnog i 2.497 m.´** g rivog drva, proeienjenih na 2.396 for. Ukupno dakle 39.797 hrastovih stabala sa 81.326 m.^ gradjevnog i 32.807 m.´* gorivog drva u procienbenoj vriednosfci od 191.295 for. Koju o padanju vriednosti šišarke. U posliednjem broju ovoga lista čitasmo bilježku o ovogodišnjem unovčenju šišarke. Kako je taj nuzgrcdni užitak nekada izdašne koristi pružao, te pošto nam je poznato, da je kod ustanove nikada zaboravljene „ljestvice čista prihoda^´ za odmjerenje poreza priličnu ulogu , radi svoje nekadanje slave igrao^ držimo za vricdno sliedeće navesti : Ovogodišnji urod šišarke^ u šumah petrovaradinske in}ovne obćine jeste izvanredan. Malom razlikom bio je god. 1878. urod veći, kada je imovna obćina 20.159 for. odpolabila. Godine 1879. nije u ovogodišnjeg uroda bilo, pa je ipak dobljeno 10.000 for. |