DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 383 — joj Wagener prigovara: Presslerova nauka bila bi samo onda istinita, kad bi imali pred sobom jo^ golu zemlju, na kojoj bi tek imala žurna porasti; na ^ume, koje već postoje i koje imaju godišnju korist bacati, neraože se njegova nauka uporabiti. Presslerovo uvjeravanje, da bi se šumsko gospodarstvo, vodjeno u duhu najveće zemljištne vriednosti ne samo sa 3—47« ukamaćivalo, nego da bi đosadanju šumsku rentu ća podesetstručilo, moglo je samo dotle imati smisla, dok se nije znalo, kojim stupnjem (korakom) vriednostni prirast u sklopljenoj ^umi napreduje i kakovi su konkretni odnošaji ukamaćivanja. Istine odgovaraju ni iz daleka Presslerovim predpostavkam, Wagenerova nauka glasi: Jesmo li jednom toćno izpitali, kakove dimensije trg traži, pa jesmo li gore naučanim načinom proriedjivanja po mogućnosti pospješili prirast drvlja, onda je šuma financijalno za sječu zrela, čim glavna massa bude davala drvo sposobno za lies; prekorači li se taj čas, onda je dalnje uzdržavanje šume s gubitkom skopčano. Šume, koje se preko toga časa drže, predstavljaju kapital, koji bi se drugdje dao bolje unovčiti. Jer dok n. pr. na vrlo dobrom tlu trebamo, da nam deblo za 3~4 centm. deblje bude, punih deset godina, to ciena daske širje za 1 centm. tek za 20*7« naraste. iX. Način pomladjivanja u visokoj šumi. Wagener je protivnik naravnog pomladjivanja, jer isto ovisi od uroda, koji sve redji biva; isto tako zabacuje i sjetvu, jer kao s naravnim pomladjivanjem, tako je i s njom skopčan gubitak na prirastu. Osim toga izpade sjetva sad preveć gusto, sad preveć riedko, te dok se biljke podignuj dotle može tlo posve osiromašit. Wagener preporučuje sadnju s mladimi sadnicami; dočim veće i starije sadnice radi snjimi skopčanog velikog troška zabacuje. Najveću vriednost polaže u duboko obdjelavanje tla: ne samo da će se sadnice na takovu tlu sigurnije poprimiti, nego će i snažnije rasti, dižuć time produkciju, Razsadnik ima biti odgojilištem šuma. Presadjivanje može se prištediti, dočim se suvišne biljke u 1. u 2. godini izčupaju, te se na taj način preostavšim prostor za dalnji razvoj razširi. Sadnja sama ima se izvesti najjednostavnijim onuljem, lopatom i bođežem (Pflanzbeii). Koje su sprave najsposobnije, nije još dokazano, treba ih znat upotrebiti prema dotičnomu tlu. U obće, niesmo još na čistu, koji je način uzgoja najjeftinijinajunosniji, o tom će nas tek pokusna iztraživanja moć podučiti. X. Uzgoj srednje šume. Postanak srednje šume polazi od onog vremena, kadno je u veoma napučenih krajevih počelo šume nestajali, te se zadala zadaća, da se na istoj plohi gorivno i gradjevno drvo odgaja. Akoprem je srednja šuma pružala takove pogodnosti, ipak se nije dugo održala, nego je većim dielom izpretvarana u |