DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 421 —


koja je ođ krize netaknuta ostala. Ako kraj svega toga imade u Slavoniji još
uviek razmjerno vrlo malo pilana, to je uzrok tomu, što su šumski dielovi,
koji se za sječenje obično opredieljuju, ođ premalenog obsega, da bi se izplatilo
postavljanje u njili tako skupe pilane, a to tim manje, što je slavonska i rukom
rezana gradja, kako je spomenuto, izvrstna, te vazda nalazila pripravne kupce
i dobru denu.


Svagdje, gdje je bio dostatan obse^- i povoljan položaj šume, ustrojile su
se pilane. U tom pogledu osobito se iztiču parne pilane, koje se ustrojiše ne
samo u velikih i liepih već i uzorno gojenib hrastovih šumah u Podravini, barana
Prandau-a i grofa Lad. Pejačevića, i to u prvih po tvornicaru g. Lovri
Jageru, u drugih po jednoj belgijskoj tvrdki. Ove pilane mogu se, što se uredjenja
i dobavne moći tiče, takmiti sa najvećimi takovim! inozemskimi tvornicami.


Sada radi u Slavoniji sedam parnih pilana. Izim toga spominjemo tvornicu
parketa u Barču. Ova se doduše nalazi na lievoj obali Drave, uespađa dakle
u područje ove komore, ali kraj svega toga imade značaj slavonskog etablisementa,
jer je ustrojena izkljucivo u tu svrhu, da izradjuje slavonsko drvo, kao
što i zaista samo ovoj svrsi služi. Zadaća joj je naime, da dogotovi nedovršene
daščice za parkete (Rohfriese), koje se kao polutvorivo proizvadjaju na pilanab
u Vukovju i Toplici, kod Daruvara i u Magjarevoj bari kraj Gorjana, i da iz
slavonskih šuma dobavljene okrugle panjeve za raznu parižku specijalnu robu
izradjuje.


Osim na parnih pilanah, proizvadja se u Slavoniji još skoro toliko rezane
i tesane gradje ručnim radom.
Tiče se ovo doduše samo jačih dimenzija, nu nezaostaje pogledom na
ravnost reza i jednakost dimenzija baš mnogo za robom proizvedenom na pilanah.


Tako proizvadja tvrdka: Josip Sedlaković i sin u Osieku uz drogu izvrstnu
rezanu robu, godišnje preko 500 kubičnih metara dugih planka za gradnju
brodova u dimensijah od 30—50 centim. širine, 8 centim. debljine i 12—20
metara duljine, i to ručnim rezom, kao vlastito specijalnu robu. Nu i drugi
znatniji veleobrtnici kao: Lovro Jager, Schulhof i Brihta, Jakob Sorger et Gomp.
Hartl i sin, Hinko Ftlller, Alb- Mautner, Banhyer, Braun, Hermann, Hiller,
Gašparac, Mllller, Neuwirth, Eisner, Schwarz, Knoll i još druge ovdje nenavedene
tvrdke, proizvode ručnim rezom isto tako liepu rezanu građju, naročito
pak gradju stalnih dimensija za željezničke vagone i druge, konstrukcije, i to
u vrlo izvrstnoj kakvoći i sa osobitom točnosti. Ova roba, akoprem je rukom
rezana, postigne često istu cienu, kao i ona iz parnih pilana.


Svakako se imade zahvaliti u prvom redu vanrednoj kakvoći slavonskog
hrastovog drva, da se mogu postići ovako povoljni uspjesi, nu bez dvojbe ide
na prvom mjestu priznanje razumnim i vrstnim radnikom, koji bodreni liepimi
proizvodi mekaničkib pilana, nastoje usavršiti svoju tehničku vještinu i učiniti
se sposobnimi i za najteže poslove. Ovaj napredak u proizvadjanju, u savezu
sa prije spomenutimi povoljnimi okolnostnii, doveo je produkciju rezane gradje u