DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 379 — Cio ovaj odsjek basira ise na najnovijih iztraživanjih i)rof. Dr. Ebennajera, koja smo mi jur lanjske godine ovoga lista (vidi: o potreboći vode šamskog drvlja) douieli. Najvažnije točke toga odsjeka jesu: 1. uzdrži li se sastojirii listna stelja i očuva li se ista od suše, to će šuma i na najlošijem tlu imati dovoljno potrebitih mineralnih tvari; 2. sastavine tla u geognostičkom obziru ne imaju nikakvog upliva na vrstnoću stojbine; 3. da se uzdrži nuždna zaliha vode za suhog vremena, najglavnije je, da površina tla ostane i´ahla; 4. svjetlija sastojina izhlapljuje na jednakoj plohi manje vode, nego ona u gustom sklopu; 5. trava i korov osušuje tlo u velike; takova tla zapeku se većma, nego li ona posve gola; 6. prvotni uzrok različitoj množini drvne produkcije biti će pako po svoj prilici ona bujica ugljične kiseline, koja se iz nižih slojeva tla u krošnje stabalja diže; 7. po razvoj ugljične kiseline u šumskom tlu najvažnija je dovoljna vlaga i cirkulacija zraka; 8. poduzet se imajuće šumske mjere moraju o tom nastojati, da se tlu sačuva nuždna zaliha vode, da se tlo dobro prorahli, i za zaštitu posadi nizkim drvljem ; grabom i bukvom. Da se postigne dovoljna množina ugljične kiseline, valja nastojati, da se uzdrži humus, jer on čini tlo rahlim, vlažnim, propust- Ijivim i toplijim. III. Uporaba njemačkih šuma prije 19. stoljeća. "VVagener opisuje šumsko gospodarstvo, kako je isto vladalo po raznih predjelih Njemačke do polovice 18. stoljeća: a to je bila, bud neuredna preborna sječa, bud čista sječa sa ostavšimi pojedinimi sjemenjaci. Ovaj je odsjek posvećen čisto njemačkoj državi, te nas neće dalje zanimati, IV. Vrsti šumskoga drvlja i njihova gospodarstvena sposobnost U tom odsjeku dokazuje Wagener, da je šumogojstvo posije Hartiga i Cotte posve zaostalo, a ta stanka, da još dan danas traje, jer mi još niesmo u stanju uztvrđiti: koja nam vrst drvlja pod stanovitim! odnošaji najveću gromadu baca? Mjesto da se je to mrežom šumsko-pokusnih postaja iztražiti pokušalo, „ostavilo se je prirodi samoj, neka ona iznadje najsgodnija mjesta za pojedine vrsti drvlja". a) Upliv stojbine na uspievanje šumskog drvlja. Kako je jur rečeno: neka zaliha vode neobhodno je nuždna za uspievanje drvlja; umanji li se ta zaliha vode, to odmah bukva, jasen, briest, javor, omorika, jela, ariš pa i hrast znatno obaljuju svoj prirast, dočim bor, brezaj |