DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
umit Br. 10. u ZAGREBU, 1 listopada 188B, God. IX. Potreba zakona za urbarno-imovno obćinsku upravu. Nadšumar imovne obćine brodske g. Gjuro Ko6a, govoreći nastrani 375. IX. svezka o. 1. t. g. o našem šumarsko-upravnom osoblju, njegovom službenom i materijalnom položaju, napisao je medju ostalim, sliedeće gorke, nu ođnošajem i istini podpunoma odgovarajuće rieći: „Šumare kod urbaru ih obćina nesmijemo ni sravnjivati (s onimi erara), ovi su sirotinja´´. Da, doista naši šumari, služeći kod t. z. urbarne iliti autonomne šumske uprave u starom provincijalu, velika su sirotinja. Sirotinja, za koju kano da niti tko mari, niti radi. I u ovome listu, * a i po drugih naših glasilih, često puta čitasmo o jadnome stanju naše urbarnoiraovne obćinske šumske uprave, njezini su odnošaji dovoljno poznati svakomu naših čitalaca, tako da bi po gotovo suvišno bilo, dalje i potanje dokazivati, težinu gori rečene izjave. Nemože nas iznenaditi dalje, ako se uz onakove okolnosti, upravo nevjerojatne stvari sbivaju, ako se stvoriše othiošaji, koji napokon gornju tvrdnju veleštovanog prijatelja i nadšuraara brodskog izazvaše. Naše je društvo u tom predmetu, još na dne 8. veljače 1883., u predstavci""^ podnesenoj visokoj kr. zemaij. vladi, u predmetu organizacije šumarstva u Hrvatskoj" u obće, bar u uajglavnijih točkah, iztaknulo takodjer i te manjkavosti. Od onda se do danas, hvala Bogu i u nas mnogo toga već promjenilo na bolje, mnoga u odnosnoj predstavci iztaknuta mana nestala je, mnoga naša želja izpunila se, samo u predmetu uredjenja odnošaja naše urbarno-obćinske šumske uprave vriede žalibože i dan danas još u svoj svojoj težini, tamo spomenute rieči: „Urbarne obćine u pogledu šumskoga gospodarenja i uprave daleko jošte zaostaju za imovno-obćinskimi. Dočim imovne obćine razpolažu većom glavnicom, posjedujuć i savezaije liepe dielove hrv.-slav. šuma, ako i ne najboljim su stavom uprave i gospodarenja uredjene, doprinašaju ipak za * Vidi: „Šumarski list" tefiaj VII. članke: „Još njekohke k reorganizacijimarstva, XI starom provincijala". — „Šume obćinske i njihova uprava^ i t. d. ** Vidi: „Šumarski list" g. 1883 . svezak III. strana 99 — 106. šu27 |
ŠUMARSKI LIST 10/1885 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— 402 — uzdržavanje i gojenje šuma ^uatuo svote, te ujedno osjegu ravaju obstauak plaće i umirovijenje šumarskog osoblja. Kod urbaroili obćinah posve su to jošte neuređjene okolnosti". Da, tako je, kod urbanio - imovne autonomne šumske uprave posve šuto jošte neuredjene, (h^ nepoznate okolnosti. Al da, mogao bi se možda tkogod naći, te nam dozvati na um, poznatu „privremenu naredbu kr. hrv.-slav. dalm. zemaljske vlade, ob upravi, gospodarenju i uživanju obćinskib šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, od 4. ožujka 1871. br. 2144". Tomu budi rečeno, da je ta naredba žalibože po našem uvjierenju više zaprekom napredka, no temelj kakovog uredjenja, negledeć na to, da u istinu skoro niti jedan §§. te naredbe nigda podpunoma ni u krieposti bio nije. Što znači n. pr. ustanova §. 24. upitne n/u-edbe, glaseća: „Obćinski šumari imadu pravo na mirovinu po propisih za državn^^ činovnike postojećih", dok još nitko ni nesanja, na stvaranje mirovinske zaklade tog osoblja, dok to osoblje, kroz godine cesto niti dio tekuće plaće nedobiva i t. d,! Kao što su prežab)stni odnošaji osoblja, te sirotinje, kako nadšumar brodski pravom spominje, komu nadleži uprava i nadzor nad timi šumami, isto tako je žalostno, ako ne i još mnogo žalostnijei samo stanje tih šuma i imovnih obćina. Nemožemo si pako protumačiti, s kojega se razloga, sve do sada još nisu šu in arsko - up ra vni i gospodarski odnošaji im0 Vn0 -0bći ns k e uprave za i. z, stari pro vi n cija 1^ mogli urediti ;5akoBskim putem, što je ipak bezuvjetno nuždno, te zašto se još s Veudi 1 j podr ž a j e o kriep osti privremena nar ed b a, kao i to, zašto se još do danas nije za urbarno - obćinsku šumarsku službu mogao ma bio kakav službeni naputak izdati?! Ta bar službeni naputak, prvi je temelj, ma bilo baš i privatne vlastelinske šumske uprave. Naputak temelj je svakog sustavnog i valjanog uredovanja i organizacije, bez njega nije čudo, ako neznamo nit što smo, niti čiji smo [.Naredba, osobito pako privremena naredba, daleko nije zakon. Ta već i rieć privremena, sama dokazuje ponajbolje, da se kod izdanja takove, mislilo samo na ćasovito, privremeno ustanovljenje njekih načela uprave. Kad se pako već g. 1871, osjećala na toliko nužda, u predmetu m^edjenja šumarske uprave i gospodarenje tih t. z. urbarnih obćinskih šuma, da se je poseglo za privremenom naredbom, kud i kamo više mora se potreba zakonskog uredjenja tih odnošaja danas osjećati, dok je medjuto samo šumsko površje tih imovnih obćina, (dovršenjem mnogobrojnih segregacija), naraslo na dvostruko! Nije nam ovaj jmt svrha, ođnošaje urbarno-obćinske šumske uprave potanje razglabari, već htjedosmo jedino timi redci mjerodavne faktore upozoriti na vrlo žaiostne presporacimte činjenice, a n a r o č i t o naglasiti n e o b h o d n u p o t r e b u čim skorijeg i izdanja zakona i uredovnog napirtka za obćinske šume starog provincijala, nadajuć se pri tom, tla će visoka vlada, koja si je´ |