DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 380 — topola, hrastovi izdanci, li])e razmjerno prema prijašnjim vrstim jos đ o bro uspievaju . Usuprot, ako je zaliha vode prekoračila pravu granicu, onda rastu jalše, jaseni, biela breza, briesti, grabi na takovom vlažnom zemljištu kud i kamo bolje nego li ostalo vrsti drvlja. b) Vriednostna produkcija šumskog drvlja na jednakih s toj bi nah. 1. Dosadanja iztraživanja n tom pogledu veoma su manjkava jei-se iziražitelji niesu nmogo obazirali na vrstnoću stojbine dotičnog drvlja. Koliko se je dosada pronašh), može se reći, da po svoj prilici i^rodukcija omorike iznaša dvaput, a produkcija bora jedaii i pol puta to li ko, koliko produkcija bukve na istoj stoj bi ni. Ni dan danas još niesmo u stanjii dokazati, da lije visoka, srednja, nizka ili preborna šuma unosnija. 2. Što se produkcije gorivno vriednosti tiče, to akoprem bukva posjeduje najveći efekt gorivosti, ipak ju omorika i bor množinom svojo p r 0d u k c ij e na ma ssi u tom }) og 1 ed u n ad mašuj u: tako da onu)rika predstavlja gorivnu vriednost 1*00. bor 0*87 a bukva 0-67. ^ ^´ 3 Obzirom na vriednostnu produkcijir drvlja pogledom na trajnost, čvrstoću i t. d. dakle one sposobnosti, koje najviše tražimo, da (iobijenio gradju i ostali lies, to na prvom mjestu stoji ariš, zatim sliedi omorika , predpostaviv, da je odgojena u gustom sklopu; za njom sliede jel a i bor; na suhom tlu mogu se omorika i bor natjecati, i to u prilog boru; doeim je opet omorika tim pobjedonosnija, čim se više nad morsku visinu diže. Hras t zaostaje doduše u godišnjem prirastu i unosu za gornjimi vrstmi, uu valja ga znati u mješovitih sastojinah odgajati. Bukva i grab imaju jedino kao čuvatelji tla: pod arišem, borom i hrastom pravo 0 b s ta n ku -> Kako se vidi, daha je četinjačam prednost pred listačami. S druge strane opet dokaziNalo se dosada, da su igljače većim pogibeljim izvržene, kao: pogibelji od zareznika, požara, vihra, sniega i t. d. Tomu usuprot navadjaWagener statistična data, za cielo 19. stoljeće, iz kojih je uviditi. da je šteta nanesena igljačam gornjimi nepogoda mi toli neznatna, da je bojazan šumara u tom pogledu posve neopravdana. (Jedva je nuždno spomenuti, da mnogi šumari tu tvrdnju veoma sumnjivo do znanja uzimlju)! Konačno, što se jtrodukcije humusa odpadanjem lišć a i iglic a tiče, to još nije konstatirano, koja je vrst u štva ranju istoga naprednija. Moguće je dapače, da stupanj zasjene na vrstnoću tla više upliva nego steljarina sama. V. Produkcija šumskog drvlja proizvedena uslied miešanja svjetlih i zasjenu podnosećih vrsti. Su[)rotuo dosndanjim nazorom o pi*ednosti mješovitih sastojina pred čistima, nieče im "VVagener svaki probitačan upliv na rast i vrstnoću drvlja; nig |