DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 29 <-- 29 --> PDF |
-^ mi — poAimVj´djni da je tlo za stanovitu vrst drvlja prikladno, nerazumije oii, >^ašto da se i;- glavnoj vrsti. Mješovitu šumu hoće Wageaer jedino u tom obliku vidjeti, da podčinjena vrst kao /.aštitno (ni/.ko) drvlje fungira, cuvajuć za glavnu (visoku) vrst tlo. Za zaštitno drvlje preporuča grah,i bukvu, to u obče daje;2a tu svrhu listačam prednost pred četinjačami: 1. što listače ktkse propuštaju oborinu do tla; 2. što pru/aju veću sigurnost od zareznika; 3- što bržim si rastons, zatim godiš njim odpadom lišća omogućuju skoriju zaštitu tla. Istom ondje, gdje je stojbina slabo vlažna, preporučuje FC jela 1 omorika. \ VI. Upliv zračnijeg položaja (geraumige Steilung) šumskog drvlja na vriednostnu produkciju. Kad je početkom ovog stoljeća nastao strah, da će najednom nestati ogrievnog materijala, uzeše šumari uzgajati bukve u što gušćem sklopu, kako bi time što veću zalihu drva dobili. Pri tom zaboraviše izpitati, da h sbilja taj način uzgoja najveću masu baca? Istom u najnovije doba dobismo na to pitanje nieča n odgovor. Kad se već tom najprimitivnijom zadaćom svakog gospodarstva nije bilo na čistu, kud i kamo više zaostalo se je detailnijima pitanjima, na. koja svako iole rentablo gospodarstvo točne i sigurne odgovore dati mora! (3dgajalo se drvlje bez obzira na đimensije. koje trg zahtieva. Tko izpita trg, pronaći će, da su najživahnije tražene piljenice 3—5 raet. duge i 30 cntm. široke; preko 30 cent. široke, riedko se traže. Što se gradjc tiče, nalazimo, da su uajtraženiji takovi komadi, koji posjeduju gornji promjer (bez kore) 22—24 centm. sa duljinom od 6—12 metara. Iz toga sliedi. da je dosadauje odgajanje tankih, valjkasto-dugačkih đebala pogriešno bilo. Pošto se je dos<´id obhodnja za omoriku sa 100 god. držala, pa buduć je dokazano, da za to vrieme omorika ne mo^.e gornjih dimenzija dostići, to bi. predpostaviv uzgoj u gustom sklopu, trebali još ^30—40 god., da zadovoljimo potrebam trga, što bi sigurno išlo na štetu šumskomu gospodarstvu. Iztraži\anjem pronašao je Wagener, da prirast u sastojini gustoga sklopa već iza 25. god. pada, te da gusti sklop niti masn niti visinorast ne pospiešuje. Posije 25. godine pada n gustoj sastojini prirast tako, da sva nadjačana stabla ostanu iz Va n računa, te se sa v p ri rast j ed i n o u v 1 adaj u ć e m razr edu stabal a naslaže . Tu je narav sama pokazala, da suvišna stabla treba vaditi; tim vadjenjem postignut ćemo ne samo veću massu, nego će i uporabivost tako odgojene sastojine za razne zahtieve trga kud i kamo veća biti. Najbolji dokaz tomu je Seebachov t. z. modifikovani uzgoj bukve, koji je žalibog tek u najnovije doba zasluženu pozornost na se obratio. VII. Vrsti uzgoja. U tom odsjeku nabrajaju se kritičkimi opazkami sve vrsti uzgoja, počam od prvobitne prebprne sječe sve do granjskog i okresnog gospodarenja, kako |