DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 5     <-- 5 -->        PDF

357 —


i ])redstav]jaiu u tom sincaju sumu nomialno^´a stanja. Svaki uredjajni ra/rcd.
u kom imamo pod-tuno sklopljene Mnnsk(^ sastojine sa jednakom površinom
(naravno na istoj stojbini) i u dobi od jedne pa do obhodne godine, predstavlja
nam normalnu šumu. U ovakovoj samo šumi imamo normalnu zalihu i normalni
prirast kao sbroj svijuh tekućih prirasta. Ovaj normalni prirast je ujedno i normalni
dohodak ili etat i predstavljen je uviek u najstarijoj sjećnoj sastojini.


Sbrojimo li sve drvne zahhe od jedne godine pa do obhodnje, to će nam
ovaj sbroj predstaviti normalnu drvnu zalihu.
Jedno je samo po sebi, da se ovdje ista vrst drva razamjeva. Uzmimo


n. pr. 1000 jutara vehku šumu sa 100-godišnjom obhodnjom; glavna vrst drva
neka je bukva, ali neka se od 90—99. nalazi jela pa u 100. godini opet bukva.
Dočim bi bukva imala u 90. god. samo 300 kub. met ima jela 556 k. m,:
tekući prirast u prve je 4*37 k. m., a u druge 6´87 i t d. (Feistmantel skrižaljke
za bukovu jelu L podrazred). U tom slučaju nebi bio sbroj svijuh tekućih
prii^asta jednak normalnom etatu, niti bi bio taj etat predstavljen u najstarijoj
sječnoj sastojini od 10 jut. = TW -
Za one metode, koje formulom proračunavaju šumski etat, normalna je
šuma ideal, sa kojim se naše šume sravnjivaju i prema tomu idealu udešavaju.


No riedko kad ćemo moći sastaviti takovu skrižaljku, kao što je gore
predstavljena. Mi ćemo u najviše slučajevah moći skrižaljke sastaviti polag sastojina,
koje imamo, a za one godine, za koje nam sastojine manjkaju, proračunati
ćemo drvnu zalihu grafički ili računički, te ćemo u najpovoljnijih slueajevih
imati skrižaljku od deset do deset godina.


Normalnu zalihu proračunavamo ovdje drugčije nego u prvom slučaju,
dočim smo ondje samo sbrojih sve drvne zalihe, valja nam se ovdje poslužiti


a + & -4- e -t- . . . ~J + —, koju je Presler izračunao i


složio. NZ znači normalnu zalihu, n je broj godini n. pr. od deset do deset,
a, 5, c . . . ,´r su drvne zalihe u desetoj, dvadesetoj i t. d. godini. (Dr. Judeich:
„Die Forsteinrichtung").


Evo Danhelovskove skrižaljke (L) za hrastove šume u Slavoniji reducirane
na IGOOn´^ (1 jutro):


Zaliha na Periodični Popriečni Zaliha na Periodični Popriečni i
jutra god. prirast prirast jutru god. prirast prirast


God. God.


kub. met. kub. met.


100 230 1 2-30


10 U 1-40 1*40 110 .252 2-29


) 2-20


20 85 2-10 1-75 120 274 2-28
30 58 2-30 vm 130 295 i 2-10 2-26
40 83 140 311 2-22


50 108 2-07 } l´GO


150 , 327 . 218


2-16


60 1E8 2-21 160 1-10 2-11


2-50


70 158 2-25 170 . 2-04
80 183 180 1 1-97


90 208 2-28 > 0 90


190 1-92 2´Bl
200 i ^ 1-87