DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1885 str. 2 <-- 2 --> PDF |
´ —-354 ~ . , .^ ´ potanko te istinski iztaknute, tako da bi valjalo u istinu sve moguće upotrebiti za dalnjem preotimanju krša na put stati. U tora pogledu držim shodnim i to, kad bi političkim oblastim dodieljeni šumarski vještaci, sve predjele u kojih se prenavedena industrija nahadja ili se nahadjala, točno proučili, za da onda uzmognu predpostavljenim oblastim shodna predložiti u svrhe odstranjenja eventualnih nepodobština, u koliko su bo političke oblasti u zemlji glasom postojećih ustanova zvane, da bdiju oko obdržavanja ustanova zakona šumskog, a naročito im pripada i razpravijanje ma koje vrsti šumskih prekršaja. Nazor, da su šipraci nahodeći se po pašnjacih gorja bezvrieđni, neosnovan je, te se nipošto nesmije na kraške predjele protegnuti, jer im jest upravo u tih stranah velika vriednost i važnost, u koliko bo u pomanjkanju inake krme, ponajbolje omogućuju prehranu i uzdržanje seoske stoke. S druge strane i opet vidimo kako čbunje nahođeće se po gorskih sljemenih i strmih obroncih, gdje je naslaga tla neznatna, veže urbarno tlo s pećinom, nu ne samo što žilje tlo veže, već ono i u pukotine stenja p.odire, te tako zemlju s kamenom podlogom spaja. Krčenjem čbunja izgine žilje, a od tuđa posljedica, da sad već nevezane gornje naslage tla, za malo vrieme kišom i sniegom odplavljaju, a u mjesto ubave gore, pomalja se kamena hrid, kras! štetne posljedice posvemašnjeg zatiranja šuma po gorskih i briežnatih krajevih, u svih se jur zemljah pojavljuju, te su uzrokom užasnih katastrofa, popuzina i poplava, te je stoga sveta dužnost svakoga šumara, da uznastoji ako podržanja i sačuvanja šuma po takovih strana. Od kakovih je užasnih posljedica izsječenje njekoć postojavših visokih šuma, te na to sliedivše izkorenjivanje na takovih šumištih preostavših šipraka po strmom kiisurastom tlu, svjedoči nam jasno i okolica samoborska kraj Zagreba. S obijuh strana tamošnje razvaline starog grada, stvoriše se kratko iza nerazmjernog izsječenja bivše tamo šume, po obronke sačinjavajućem dolomitskom gorju, urovine, prodori i vododerine, koje od godine do godine preotimlju, tako da se danas čitavo ono gorje tako rekuć raztvara, u koliko se š njega godimice u dolinu velika množ dolomitske rulje i pjeska splavlja. Taj se dolimitski pješak doduše u onih stranah upotrebljuje dobrim uspjehom za posipanje puteva, jer imade svojstvo da se s kamenom podlogom ceste u brzo amalgamuje, čineć tako čvrstu i nepropustnu podlogu. Nadalje se isti pješak, u smjesi sa gašenim vapnom rabi za žbuk, kod zidanja. Vrstnoća tog morta, pokazala se ponajbolje za dobe posliednjeg velikog potresa, k ako to i shedeći primjer dokazuje. Na kući tamošnjeg učitelja g. V. nalazi se visoki vatrobrani zid, sazidan iz takovog morta, u debljini širine jedne opeke, pa je taj zid ipak uzprkos potresa ostao čitav, što me, koji sam onda u susjedstvu boravio, ponuka, da zid taj potanje izpitara. Taj zid nije s vanjske strane ni nabacan bio, nu mort, medju opekami, tako je tekom vremena otvrdnuo, da je zid mogao svim vanjskim uplivom odoljeti. |