DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 23 <-- 23 --> PDF |
~ 375 — i djelom podizati. Vrstni šumari i covječnije službe glavni su uvjet za podizanje šumarstva. Mi smo u krupnih crtah izrazili se i o jednom i drugom. Javno naše šumarsko mnienje nije ni sa jednim zadovoljno, i željno izčeki v a skoro riešenje pitanja šum. obuke i šumarske uprave odnosno službovanja. Budemo li shodno duhu vremena preustrojili i šumarsku školu i šumarsko službovanje, tad će nam se otvoriti sasvim drugi vidik, kakov m je već davno na njemačkom šum. horizontu otvorio. Njemački šumari pomogli su, a većim đielom i sami su riešili mnogo i mnogo pitanje iz prirodopisnih i šumarsko-matematičnih nauka; a to se dade samo predhodnim znanjem i velikom voljom za nauke postići. Pa ako itko, a ono šumar mora biti osobiti prijatelj prirode; ta on je dan na dan u prirodi, u šumi; šuma je njegova zbirka, sve ga u njoj mora privlačiti. To se dade samo onda postići, kad se budu mladići ne iz nužde već iz ljubavi prama pi´irodi i šumi zelenoj struci posvećivali, a posvećivati će se onda, kad budu znali, da će im i nauka i trud obilno naplaćen biti, kad budu dakle sigurni, da će svomu znanju primjereno zvanje dobiti. Takovo stanje šumarstva želi danas čitav naš šumarski sviet. Netrebamo uvjeravati, da ćemo se onda na višji stupanj podići i intelektualno, a sa racionalnijeg šumskog gospodarstva i materijalno. Organizacija šumarskog instituta i organizacija šum. službovanja dovesti će nam to sretnije stanje u šumarstvo pa i u domovinu. Prije nego što završimo, obazrieti ćemo se još na jednu okolnost. U našoj domovini, osim vlastelinstva, najbolje su šum. službe kod vis. erara. Od naših obćinskihboljesuzato, što su šumari bolje plaćeni i što imadu manje posla i truda u vršenju službe. Mi smo danas njim zapostavljeni najviše baš stoga razloga, što krize vački zavod n e daj e abiturientom one kvalifikacije, koja se tamo traži. Kad podignemo dakle križevaćki zavod u višju šum. školu, tad će taj razlog sasvim od pasti, i neće nam opravdano nitko moći u tom pogledu zapreka stavljati. Istina, štovani pisac gore spomenutog članka u br. 161. „Nar. Novinah" izjavio je, da su sada plaće i državnim šumarom reducirane i da ti*eba pa;^iti koHko će se u buduće kandidata šum. struci posvećivati. Za nas, prvo, nesmiju biti te plaće mjerodavne, jer svaki vlastnik šume ima pravo i beriva opredjeljivati, a drugo, državni šumari stoje danas i po novoj organizaciji daleko pred nami. Šumare kod urbarnih obćina nesmijemo ni sravnjivati; ovi su sirotinja. U obzir ćemo uzeti nas imovinske šumare. U naših šumah puno je posla oko uzgoja šuma: tu se šancevi kopaju, ograde prave i t. d. Ovi poslovi u državnih šumah većinom odpadaju, jer su šume narodu nepristupnije i bolje arondirane i kao zidom imovinskom šumom opasane. Suvišno je svakako na te ograde novac trošiti, jer godišnje znade samo u jednoj šumariji po 10.000 lor. iznositi. |