DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 412 ,-™
Lugari imadu shižbeno poslovanje svojih predpostavljenih u svoju službenu
knjigu upisati.


Ako nije moguće, da se u poslovni dnevnik po suodgovornom šumaru ili
lugaru supođpiše, odnosno potvrdi, stoga, što su isti odsutni, onda se ima ovo
u poslovnom dnevniku temeljito dokazati. .,: ,,


Poslovni dnevnici imadu se osobito savjestno voditi.


Svaka ina kakova zla poraba tog dnevnika žigosat će se kao prevara, ter
će se dotični činovnik, odnosno dotićni supodpisatelj odpustom od službe kazniti.
Na temelju ovih poslovnih dnevnika, koji se svaki mjesec zaključiti imaju,


ima gospodarstveni ured doticniku zasluženu dnevnicu izplatiti
Ovi dnevnici imaju se tad s mjesečnim računskim predlogom, izpitanja
radi ovamo predložiti.


Onim činovnikom i službenikom koji neuživaju gori spomenuta paušalija,
nu koji su odredjeni, da takovo s timi paušalijami ustanovljeno službeno mjesto
privremerio ´upravljaju, imaju se beriva zamjene (beriva substitucije) od slučaja
do slučaja na temelju obstojećih propisah 0[)redjeliti.


Za službena putovanja izvan službenog područja, ostaju dosadanji propisi
u krieposti. :.
, U tom smislu sastavljeni zaključci imaju se propisanim putem ovamo
predložiti i novčane svote u proračun za godinu 1886. zaračunati.
U Zagrebu dne 28, srpnja 1885. ´ ´


Visoka, kr. zemaljska vlada izdav citiranu svoju naredbu, mislila je bez
sumnje time olahkotiti putovanja šumsko-upravnog osoblja-


Koliko se pako nama čini, putovanje kot. šumara najvažnije, u koliko
od istoga u prvom redu ovisi napredak šumskoga gospodarstva dotičnoga kotara,
to ćemo stoga biti tako slobodni te u kratko ocrtati eventualne posljedice gore
rečene naredbe, sa stanovišta kot, šumara imovnih obćina.


Po navedenoj naredbi imala bi zastupstva zaključiti paušalnu svota kot.
šumarom minimalno sa 350 for. i odnosnimi dnevnicami za uzdržavanje jednoga
kriepkoga konja. .


Eazmotrimo li u kratko njeke šumske kotare, naročito one u nizinah i
predielih bi reć vjekovito poplavljenih lugovab, u kojih šumar u jesensko doba,
doba najčešćeg putovanja, velike daljine prevaljivati imade tako, da dva do tri
puta u blatu do osovinah i većem, konje mienjati mora, to se i nehotice namiče
velika i opravdana bojazan, da bi takav šumar sa jednim, makar kako
kriepkim konjem brzo svoja putovanja dovršiti mogao.


Naročito spominjemo šumske, kotare koji ilustriraju najteže putovanje u
zimsko, proljetno i jesensko doba, n. pr. šumski kotari L, 2., i 3. imovne obćine
križevačke, naime Oazma, Garešnica i sv. Ivau-Žabno, kao i one u Podravini
imovne obćine gjurgjevačke.


Neće biti bolje niti u Slavouiji kod tamošnjih imovnih obćina., :