DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 16     <-- 16 -->        PDF

~ 416 —


giavniji proizvoditelji, recimo su 2 tvorničara u Meissenu, u novije doba u
Velikom Ugrocu tvornica grofa Zaha, pa najnovija u našem Samoboru, jur
svima poznata.


Gradski tokari ili Stockfabrikanti, kako se sami krste, rade obično sa
5—10, a. spomenute tvornice sa 30—50 Ijudih. ´ :


Kod posljednjih se vidja racionalni postupak a kod prvotnih je dosta primitivno.
Tvornica radi ili parnim ili vodenim okretajem do 10 konjah jakosti,
te tjera, makine za provlakn palicah, okružače za pričelivanje, vijugače za obrezivanje
(osobito držke), razne, strojeve za gladjenje i politiranje i t. d.


U Beču a tako i svakom od navedenih gradova tvori se stovrstnih oblikah
palica, pa stoga se tvornica, koja treba, da po šabloni radi spram ručnom
radu, ako,i primitivnije, te akoprem u cieni kao 10: 1 stoji, ipak težko uzdrži,
a to je i onaj razlog, zašto se tvornice ove vrsti umnožiti neraogu, zato i
samoborskoj tvornici niti za 5 godinah neproričem velikog uspjeha, tim manje,
što je razpačavanje gotove robe na sijaset trgovcića mučno svezati.


Italija je prva zemlja kišo-i suncobrana, te se toga za export u cielu
Europu razmjerno najviše pravi. Stotine ambrelodelaca imade oko Udine, da cielo
selo je kišobranar, nu ovi najviše prave proste kišobrane sa poznatim dvorubom
na obodu, sa crnom bukovom palicom i držak iz crne kosti. Palice i držke za
ove proste kišobrane proizvadja lih Lubljana,


Al ove vrsti kišobrana nisu danas ni u seljaka obljubljeni, vidjaju se najvećma
oni sa ljeskovom palicom i pri&vršćenim držkom, ako li je Lubljana to
izgubila, može Samobor sada prisvojiti.


Fini kišobrani, osobito svileni proizvadjaju se u Florencu, Kimu, Napulju,
Turinu, Milanu i Veroni te inih manjih gradovih; pa neću pretjerati ako kažem,
da u Italiji preko 10.000 duša imade, koje se samo kišobranarstvom bave; ali
čini se, da kao što Italija u obće u industriji zaostaje, da je i ovo proizvadjanje
dnevno manje, a svakako i tako biti mora već s obzirom na palice same.


Iz Hrvatske odprema se sm^ova palica n. pr. u Prag, a odavle putuje
gotovo izradjena u Turin, a iz Tarina providjena platnom ili svilom kao gotov
kišobran u Zagreb, time poskupila je palica kirijom i carinarom, što se od
politirane ili lakirane robe takove plaća, po komadu uz "/o provizije najmanje
za 20—30 novčića, a to je kod kišobrana recimo 4—6 for. vriedna, odmah
5*7o. dakle Turin to spram Beču, G-radcu itd. trajno uzdržati neće, pa zato je
export talijanski od one dobe u ovoj robi najvećma izgubio, odkada surove
palice na vsjever putuju iz Hrvatske a opet bi se ovo donjekle izravnalo, da je
samoborska tvornica kadra svezati se valjano s Italijom, a u tom leži po mome
mnenju i tvornici ovoj njezina budućnost!


Dnevno se kišo- i suncobrana više traži/ ta i slavonski pastir, kojeg je
široko mastni šešir,ili od trave spleteni ogrtač od kiše štitio, pronašao je već
shodnijira mjesto toga kišobran razzapeti, pa će tako pomoćju željeznice nesretni
agenti i iz najzabitnijih selah gotov novac za pokrivala ova u inozemstvo
odvući, za da se već nikada nevrati; umjesto, da si.pastir svojom travom