DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 24 <-- 24 --> PDF |
´ — nM-— Nii kodnas su tu razlozi drugi: pravoužitnici puštaju slobodno marvu u pašu pa da nedodje u branjevina, mora se ova ograditi. N^Jtežji i najdosadniji jt´ posao doznačivanje drva pravoužitnikom; taj posao traje po čitave mjesece prema veličini šumarije. I taj posao odpada u đrž. šumah. Zajednički je osim ostalih jedino prodaja drva na veliko. : Mi ćemo ovdje primjerom gornju okolnost još bolje dokazati. Po novoj organizaciji drž. šuma sačinjavati će nadšumarski. ured u Vinkovcih dosadanji šum.´ upravni kotari u Vinkovcih i Novoj Gradiški, dakle drž. šume u bivšoj petrovaradinskoj, brodskoj i gradiškoj pukovniji itd,, te će iznositi oko 180.000 jut. Na tu povi´šinu dOiazi po novoj organizaciji 23 šum. činovnika, a im ovn a obćina ot očka imade 137.G85 j u t. šume i samo 7—8 činovnika! Sva´tri nova kr. šumarska ureda imati će ukupno 88 šum. činovnika, đočim sve imovne obćine imadu samo 57 definitivnih strukovnih činovnika, a bar za trećinu više šumske površine od kr. šum. ureda. Razmjer: bi morao dakle biti 88: 117; a uzmemo li u obzir silne i tegotne poslove i napore, koji imadu imovinski šumari dasvladaju, valjalo bi ga i. podvostručiti. . ´ / Uz takove okolnosti dakle govoriti o sniženju plaće imov. šumarom zn ačilo bi rušiti njihovu ek sis tencij u i od njih praviti ono, što. ni sami ne žele, a, što-ne žele ni pred postavljene oblasti, značilo bi praviti moralne i materijalne propalice. -´ ´´ firj. Koca; K nauci o uzgoju šuma.* Priobćuje J. K<»2arac, kr; šumar. Sigurno, jedna od najodličnijih knjiga / što ih je šunrska književnost od kakovih ;VJ godina ovamo proizvela jest knjiga šumarnika G. Wagenera: „Dei* Wa]di3au unđ seine Fortbildung"; odlična ne samo znanjem i izkustvom , koje je u njoj sahranjeno, nego i zanimivim načinom, kojim je pisana. Tuj je šumogojstvo uhvaćeno s nai´odno-gospođarstvene strane, ponajpače obzirom na njemačku državu, podvrgavajuć ga oštroj kritici: počam od vrsti drvlja i prvog im rasta, sve do najprobitačnije mu žetve Nije u toj knjizi šnmogojstvo predočeno kao samom sebi svrha, nego kao jedno ćd najglavnijih uda narodnog gospodarstva i obče dobrobiti. Ono U odsjeka u koje je knjiga razdieljena, moglo bi se nazvati 14 kritičnib razmatranja vrhu današnjeg šumskog gospodarenja. "Vt^agener zavirio je šumarskoj znanosti u dno, te odkrio i dokazao, da šumogojstvo za ovo 100 godina, počam ođ G. L. liartiga nije žahbog u mnogom napredovalo. Jedan nationalekonom, veU Wagener, stavio mu je sliedeće pitanje: J)akle i-ecite mi, u čem je šumska znanost za zadnjih 100 godina bitno´na ´´ Ocii´ua: djela: .,Der Waldbaa ULidseinc F o r tb il d u u g« od Gusta.va´ Wagfnierji, binT^iarnika grofije CasteU. |