DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 355 — Sto se nadalje unovčenja visol okoli^jn ogulinskog, otočkog i ličkog tiče, to je tamo čista sječa bezuvjetno neumjestna, i to iz sliedećih razloga: Podloga tamošnjih šuma jest vapnenac, sa klisurastim obiležjem, na kojoj se godišnjim nakupljanjem stelje, po malo stvorila naslaga rahlice zemlje, koja jest samo po takovih mjestih dublja, gdje sve vetrolomom strveno drvlje sgnjililo. Ta naslaga crnice jest naravno sredstvo podmladka tamošnjih šuma, u koliko na istoj s proljeća sjeme četinjača i bukva proklije, te tako naravni podmladak šume osjegurava. U slučaju golosječe, prestalo bi stvaranje crnice.. sada se nahodeća zdravica zemlja osušila bi usljed posvemašnjog pomanjkanja zasjene i zaštite, te bi ju voda i vjetrovi brzo raznesli, a time bi i samo naravno pomladjenje šume prestalo, a ogolečenje sliediti moralo. U koliko je danas šumski drum iz Vrbovskog u Jasenak, a odavle Hnlje u Brinj, tičući se revira „Smolnik" u bivšoj ogulinskoj pukovniji, (gdje no od g. 1840. do 1844. služih), dovršen, tako da će i sječa tamošnjih šuma odpočeti, to će se tamo služećim šumarom pružati najljepša prilika, da prouče kojim li se načinom tamošnje šume do sada pomladjivahu i uzČuvaše, za da si onda na osnovu pronadjenog stvore pravila, na temelju kojih će moći za burbiće voditi sječe, za da istodobno i pomladak tih šuma osjeguraju. Čineć to. doći će pako po mome uvjerenju, do sliedećih resultata: 1. Da su u rečenoj šumi svi dobni razredi zastupani. 2. Da se posvuda međju rastućim stabaljem nalazi množ vjetrolomom polomljenih i poharanih stabala. 3. Da se baš na takovih trulih i gnjilih ostancih polomljenih stabala, ponajpače nalazi podmladak, smreka i jelva, a po naslaga crnice medju pojeđinimi klisurami mjestimice i bukva. 4. Da se medju rastućim stabaljem nalazi više stotina posvema suhih stojećih prastarih jelva i smrekva, koje će prvi jaci vihar si-ušiti, za da poput predja i opet služe za podlogu dojdućoj vegetaciji. Svi me ti odnošaji ponukaše, da sam još g. 1843. na po vrhovnoj krajiškoj oblasti stavljeno pitanje, kojim načinom da se izvede najshodnije sječa i pomlad prenavedenih šuma? bio podnio predlog, da se sječa i pomlad tih gorskih šu-ma, sastojećih se ponajpače iz bukva u smjesi sa smrekom i jelvom, te imajućih kraško obilježje, provede, sukcesivnom sječom, po načinu običajnom kod sječe šumah po a 1 pah. Koja se vrst sječo time odlikuje, da se po sustavu redovite preborne sječe, polag unapred utanačene obhodnjc, vadjenje stabala poduzme polag sječa tako, da se na svakoj pojedinoj sječini samo ona stabla za podsjek i vadjenje ozn ače, pod kojima se dovoljna množ podmladka nahadja, ostala stabla pako, da se tek onda za sječu oprediele, kad im se zastori na pomladila bud naravnim bud umjetnim načinom. |